Europljani jasno poručili Putinu šta misle i kome vjeruju

Većina građana diljem Europe misli da će Rusija napasti Ukrajinu u 2022. te vjeruje da bi i NATO i Europska unija trebali stati uz Kijev, sudeći prema studiji čiji autori ukazuju da bi kriza mogla dramatično promijeniti način na koji Europljani gledaju na svoju sigurnost.

"Podaci sugeriraju nešto poput geopolitičkog buđenja u Europi", rekao je Mark Leonard, direktor Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), koje je provelo anketu u sedam zemalja koje čine dvije trećine stanovništva EU-a, prenosi The Guardian.

"Države EU doživljavaju se kao podijeljene, slabe i odsutne kad je Ukrajina u pitanju, no građani su ujedinjeni - slažu se da bi Vladimir Putin mogao nastaviti vojnu akciju i da bi Europa, zajedno sa svojim NATO partnerima, trebala priskočiti u pomoć Ukrajini".

Trending

Potpuna ludnica u Skenderiji: Pogledajte slavlje košarkaša i navijača BiH

Autori studije kažu kako je istraživanje pokazalo da "više nema puno istine u klišeu da Europljani vjeruju kako je rat nezamisliv i da mir uzimaju zdravo za gotovo. Oni svoj svijet doživljavaju kao predratno, a ne poslijeratno stanje".

Anketa, provedena krajem januara, pokazala je da većina u šest od sedam ispitanih zemalja vjeruje da će Rusija napasti Ukrajinu tijekom 2022. godine, pri čemu su oni najbliži istočnoj granici Europe općenito i najviše u to uvjereni.

Veliko povjerenje u EU

Finska, sa 44 posto ispitanika takvog uvjerenja, neznatno odudara od drugih - u Francuskoj i Italiji 51 posto ispitanika, u Njemačkoj 52 posto, 55 posto u Švedskoj, 64 posto Rumunjskoj te čak 73 posto ispitanika u Poljskoj smatra da je ruska invazija ove godine vjerojatna.

Većina u svih sedam zemalja doživljava NATO i njegovih 30 država članica glavnim braniteljima suvereniteta Ukrajine, no također smatraju da EU snosi veliku odgovornost da stane u obranu te zemlje u slučaju ruske agresije.

U Finskoj 56 posto ispitanika smatra da je EU u dobroj poziciji da pritekne u pomoć Ukrajini, dok 59 posto njih smatra da je isto i s NATO-om. U Francuskoj te brojke iznose 53 i 55 posto, u Njemačkoj 47 i 50, u Italiji 64 i 67, u Poljskoj 80 i 79, u Rumunjskoj 57 i 63, a u Švedskoj 61 i 64 posto.

Na pitanje kome najviše vjeruju kada je u pitanju zaštita interesa građana EU, u slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, najmanje polovica ispitanih u svakoj zemlji - što se popelo na više od 60 posto u Poljskoj, Švedskoj, Italiji i Rumunjskoj - odgovorilo je da vjeruju EU. U dvije zemlje, Švedskoj i Finskoj, povjerenje u EU bilo je čak i veće nego povjerenje u NATO.

Povjerenje u Washington kao jednako predanog obrani interesa građana EU-a znatno je niže, a više ispitanika u svim zemljama, osim Poljske i Rumunjske, izjasnilo se da više vjeruju Njemačkoj nego SAD. Čak i u Poljskoj, NATO sa 75 posto i EU sa 67 posto smatraju su pouzdanijima od SAD-a.

NATO više nije drugo ime za SAD

"Dok većina Europljana i dalje vjeruje da NATO treba braniti Europu, NATO istovremeno više nije samo drugo ime za SAD, kažu autori istraživanja. "Europljani vjeruju da će više NATO zaštititi njihove interese nego SAD".

Studija također dokazuje da "Brexit znači Brexit" - uprkos londonskom "vrlo naglašavanom iskazu solidarnosti s Kijevom", malo tko tu vidi neku ulogu Velike Britanije. Samo u Poljskoj sa 66 posto i Švedskoj sa 52 posto ispitanika, većina smatra da bi Britanija trebala priskočiti u pomoć Ukrajini.

Studija je također pokazala da su Europljani spremni prihvatiti značajne i potencijalno dugoročne prijetnje kao rezultat obrane Ukrajine, uključujući mogući priljev velikog broja izbjeglica, skuplju energiju, ekonomske pritiske, kibernetičke napade te prijetnju ruske vojne akcije.

Pogotovo ispitanici u Poljskoj, Rumunjskoj i Švedskoj smatraju da bi priskakanje u pomoć Ukrajini "vrijedno rizika" od tih mogućih posljedica, a 53 posto ispitanika u Poljskoj navodi da je podrška Ukrajini čak vrijedna rizika od moguće vojne akcije protiv njihove vlastite zemlju.

Međutim, što je možda ključno, građani Francuske i Njemačke najmanje su voljni podnijeti bilo koji od ovih potencijalnih tereta, što ukazuje na to da vjeruju kako bi mogući troškovi mogli nadmašiti benefite, kažu autori izvješća.

Energetska ovisnost najveći izazov

Većina u svim zemljama, osim Švedske sa 47 posto, smatraju da je energetska ovisnost najveći pojedinačni izazov ruskog odnosa prema Ukrajini, a to je stajalište najizraženije u Poljskoj 77 posto.

Ruski predsjednik Vladimir Putin bi se mogao iznenaditi kada uvidi da bi mnogi Europljani "još jednu rusku invaziju na Ukrajinu smatrali napadom ne samo na susjednu zemlju, već i na sam europski sigurnosni poredak", zaključuju autori.

"Zapanjujuće je da toliko ispitanika - sa sjevera, juga, istoka i zapada - misli da bi taj poredak trebao biti zaštićen".

Dok su neki očito manje spremni platiti cijenu od nekih drugih, "način na koji će Europljani pristupati temi u idućih nekoliko sedmice bit će ključan za budućnost europske sigurnosti", zaključuju autori istraživanja.