Savjet stručnjaka: Prehrambene navike kojih se trebate pridržavati tokom karantina

Anadolija
Savjet stručnjaka: Prehrambene navike kojih se trebate pridržavati tokom karantina
Foto: Privatni album / Amela Ivković O'Reilly

Usljed pojave pandemije novog soja koronavirusa u mnogim dijelovima svijeta, mnogi ljudi su primorani ostati u karantinu u svojim domovima, ali stručnjaci upozoravaju kako smanjena fizička aktivnost i loše prehrambene navike mogu izazvati rizik po njihovo zdravlje.

Nutricionistica Amela Ivković O'Reilly napominje kako je održavanje imunog sistema zasigurno jedan od najboljih načina sprječavanja virusnih infekcija.

Dala je nekoliko jednostavnih, ali važnih koraka za održavanje imunog sistema u top formi.

"Osigurajte najmanje 7 sati sna dnevno. Držite nivo stresa pod kontrolom! Radite umjerenu, ali redovnu fizičku vježbu. Hranite se balansiranom prehranom i držite šećer, rafinirano brašno i prerađenu hranu na apslutnom minimumu! Oko 70 posto ćelija koje čine vaš imuni sistem nalaze se u vašim crijevima. Jedite fermentiranu hranu poput kefira, kiselog kupusa i turšija", savjetuje O'Reilly.

Napominje da postoje i važni suplementi za jačanje imuniteta, a posebno preporučuje upotrebu velikih doza vitamina C.

Podsjeća kako se i Linus Pauling, poznati američki hemičar i biohemičar, dobitnik 50 počasnih doktorata i dvostruki nobelovac, zalagao za pojačan unos vitamina C radi prevencije i liječenja mnogih bolesti.

"Lično je unosio od 6.000 do 18.000 mg na dan, smatrajući da su velike količine ovog vitamina bitne za zdravlje, energičnost i vitalnost. Kvalitetni izvori vitamina C za jačanje imunog sistema su crvena paprika, kelj, jagode, brokula, prokulice, kupus, kivi, narandža, grejp i karfilol", ističe ova nutricionistica.

Prava istina o voću: Koliko je ono zdravo, naročito u ljetnim danima

Jabuka na dan, doktor iz kuće van. A što s dvije jabuke? Sigurno su zdravije od čokoladice. Ali četiri jabuke dnevno? Može li previše voća biti nezdravo? Itekako može, odgovara njemački liječnik Carsten Lekutat. Voće sadrži fruktozu, zato i jest tako ukusno i slatko.

Naglasila je kako i najnovija istraživanja o antioksidantu flavonoidu kvercetinu pokazuju jaka terapeutska svojstva.

"Neki od najboljih izvora kvercetina koje dodajete svojoj prehrani uključuju: jabuke, papriku, crno vino, tamne trešnje i bobičasto voće (borovnice, kupine), paradajz, kruciferno povrće, uključujući brokoli, kupus i prokulice, listnasto zeleno povrće, uključujući špinat, kelj, citruse, kakao i brusnice", rekla je O'Reilly.

Dalje je objasnila da brojna naučna istraživanja također jasno pokazuju da je i vitamin D nesumnjivo ključni sastojak koji utiče na snažan imuni odgovor, a naglasila je i da cink ima bitnu ulogu u imunom sistemu i da osobe kojima on nedostaje imaju povećanu osjetljivost na razne patogene.

"Cink je ključan za normalan razvoj i funkciju ćelija koje posreduju nespecifični imunitet poput neutrofila i prirodnih ćelija ubojica. Osiguravanje optimalnog statusa cinka jedan je od faktora koji doprinose jačanju imuniteta prema virusnim infekcijama. Kada je organizam zdrav i jak, virus nas može napasti, no to je manje moguće, a ako se to i dogodi, daje nam dobru prednost u samoj bici sa njim", kazala je ova nutricionistica, te napomenula da su glavni izvori sve vrste mesa i iznutrice, ribe i drugi morski plodovi, sjemenke bundeve i bučino ulje, orašasti plodovi, graharice, crna čokolada (75 posto kakao i više) jaja, sir i cjelovite žitarice.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije