Malo je moglo biti iznenađenih kada je početkom listopada nagradu Nike – najveću nagradu koja se dodjeljuje poljskim piscima – po drugi put dobila Olga Tokarczuk. Piše: Miljenko Jergović, Sumnjivo lice Jedno od najvećih ime...
Kosta Hörmann, svemogući kuferaš Odmah po dolasku Truhelki je od najveće pomoći bio Kosta Hörmann, jedna od zanimljivijih i sudbonosnijih ličnosti iz povijesti rane modernizacije Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Piše: Miljenko Jer...
Iz pakla koji je širom arapskog svijeta, a naročito na Bliskom i Srednjem istoku, proizvela nezajažljiva američka žeđ za jeftinom naftom, ovih se mjeseci s dna devetog kruga pakla izdiže jedan veliki narod, za koji se još do jučer činilo da...
Smrt u Džeddi Odlukom upravitelja Bosne i Hercegovine Benjamina Kallaya 1888. osniva se Zemaljski muzej u Sarajevu. Dvije i pol godine ranije profesor Isidor Kršnjavi, mađaron, entuzijast i prvi tvorac i promotor kulturnih politika u hrvats...
Njemačka kompanija Mutanox, javljaju agencije, odbila je Madžarskoj isporučiti između 9000 i 10.000 koturova bodljikave žice, i to uz ovakvo obrazloženje: “Bodljikava žica namijenjena je sprečavanju krivičnih djela, ali djeca i odrasli koji...
Kralj i kustos Vrijeme u muzeju drukčije teče i drukčije se mjeri nego u životu. Zato je i moguće da velikani Zemaljskog muzeja žive po nekoliko stotina, ili čak koju tisuću godina. Piše: Miljenko Jergović za Rad...
Na plaži, u ljetovalištu Bodrum, licem u pijesku leži dječak Ajlan al Kurdi. Vidjevši sliku, čitatelj novina najprije osjeti snažan poriv da uđe u fotografiju i dječaka okrene na leđa. Iako je mrtav, i ne može biti ništa drugo nego mrtav, n...
Čovjek koji je govorio tiho da ne probudi drveće Nekoliko je godina, sredinom osamdesetih, majka radila u Zemaljskom muzeju. Bila je šefica računovodstva u jednoj nevelikoj kancelariji, neobično visokog stropa. Ni manje sobe ni višega svoda...
Onih dana kada sam dolazio na svijet, godina je bila 1966, Jugoslavija je već podijelila pasoše svima (ili skoro svima) koji su ih tražili, i započinjala je kratka i plodonosna era gastarbajtera. Piše: Miljenko Jergović, Sumnjivo lice...
Čudo trpeljivosti i praštanja Aleksa J. Popović zvani Sarajlija godine je 1910, u izdanju Islamske dioničke štamparije, objavio “Životopise znamenitih Sarajlija", i prodavao ih širom čaršije po cijeni od 60 helera. Ispod naslova stoji...
Da se država ranije o njemu brinula onako kako je to činila prvih dana kolovoza 2015, nikada Tomislav Salopek ne bi otišao u Egipat, da radi za neku krajnje sumnjivu francusku tvrtku, u uvjetima koji nisu ratni nego su neusporedivo gori od...
Vile među šljivama Na lijevoj strani rijeke, niže Vrbanja mosta, dižu se prema pruzi davno zasađeni, zadivljali voćnjaci, šljivici i jabučnjaci, u koje nitko ne dira valjda još od turskih vremena, i odavno se već razišla i poodrasla dječurl...
U jutro dvadeset sedmoga travnja 1945. Četvrta armija Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, sastavljena od jedinica Osmoga dalmatinskog te Sedmoga i Devetog slovenačkog korpusa, krenula je u odlučnu ofenzivu na Rijeku, Istru i Julijsku k...
Golem na Marijin dvoru Pri dnu pete stranice dnevnih novina Hrvatski narod, broj od 7. srpnja, u rubrici Svaštice iz naših krajeva, pod naslovom "Slučaj masovne histerije" objavljena je ovakva vijest: "Šeher Sarajvom za...
O čemu govorimo kad govorimo o Grčkoj? O “narodu patoloških lijenčina”, kako Grke naziva njemački jurišni tabloid Bild, o “urbaniziranim čobanima koje treba naučiti pameti” i “Srbima koji ne govore srpski”, kako ih, još maštovitije, nazivaj...
Kome se pije, neka pije na svoj račun Visoko, gore pod Hridom, skriva se i vijuga, čas ispod, čas iznad pruge što vodi prema Višegradu, ulica Mehmeda Zvone. Piše: Miljenko Jergović za Radiosarajevo.ba S pogledom na nju,...
Svakoga dana uz Balkanski se poluotok kreću kolone nevoljnika. Pristižu sa Levanta, Sirijci, Iračani, Afganistanci, Kurdi, redom sve sami muslimani. Kreću se u zatvorenim kamionskim furgonima, u pretrpanim kombijima i pokvarenim cestovnim h...
Najsretniji čovjek u Sarajevu Jukićevom započinje uspon prema Koševskom brdu. Izvire iz Đure Đakovića ulice, uspinje se i prolazi brdom, poloveći ga na dva naoko jednaka dijela, pa se spušta u nizinu, sad već iza Sarajeva i prolazi pokraj N...
U Njemačkoj 1933. na zao glas došli su književni kritičari. Partiji i Führeru, koji su se tek spremali da osvoje apsolutnu vlast i zabrane sve druge stranke i politička mišljenja, a naročito ona nedomoljubna, lijeva i komunistička, što će s...
Šaka za Božji ekser Ulica Fuada Midžića izvire iz ulice Zaima Šarca kod ulice Moše Pijade, i teče istočnom stranom bolničkog kruga, sve dok slobodno ne nastavi Koševom, uz naselje privatnih kuća i stambenih novogradnji, do svog uvira...
Evo naslova na jednome hrvatskom portalu: “Laušić: Zbog Houellebecqa će se štititi i naša veleposlanstva”. Riječi koje su stavljene u usta Mati Laušiću, ekspertu za pitanja sigurnosti, on, ipak, nije izgovorio. Piše: Miljenko Jer...
Građa za rekonstrukciju 1937. u Sarajevu (peti dio) U Ulici prestolonasljednika Petra, na broju 19 dućan je nad čijim izlogom ovako piše: "Pomodna radnja 'Kralj čarapa'" Natpis je latinični, lijepo oblikovanim pisanim slovima.&nbs...
Na prijedlog Ivana Jakovčića Asocijacija liberalnih stranaka (Klub zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu), treća skupina po snazi u Europskom parlamentu, prihvatila je Rezoluciju o Srebrenici, koja je zatim proslijeđena u redovit...
Građa za rekonstrukciju 1937. u Sarajevu (četvrti dio) U gradu je sedam stalno otvorenih hotela. Još uvijek je najljepša Evropa, gazde Gligorija Gliše Jeftanovića, s adresom u Jeftanovića ulici 2. Mitar I. Ijačić je u Vojvode Putnika 21 otv...
