Koja je najveća greška koju roditelji čine u ishrani djece

L. K.

Hrana je kao "gorivo" za tijelo, uključujući i mozak. Dajete li svojoj djeci hranu siromašnu hranjivim tvarima, može cijeli dan biti bez energije. Djeca su nam već uveliko u školskim klupama, potrebno je dobro "gorivo“ za te male glavice, pa smo odgovore šta je dobro za ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta potražili kod profesionalca – dr. Aide Filipović Hadžiomeragić.

Dr. Filipović Hadžiomeragić se, između ostalog, bavi upravo ovim pitanjima kao voditeljica Odjela za higijenu, Službe za zdravstvenu ekologiju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.

Doktorica na početku razgovora za Radiosarajevo.ba navodi da ishrana u djetinjstvu i adolescenciji predstavlja vodeću odrednicu zdravlja u kasnijem životu:

Odgovarajuća ishrana je osnovni preduslov za postizanje optimalnog rasta i razvoja, održavanje tjelesnog i duševnog zdravlja, kao i za prevenciju mnogih oboljenja. Zato je najbolja, odnosno odgovarajuća ishrana – ishrana koja osigurava adekvatan unos nutrijenata i energije za zadovoljenje fizioloških potreba djeteta u odnosu na pol i uzrast, ishrana koja nudi raznovrsnu i zdravstveno sigurnu hranu i namirnice, koja osigurava razvoj zdravih prehrambenih navika i koja doprinosi prevenciji gojaznosti i bolesti u odrasloj dobi.“

Navodi da je za pravilan rast i razvoj djeteta neophodno da hrana sadržava potrebnu energiju, bjelančevine, vitamine i minerale. Energijom se osigurava funkcioniranje organizma, a organizam dobiva energiju iz masti i ugljikohidrata, te manjim dijelom iz proteina.Masti sadrže visoki procenat energije (kalorija), a važne su i za apsorpciju vitamina rastvorivih u mastima (vitamina A, D, E i K).

Ipak treba imati mjeru i u mastima: „Konzumiranje velikih količina hrane bogate mastima, posebno zasićenim, dovodi do gojaznosti i bolesti srca i krvnih sudova. Zasićene masti se najviše nalaze u hrani životinjskog porijekla kao što je maslo, puter, masno meso i mesni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, i preporučljivo je radije birati masti biljnog porijekla, a za pripremu hrane koristiti tečne masnoće (ulje), najbolje maslinovo ulje.“

Dr. Filipović Hadžiomeragić govori da su najznačajniji izvor energije ugljeni hidrati te da imamo jednostavne i složene.

„Složeni ugljeni hidrati se nalaze u biljnoj hrani kao vlakna i skrob. Složeni ugljeni hidrati pomažu stabilnom održavanju šećera u krvi, a vlakna pomažu pravilnom funkcioniranju probavnog sistema. Nalaze se u krompiru i korjenastom povrću, grahu, grašku, leći, soji, žitaricama, povrću i voću, te se ove namirnice preporučuju u ishrani djece.“

Svi već znaju da se djeci, a i odraslima voće i povrće preporučuju u ishrani. Doktorica navodi da su u voću i povrću izvori minerala i vitamina neophodnih za zaštitu od bolesti, kao i za normalno funkcioniranje organizma.

„S druge strane, jednostavni šećeri se brzo otapaju u krvi te smanjuju apetit i ugrožavaju unos ostale punovrijedne hrane, a kada se unose u velikoj količini, doprinose nastanku karijesa. Oni se nalaze u bombonama, slatkim pićima, čokoladi, biskvitima, slatkim pecivima, i kada je u pitanju ishrana djece, potrebno je što više ograničiti unos ovih namirnica“, napominje doktorica.

Napominje i važnost proteina ili bjelančevina koje su potrebne za izgradnju i održavanje mišića, krvi, kože, kostiju i ostalih tkiva i organa, te za funkcioniranje imunog sistema koji štiti organizam od bolesti, pa treba da čine sastavni dio svakodnevne ishrane.

Bjelančevine životinjskog porijekla se nalaze u mlijeku, jogurtu, svim vrstama mesa, ribi i jajima, dok su biljne bjelančevine sadržane u grahu, grašku, leći, soji ili žitaricama i također su vrlo korisne za rast i razvoj djece“, govori doktorica.

Dr. Filipović Hadžiomeragić navodi da je potrebno izbjegavati takozvanu “nezdravu” hranu, odnosno energetski bogatu, a nutrijentima siromašnu hranu:

„Osim što sadrže samo 'prazne kalorije', ove namirnice, mogu imati i negativan uticaj na zdravlje. Takozvana 'brza hrana' poput masnih peciva, pita, hamburgera, slatkiši, bombone čokolade, keksi, kolači, slatki sokovi i pića, te slane grickalice poput čipsa, slanih štapića, predstavljaju nezdrave izbore i treba je izbjegavati.“

Na pitanje da li postoji greška koju roditelji čine u ishrani djece, za koju misle da je dobra, a zapravo nije – doktorica govori da roditelji predstavljaju jednu od najvažnijih karika u formiranju prehrambenih navika djece te da predstavljaju primjer i model ponašanja.

„Ukoliko roditelji predstavljaju loš primjer kada je pitanju ishrana i prehrambene navike prave veliku grešku Jer djeca, posebno dok su u predškolskom uzrastu, oponašaju svoje roditelje koji za njih predstavljaju uzor i model ponašanja. Tako djeca oponašaju ponašanje roditelja za stolom, spremnost da se odaberu zdrave namirnice i isprobaju nove itd. Zato roditelji treba da paze šta rade, jer djeca ih gledaju!“

Doktorica navodi i da smo svjedoci brojnih zastarjelih običaja, ali se najčešće dešava da roditelji tjeraju da pojedu neku posebnu hranu ili čak da pojedu sve iz tanjira, kao i da hranu, obično slatkiše koriste kao nagradu.

„Upotreba hrane u svrhu nagrađivanja ili kažnjavanja može rezultirati razvojem nezdravih prehrambenih navika i svaku prisilu i ovakve običaje treba izbjegavati.“

Naučite djecu jesti raznovrsno i s pravom mjerom, na koncu – budite im primjer!

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak