Savez kolumnista | Edin Subašić: Kako su milanski tužioci potvrdili priču o Sarajevo safariju? 

0
Radiosarajevo.ba
Savez kolumnista | Edin Subašić: Kako su milanski tužioci potvrdili priču o Sarajevo safariju? 
Foto: EPA - EFE / Opsada Sarajeva

"Priča o dolasku snajperista u Sarajevo je istinita, nema ni najmanje sumnje u to. Veliki broj izjava svjedoka, nekih anonimnih, a drugih ne, pružaju čvrstu jezgru!"

Na ovaj način je u nedavnom razgovoru za Der Spiegel kategorično "ovjerio" dosadašnje rezultate istrage o slučaju "safariju na ljude" u opkoljenom Sarajevu Guido Salvini, bivši istražni sudija Tužilaštva u Milanu. On sada kao advokat, zajedno s Nicolom Brigido, po ovlaštenju gradonačelnika Samira Avdića, zastupa Grad Sarajevo u istrazi koja se vodi u Milanu. Obojica imaju desetljeća iskustva u bavljenju teškim slučajevima protiv terorista, mafije i organiziranog kriminala.

Piše: Edin Subašić, za portal Radiosarajevo.ba

Bundesbanka upozorava: Njemačku početkom 2027. godine čeka novi snažan val poskupljenja

Bundesbanka upozorava: Njemačku početkom 2027. godine čeka novi snažan val poskupljenja

Kako je portal Radiosarajevo.ba jučer izvijestio, za isti medij govorili su Marcello Viola, glavni tužilac u Milanu, i Alessandro Gobbis, njegov zamjenik, čini se podstaknuti manipulacijama pojedinih medija čiji su novinari tokom ljeta sa sumnjivim motivima nastojali razvodniti priču o teškom ratnom zločinu i svesti je na nivo "glasina" i "urbane legende".

Kako ćemo vidjeti, obojica nemaju dileme oko toga da se "safari" ratnih godina odvijao, dok je istražiteljski i pravni aspekt fenomena mnogo kompliciraniji dio priče.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Četvoro pod istragom

Morbidni ratni fenomen "Sarajevo safarija" izbačen je u javnost dokumentarnim filmom slovenačkog režisera Mirana Zupaniča, a slučaj je formalno otvoren 2022. godine krivičnom prijavom tadašnje gradonačelnice Benjamine Karić u Tužilaštvu BiH.

No, efektivne istrage počele su tek nakon planetarne medijske euforije koju je 2025. podigao milanski publicista, istraživač i književnik Ezio Gavazzeni. On je, potaknut filmom, proveo vlastitu istragu u Italiji i došao do otkrića koja su uvjerila tužioce Violu i Gobbisa da otvore zvaničnu istragu u Milanu.

Ovih dana Viola, također za Der Spiegel, u razgovoru s novinarom Walterom Meyrom kaže:

"Ovo bi mogao biti jedan od najkompliciranijih i najstrašnijih slučajeva u mojih 45 godina profesionalnog iskustva. Slučaj od kojeg vam se krv ledi. Do sada smo otprilike na polovini naše istrage. Rok je septembar 2027. nakon čega postoje dvije mogućnosti – ili prekid postupka ili nastavak do mogućeg suđenja," kaže Viola.

Edin Subašić
Radiosarajevo.ba: Edin Subašić

Tužilaštvo je objavilo da su u Milanu pod istragom četvorica osumnjičenih, koji su "pali" nakon nesmotrenih hvalisanja pred mnogo moralnijim svjedocima. Pretresima i krim-obradama specijalci ROS-a (jedinice karabinjera zadužene za istrage) došli su do određenih dokaza, ali sada osumnjičeni negiraju ranija priznanja. To je i razumljivo jer je zaprijećena kazna za ovakvo djelo – doživotni zatvor.

Nadalje, spisak osumnjičenih je mnogo duži. Naknadnim prisjećanjima povremeno ispliva neko novo ime iz kriminalnih ili čak poslovnih i plemićkih krugova talijanske elite. Oni će doći na red za obradu u narednih godinu dana istrage.

Kome treba negiranje "safarija"?!

Zato su tužioci bili iznenađeni kada je u junu u nekoliko relevantnih medija počela kampanja "preispitivanja" dosadašnjih otkrića, diskreditacije svjedoka i istraživača s očitim ciljem negiranja postojanja fenomena "safarija". Bilo je neobično da neko navodnim testiranjem tuđih rezultata ustvari proizvodi sumnju u postojanje zločina koji tek treba duboko i temeljito istražiti!

"Bili smo zapanjeni što je novinska agencija Reuters, koliko znam, već u junu napisala, pozivajući se na anonimne izvore unutar naše institucije, da 'nedostaju čvrsti dokazi'. U najmanju ruku vrlo je 'upitno' što su neki mediji istragu safarija na ljude nazivali bajkama i legendama", kaže Viola s diplomatskom pristojnošću. Kvalifikacije "bajke", "urbane legende" i "glasine" mogle su se pronaći, naprimjer, u tekstovima Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ), ali i još nekih medija.

