Kako se u Brčko distriktu provodi tiha revizija konačne arbitražne odluke?

Već dugo je u Bosni i Herceogovini na djelu je otvoren, planiran, organiziran i sinhronizovan udar na ustavni poredak države.

Urušavanje državnih institucija, predvođeno Miloradom Dodikom, kulminiralo je nezakonitim prenosom nadležnosti države BiH na nivo entiteta Republika Srpska, uvodeći tako BiH u „vanredno stanje“.

Piše: Enes Pašalić

Hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a i Dragana Čovića ultimativano pritišću da se izmijeni Izborni zakon, a onda i Ustav BiH, kako bi se omogućilo „legitimno predstavljanje“ Hrvata u institucijama države BiH i Federacije BiH, ali na način suprotan daytonskom Ustavu. To bi vodilo u dalju etničku teritorijalizaciju Bosne i Hercegovine i bilo veliki korak bliže uspostavljanju trećeg entiteta.

Udari na ustavni poredak

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Temeljna promjena koja se želi izdejstvovati ovim „udarima“ na ustavni poredak BiH je uspostava BiH kao ugovorne zajednice suverenih konstitutivnih naroda i entiteta (konfederalizacija), što legitimira zahtjev za njenom podjelom.

U ovim burnim političkim previranjima, Brčko kao da je, na prvi pogled, ostalo po strani. No, ostvarenje tog konačnog cilja, uspostava konstitutivnih naroda i entiteta kao nosilaca izvornog suvereniteta, nije moguće bez revizije Konačne arbitražne odluke za Brčko. To se radi tiho i obazrivo zbog još uvijek otvorenog arbitražnog postupka oko Brčkog i mogućnosti da, ukoliko se ne budu poštovale odredbe Konačne arbitražne odluke, Brčko dodijeli nekom od entiteta.

Revizija Konačne arbitražne odluke je počela 2007. godine izmjenama Statuta Distrikta koje je nametnuo supervizor Raffi Gregorijan uvodeći neku vrstu nacionalnog veta (afirmativni glasovi) pri odlučivanju u Vladi i Skupštini Distrikta, za koje se slobodno može reći da su u suprotnosti sa Konačnom arbitražnom odlukom za Brčko.

Dalji proces revizije, sukladan rušenju ustavnog poretka BiH, legitimirao se dijelovima Konačne arbitražne odluke u kojima se kaže da je Distrikt kondominijum ili zajedničko vlasništvo dva entiteta, RS i Federacije BiH. Pri tome se redovno izostavlja temeljna odredba u kojoj se kaže da su entiteti TRAJNO I NEPOVRATNO prenijeli sve svoje ovlasti na unitarnu Vladu Brčko distrikta BiH.

Drugi elemenat tihe revizije Konačne arbitražne odluke oslanja se na nametnutu obavezu uzimanja entitetskog državljanstva građanima Distrikta. Ta obaveza je uvedena Zakonom o ličnim dokumentima BiH.

Po ovom Zakonu građani Distrikta pri vađenju lične karte moraju u nju upisati svoje entitetsko državljanstvo radi provođenja izbora (sramno za one koji su ga izglasali), što je eksplicitno u suprotnosti sa odredbama Konačne arbitražne odluke za Brčko, Statutom Distrikta i zakonima o državljanstvu BiH i Brčko distrikta u kojima je odabir entitetskog državljanstva dat kao mogućnost građanima Distrikta, a ne kao obaveza.

Na tim premisama se legitimira zahtjev za kontinuitetom i suverenitetom bh. entiteta RS u Brčko distriktu BiH.

„Veseli Bosanci“

Taj zahtjev za suverenitetom i pravnim kontinuitetom R Srpske u Brčko Distriktu je, nenadano, potvrđen dobro osmišljenim „pravnim presedanom“ koji se desio bez znanja, ali i zainteresiranosti šire javnosti.

