Derventa: HVO najavio okupljanje, SNSD donosi rezoluciju i zakonski paket protiv veličanja NDH

Na katoličkom groblju u Modranu kod Dervente, na sjeveru Bosne i Hercegovine, spomenik u obliku slova "U" i s hrvatskom šahovnicom, već decenijama izaziva podjele.

Jedni ga vide kao podsjetnik na stradale Hrvate u Posavini, drugi kao simbol ustaške ideologije. Ove godine spomenik je u središtu nove političke bure u bh. entitetu RS.

Vladajuća stranka u tom bosanskohercegovačkom entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata, najavljuje rezoluciju i zakonski paket kojim bi se kriminalizovalo veličanje NDH kroz simbole, spomenike, pozdrave i javne manifestacije.

Trending

Ovo su najpoželjniji poslodavci u BiH za 2025. godinu

Situaciju dodatno komplikuje planirano okupljanje bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Modranu, 21. marta, jedne od tri vojske u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, gdje se svake godine obilježava godišnjica te jedinice, kao i pomen stradalima u Bosanskoj Posavini.

I dok bivši pripadnici Vojske RS to smatraju provokacijom, Hrvati u Posavini ističu da se obilježava stradanje i sjećanje na ratne žrtve.

Prije oko 3h

Udruženje žrtava o spomeniku ratnom zločincu u Šekovićima: "Još jedna uvreda i ponižavanje"

Spomenik u Modranu je konstruisan u obliku slova "U" i sa hrvatskim grbom, šahovnicom, koji počinje bijelim poljem, obilježjima za koja demobilisani vojnici ratne Vojske RS tvrde da nedvosmisleno asociraju na ustaški režim NDH, navodi RSE.

Osim tog spomenika, nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno spornih spomen obilježja u RS-u.

Inače, bosanskohercegovački entitet RS godinama odbija da ukloni obilježja osobama osuđenim za ratne zločine nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini, devedesetih godina prošlog vijeka.

Stručnjaci upozoravaju da ovakva pitanja ne bi trebala biti uređivana na nivou entiteta, već kroz zakonska rješenja na državnom nivou, kako bi se spriječile političke zloupotrebe i osigurala nepristrasna interpretacija istorijskih činjenica.

Prije oko 1h

Stigle osude iz DF-a: 'Podizanje spomenika Pelemišu vrijeđa žrtve i svjedoke genocida u Srebrenici'

Šta se predlaže?

Za 17. mart u Banjoj Luci je zakazana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na čijem je dnevnom redu prijedlog rezolucije o osudi ustaških, nacističkih i fašističkih ideologija.

Radi se o dokumentu koji prema najavama treba da posluži kao politički temelj za najobuhvatniju restrikciju ikonografije Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u ovom entitetu.

Rasprava o ovoj temi otvorena je nakon što su opozicione stranke u RS-u predložile rezoluciju o osudi ustaškog pokreta i ideologije NDH.

Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, izjavio je za Javni servis Radio-televiziju RS da će rezolucijom biti zatraženo da se izmjenama zakona jasno definiše krivično djelo promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH, uključujući ustašku, nacističku i fašističku simboliku, te da se predvide odgovarajuće kazne i sankcije.

Dodao je i kako "to uključuje i spomenike i manifestacije", te da se u zakonima "takvi spomenici inkriminišu da se sruše".

Za RSE nije želio da komentariše na koji način bi se provodilo rušenje spomenika u RS. O ovoj temi nisu odgovarali na upit ni iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS).

'Nema postrojavanja, ovo su groblja, vijenci i misa'

Još nije poznato hoće li biti ovogodišnjeg skupa posvećenog 103. Bojnoj HVO-a u Modranu, 21. marta.

Iz Policijske uprave Doboj su za RSE naveli kako "skup još nije najavljen".

Na upit, ukoliko bude najavljen, hoće li ga policija zabraniti, za RSE je navedeno da će policija postupati "u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima".

RSE nije uspio da stupi u kontakt sa organizatorima okupljanja.

Prije 2 dana

Sramotno: Otkriven spomenik zloglasnom komandantu koji je učestvovao u genocidu u Srebrenici

Dinko Čutura, koji je nekada bio u organizacionom odboru obilježavanja, tvrdi da se "podižu bespotrebne tenzije i da ceremonija u praksi nema militaristički karakter, nikakvo vojno postrojavanje".

O obilježju na spomeniku kaže kako "ne zna" da li se može govoriti o ustaškom obilježju.

"Bijelo polje, ustaško, ne znam, pa to se i ovdje u Hrvatskoj govori. Prva zastava Republike Hrvatske bila je s prvim bijelim poljem, 90 ih godina zvanična, pa je kasnije izmijenjena, A drugo, to su spomenici na groblju. Što se tiče 'postrojavanja', ja sam učestvovao u organizaciji, nikad nikakvog postrojavanja nije bilo, dođe se na groblje, položi cvijeće, vijenci, misa, ručak i to je to", naveo je Čutura za RSE.

Istovremeno, bivši borci VRS su zaprijetili da će zabraniti obilježavanje, ukoliko to policija ne učini, smatrajući pripadnike HVO odgovornima za zločine nad Srbima u Derventi.

Iz Koordinacije udruženja veterana HVO saopštili su kako se time sprječava i sjećanje na stradale Hrvate u Derventi, kojih danas, kako tvrde ima tek desetak posto od prijeratnog broja.

Prema popisu stanoivništva iz 1991. u Derventi je živjelo oko 40,6 posto Srba, 39 posto Hrvata, 12,5 posto Bošnjaka i oko šest posto Jugoslovena.

Posljednji popis iz 2013. godine pokazuje da Srbi čine oko 81,5 posto populacije, Bošnjaci, 7,3 posto, a Hrrvati oko 9,3 posto.

Zašto BiH nema zakon o zabrani ustaštva, fašizma i nacizma?

Elvis Fejzić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra da bi svaka pravna država, posebno ona koja teži članstvu u Europskoj uniji, trebalo da ima jasno definisane zakone koji uređuju pitanja simbola, praznika i spomenika, uključujući i obilježja koja se odnose na ratna stradanja i kulturu sjećanja.

"Važno je da se takva pitanja regulišu zakonom kako bi se izbjeglo djelovanje koje može vrijeđati nacionalna osjećanja drugih naroda ili odstupati od istorijski potvrđenih činjenica. Sve što nosi elemente profašističke ideologije ili politike koja odbacuje drugo i drugačije, vrijeđa osjećaje drugih ili negira ustavni poredak države, trebalo bi da bude zabranjeno i sankcionisano", naveo je Fejzić.

Iako se u BiH svake godine osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam, BiH nikada nije uspjela donijeti zakon o zabrani takvih ideologija.

Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH.

Govoreći o mogućnosti rušenja već izgrađenih spomenika, Fejzić ističe da je riječ o veoma osjetljivom pitanju i da nije siguran da li bi takva pitanja trebalo regulisati na nivou entiteta ili nižih nivoa vlasti.

"Najbolje bi bilo da se takva pitanja rješavaju na nivou države, jer postoji opasnost da budu predmet političkih zloupotreba koje mogu nanijeti dugoročnu štetu. Pitanja spomenika ili obilježavanja važnih datuma ne bi smjela biti vođena političkim interesima, već riješena na nepristrasan, neutralan i racionalan način, kako bi svi narodi i građani mogli obilježavati važne datume bez vrijeđanja osjećaja drugih i uz poštovanje istorijskih činjenica", rekao je Fejzić.

Inače, hrvatski predsjednik Zoran Milanović 2023. je prisustvovao obilježavanju 103. brigade HVO u Derventi i tada odlikovao tu jedinicu Redom Nikole Šubića Zrinskog.

Najnovija dešavanja pokazala su i neistomišljenstvo u do sada prijateljskim odnosima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Dodik je nakon najave okupljanja u Modranu poručio da "neće biti nikakvog postrojavanja HVO-a u Derventi", nazivajući brigadu "poraženom formacijom odgovornom za zločine nad Srbima".

Na to je Čović odgovorio "dalje ruke od hrvatskog naroda", te istakao kako će "branitelji obilježavati svoje datume na svakom pedlju BiH".