No, kako sada milanska istraga pokazuje, Reuters je zakotrljao običnu fake news koju su dalje prenosili i napuhivali drugi.

Tako je FAZ kroz feljton Michaela Martensa (53), dugogodišnjeg dopisnika konzervativnog lista sa stanicama u Moskvi, Beogradu i Atini, čak neukusno karikirao tragediju žrtava safarija smatrajući zločine bogatih stranaca nemogućim "kao kad bi King Kong došao braniti Sarajevo". Personalni napad i pokušaj diskreditacije Ezia Gavazzenija ukazivali su na to da se FAZ ne želi ozbiljno baviti temom, nego egzekucijom istraživača.

Zatim je pažljiv izbor sagovornika u Sarajevu, koji ili nisu bili u gradu ratnih godina ili nisu bili u poziciji znati nešto o "safariju", rezultirao tužno-parodičnim relativiziranjem morbidnog hobija bogatih stranaca iza kojih su ostale desetine ubijene djece, žena, staraca...

SISMI u Sarajevu od 1992!

Zapravo, rijetke i suzdržane izjave bivših talijanskih vojnih zvaničnika iz devedesetih drže se mantre da "oficiri SISMI nisu bili u UNPROFOR-u", pa samim tim bosanski obavještajci (konkretno, general Mustafa Hajrulahović) im nisu ni mogli dati informaciju o Talijanima na "safariju".

Sve dosad to je bio tanak argument kojim se ova služba branila od odgovornosti za nepoduzimanje stvarne i efikasne akcije. Mora se reći da je, iako je iz SISMI-ja u proljeće 1994. godine Vojnoj obavještajnoj službi ARBiH poslan odgovor da je "punkt safarija pronađen u Trstu i eliminiran", iz Gavazzenijeve istrage u Milanu saznajemo da je "safari" ipak trajao sve do kraja rata!

Da, ispostavilo se da agenti službe zaista nisu bili zvanično u sastavu UNPROFOR-a, ali su bili u Sarajevu u sasvim odvojenoj misiji još od 1992. godine. Naime, pri istraživanju djelovanja talijanskih obavještajaca u BiH tokom rata pronađeno je nekoliko dokumenata o saslušanjima dužnosnika SISMI-ja i Ministarstva odbrane u talijanskom parlamentu!

U januaru 2005. godine (12. januar) pred Parlamentarnom istražnom komisijom saslušan je general Luca Rajola Pescarini, koji je izjavio: "Naš prioritet tada nije bila Somalija, već bivša Jugoslavija. Bio sam u Bosni. Kada je započela operacija 'Vraćanje nade', odnosno krajem 1992, vratio sam se iz Sarajeva u Rim."

Pescarini je inače u SISMI-ju bio šef Drugog odjela za prikupljanje obavještajnih podataka u inostranstvu putem mreže detašmana, agenata i izvora (HUMINT, op. a.), pa je logičan zaključak da je već 1992. godine SISMI u BiH imao svoju agenturu. Nadalje, u izvještaju Odbora za odbranu Zastupničkog doma parlamenta od 5. augusta 1993. stoji da je tokom saslušanja o stanju na Balkanu ministar odbrane Italije Fabio Fabbri rekao: "Postoje ljudi koji riskiraju svoje živote i koji su se dobro snašli u Bosni i Hercegovini. U vezi s ovim sukobom, naši su agenti odmah jasno izjavili da su srpske prijetnje projektilima na našu zemlju bile neutemeljene."

Ovdje je sporedno u čemu su se konkretno "dobro snašli" i kakve su prijetnje istraživali, ali je jasno da su u ljeto 1993. godine Italijani u BiH imali agente koji su opservirali stanje na terenu i procjenjivali moguće refleksije bosanskog konflikta na sigurnost Italije.

U arhivi parlamenta pronađeno je još nekoliko sličnih dokumenata o saslušanju dva direktora SISMI-ja (Sergio Siracusa i Cesare Pucci), gdje se vidi zanimanje za rat u bivšoj Jugoslaviji, ali već ova dva sasvim su dovoljna da se ad acta stavi "teorija o neprisustvu talijanskih agenata u Sarajevu".

Mustafa Harulahović
Foto: Ustupljena fotografija: Mustafa Harulahović

Na koncu, i Michael Giffoni, talijanski diplomat koji je 1994. započeo misiju talijanske ambasade u Sarajevu, potvrdio je informaciju o "safariju" i kontakte s generalom Mustafom Hajrulahovićem Talijanom, šefom bosanske Vojne obavještajne službe.** Toliko o tome da "SISMI nije znao".

Belgija, Švicarska, Austrija, Sarajevo...

U kontinuiranoj razmjeni informacija Ezio Gavazzeni mi nedavno potvrđuje da je saslušan u Tužilaštvu Kraljevine Belgije, gdje se također vodi istraga.