Brčanska Skupština je usvojila zakone (Zakon o advokatskoj djelatnosti i Zakon o notarima) koji omogućavaju primjenu entitetskih zakona u Brčko distriktu, što je direktno u suprotnosti sa Konačnom arbitražnom odlukom, Statutom Distrikta i nalozima Supervizora. Tako su nadležnosti koje su TRAJNO I NEPOVRATNO prenijete na Brčko distrikt BiH, ponovo vraćene entitetima, što otvara lepezu različitih mogućnosti tumačenja Konačne arbitražne odluke za Brčko!

Nažalost, za ove zakone su glasali i politički predstavnici tzv. probosanskih stranaka. Bilo da su bili pijani, u neznanju, korumpirani ili „naviknuti“ da sve ono što predlažu druge stranke i poslanici nije predmet njihovog interesa, ne umanjuje njihovu odgovornosti. Ali to je druga priča koju valja jednom ispričati.

Jedan od rijetkih koji je uvidio katastrofalne konsekvence ove „pogreške“ je aktualni gradonačelnik Distrikta Esed Kadrić. On već godinama vodi sudski spor pokušavajući da ospori validnost ovih zakona.

Slovom Ustava Bosne i Hercegovine, Konačne arbitražne odluke i Statuta Brčko Distrikta BiH jedini suveren u Brčko Distriktu BiH je država Bosna i Hercegovina i njene institucije. Entiteti nemaju nikakva ovlaštenja jer su ista Konačnom arbitražnom odlukom trajno i nepovratno prenijeta na Vladu Brčko Distrikta.

Statut Distrikta (član 1.4) kaže da „nijednom od entiteta vlast Distrikta neće dodijeliti ili povjeriti bilo koju funkciju upravljanja ili ovlaštenja koja nije posebno dodijeljena ili povjerena prema tekstu ovoga Statuta od 8. marta 2000. godine.

Nažalost, Apelacioni sud u Brčkom svojom odlukom je potvrdio mogućnost da u određenim slučajevima zakoni entiteta mogu važiti u Distriktu, iako je to izričito zabranjeno Konačnom odlukom i Statutom Distrikta. Kakvog li apsurda, kakva pravna sofisterija!?

Nemojte biti saučesnici

Apelacioni sud u Brčkom, u sastavu Dragana Tešić, kao predsjednik, Ilija Klaić, Srđan Nedić, Zijad Kadrić i Maida Kovačević, kao članovi, odbili su apelaciju gradonačelnika Kadrića da se obustavi primjena Zakona o advokatskoj djelatnosti Brčko Distrikta BiH kao suprotna Statutu i Konačnoj arbitražnoj odluci za Brčko, uz obrazloženje koje zaslužuje posebnu pažnju jer se ni u jednom svom dijelu ne poziva ni na jednu normu na kojoj bi utemeljili ovaj svoj stav.

Omogućavanje važenja entitetskih zakona u Brčko distriktu BiH je presedan takve vrste da vrišti do neba, ali na njega ne reaguju ni Supervizor, ni arbitri Tribunala za Brčko, niti bilo ko drugi.

Stoga pozivamo supervizora za Brčko Michaela Scanlana, predsjedavajućeg arbitra Arbitražnog tribunala za Brčko Clinta Williamsona, kao i člana Arbitražnog tribunala Ladu Sadiković da se detaljnije upoznaju sa ovim slučajem i daju svoj sud o tome.

U protivnom, svojim nečinjenjem bit će saučesnici tihe revizije Konačne arbitražne odluke, revizije koja je sukladan suplement otvorenom rušenju ustavnog poretka BiH od strane vlasti RS-a i Milorada Dodika, podržanih agresivnim i ultimativnim zahtjevom o „legitimnom predstavljanju“ Hrvata, Dragana Čovića.

„Tiha“ revizija slova i duha Konačne arbitražne odluke za Brčko je dio strategije rušenja ustavnog poretka i konačne podjele države BiH. Krajnje je vrijeme da se o tome otvoreno i javno progovori.

***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba