Markotić: Izgleda da se protiv korone ne može stvoriti kolektivni imunitet
Protiv gripe, a izgleda i protiv korone, ne možete stvoriti kolektivni imunitet, rekla je prof. dr. sc. Alemka Markotić u HRT-ovoj emisiji 1 na 1.
Između ostalog, nekadašnja doktorica u ratnom Sarajevu rekla je i da ne smijemo i ne možemo biti zadovoljni brojevima, ali da je dobro da postoji tendencija pada, a komentirala je i sukobe naučnika, poricanje bolesti COVID-19, rad civilne zaštite, situaciju u KB-u Dubrava...
O pritisku javnosti
"Mi liječnici smo navikli svašta izdržati. Ne razmišljamo o tome 'mogu li'… Preda mnom i pred cijelim Stožerom, pred cijelim društvom, osobito zdravstvenim djelatnicima, je jedan veliki izazov i tu nema razmišljanja možemo li. Moramo! Na nama je naći način kako da to najbolje uradimo".
O fenomenu poricanja bolesti COVID-19
"Nije to nikakav novi fenomen današnjeg društva. Dok je svijeta i vijeka, bilo je takvih situacija. Ali zanimljivo je da je koronavirus puno toga razotkrio, dakle ovo je i vrijeme razotkrivanja.
U krizama, kaže Markotić, dolaze do izražaja ljudske osobine. Oni koji su dobri, dođu u žižu i pokažu svoje najbolje osobine, a oni koji su loši, pokažu svoje dno. Vjeruje da je među onima koji poriču koronavirus, jedan dio poput male djece – ako kažu da nečega nema, onda to stvarno i ne postoji, ali i jedan, manji, dio onih koji zbog nekih svojih sebičnih interesa u vrijeme krize potenciraju destrukciju, stvaraju konfuziju i kaos pod motom 'što gore, to bolje'.
To je manjina, a ipak ona tiha većina, gledajući Hrvatsku, ali i cijeli svijet, koja ne visi po društvenim mrežama, nije zadužena da sve konstantno komentira i na neki način ide prema destrukciji, dakle ta jedna tiha, pozitivna većina kojoj je također teško i koja se ne može uvijek i kontinuirano 100% držati mjera, ona to na neki način neutralizira i pokazuje da ipak drži pravi smjer. Inače bi danas, koliko god je teško u svijetu, imali puno veću katastrofu s ovim virusom".
O sukobima naučnika
"Kako u Hrvatskoj ima 4 i pol milijuna izbornika nogometne reprezentacije i raznih drugih stvari, tako se korona kriza pokazala kao idealna za iznošenje različitih procjena", misli prof. Markotić.
"Znanost moramo gledati iz perspektive da se u njoj sve promišlja. Znanstvenici vrlo često i kroz dugo vrijeme prate i analiziraju određene situacije i te situacije, njihovo praćenje, njihovi pokusi, njihovi rezultati i metode kojima ih dobivaju mogu biti jako različiti. Osobito kada se radi o nekoj novoj stvari. Mogu biti dijametralno različiti i treba nekada puno vremena da dođu na kraju na zajedničku točku – rezultat koji će biti prihvatljiv svima".
Kada se raspravlja i kritizira u znanstvenom sustavu, ističe Markotić, onda je to uredu.
"Jer u tom znanstvenom sustavu, znanstvenici znaju kako se nositi s argumentima, kako jedan drugome obrazložiti zašto je nešto u redu ili nije. Kada se to iznosi u javnost, tada treba biti puno oprezniji, jer prosječan čovjek ne mora znati sve ono što jedan znanstvenik zna… To onda zbunjuje ljude. Tu treba biti jako oprezan, jako odgovoran da se plasira samo ono što bi ljudima mogli biti jasno, samo ono što ih neće zbunjivati i što ih na kraju neće opredjeljivati za onu ili ovu stranu… U vrijeme kada se puno toga ne zna, to nije lako. Na znanstvenicima je jedna velika odgovornost da se ne upuštaju u neke stvari koje mogu zbunjivati javnost".
Prirodan ili umjetno kreiran?
"Mislim da nema boljeg mađioničara od prirode. Priroda je kroz cijelu povijest kreirala sve mikroorganizme koje imamo. I kada čovjek nije mogao ništa. Zadnjih godina može dosta toga i čovjek, međutim do sada je sve priroda kreirala. Za sada nema nikakvih dokaza da je virus nastao u nekom laboratoriju. Ali… Uvijek možemo biti otvoreni za sve opcije, međutim dokaza nema", kazala je Markotić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.