"Bio sam dva dana u Belgiji, tužilaštvo u Briselu me intervjuiralo osam sati. Moram reći da nisu čekali samo na mene i moje dokaze... oni već posjeduju opširan dosije o safariju na ljude. Vjerujem da odlučno rade kako bi otkrili organizaciju," kaže Gavazzeni.

Prošle sedmice belgijski magazin Humo objavljuje priču Jana Antonissena, u kojoj detaljno analizira plaćenićke grupe kao bitne poveznice s organizacijom safarija. Thierry Charlier, ratni fotoreporter koji je 1993. boravio u Sarajevu (posebno na srpskoj strani), kroz intervju potvrđuje da je vidio strance kako pucaju na civile u Sarajevu te da se u Belgiji nalazilo jedno od središta regrutiranja "lovaca" i organizacije putovanja u Bosnu!

Postoje ozbiljne informacije da je "safari" polazio i iz Švicarske i da su u to također bili uključeni ljudi iz elitnih krugova. Zapravo, još u ljeto 1993. godine tršćanski Il Piccolo objavio je da su grupe snajperista išle u Bosnu iz Basela, Lozane i Zuricha, i to ne samo grupe srpskih dobrovoljaca, tzv. vikend-četnika. To je tada prijavljeno švicarskoj policiji, ali se ništa nije dogodilo. Međutim, sada razvoj istrage u Italiji aktuelizira iste događaje u Švicarskoj te je za očekivati da se otvori proces koji bi rasvijetlio učešće tamošnjih "lovaca na ljude". U aktuelnoj, vrlo osjetljivoj fazi istraživanja reći ćemo samo da za dolazak švicarskih "strijelaca" na Grbavicu postoje svjedoci!

Austrijsko pravosuđe je, nažalost, obustavilo istragu 20. oktobra "zbog nedostatka dokaza". Bez namjere da preispitujem opravdanost odluke, iznijet ću osnovanu sumnju da je ovakva odluka direktna posljedica negatorske kampanje pomenutih medija.

Tužilaštvo BiH na nekoliko mojih upita o stanju predmeta u "slučaju safari" ne odgovara niti se javno očituje o razvoju istrage, iako se zna da na raspolaganju imaju i svjedoke i arhive vojnih, sigurnosnih i policijskih službi. Indikativno je da, za razliku od Belgije, postupajući tužioci u Sarajevu Marijana Čobović i Nedim Ćosić dosad nisu pokazali interes da saslušaju Ezia Gavazzenija, iako se više puta nudio da im pruži informacije u mnogo širem obimu nego što je to mogao objaviti u svojoj, njima dostavljenoj, knjizi Vikend snajperisti – Istraga o safariju na ljude u Sarajevu (knjiga se od ljetos može naći u knjižari Libris na bosanskom jeziku). Zbog toga u bh. javnosti postoji skepsa oko ishoda istrage u Sarajevu i mnogo su veća očekivanja od milanskog tužilaštva.

Svakako, bez rasvjetljavanja posljednjeg čina ove morbidne smrtonosne igre – dolaska bogatih stranaca na položaje srpskih snajperista i pucanja na civile za pare – priča će ostati nepotpuna. Također, linije transfera "lovaca" iz Beograda do Sarajeva u organizaciji SDB-a Srbije i srpskih paravojski, bez obzira na promjenu vlasti, možda nikad neće biti zvanično procesuirane, iako se i o tome već mnogo zna.

Ezio Gavezzani
Radiosarajevo.ba: Ezio Gavezzani

Perspektiva istrage u Milanu

Poslije više od 30 godina racionalno pitanje je – može li se išta više dokazati? Bez obzira na nestajanje tragova i svjedoka, advokat Salvini ipak očekuje da će se prikupiti dovoljno inkriminirajućih dokaza. I on upućuje na arhive u koje milansko tužilaštvo još nije ušlo. A tamo bi se, osim korespondencije s bosanskom službom, trebali naći i dokumenti o hapšenju i identificiranju petorice Italijana 1993. godine kod Sarajeva, o čemu su informaciju sačinili pripadnici talijanske krizne grupe bazirane u to vrijeme u Splitu. Mnogo je mogućnosti i pravnih puteva.

Na koncu, dobro je znati kako ovaj slučaj, sa svim nedosljednostima, "rupama" i nepoznanicama, izgleda postupajućem tužiocu Marcellu Violi: "Ono što se mora primijetiti s najvećom mogućom objektivnošću jeste činjenica da u ovom slučaju postoje izjave svjedoka, različitih ljudi koji se ne poznaju i koji se nisu mogli prethodno međusobno koordinirati. Njihove izjave se slažu u bitnim tačkama", zaključuje Viola.

Naravno, najveći broj krivaca će zauvijek ostati nepoznat i nekažnjen, ali bi bilo dragocjeno da se kroz nekoliko procesa sudski rekonstruira ovaj specifičan zločin – od ideje, preko motiva, psihopatološke, historijske, vjerske i civilizacijske pozadine pa do organizacije, finansija i djelovanja na terenu.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.

Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije