Kako crno tržište duhana godišnje 'izbriše' 419 miliona KM iz budžeta BiH

Dok Bosna i Hercegovina traži novac za nove kilometre autoputa, modernizaciju bolnica, veće penzije i bolje javne usluge, stotine miliona maraka svake godine završavaju u sivoj ekonomiji. Jedan od najvećih izvora tih gubitaka je ilegalna trgovina duhanom i duhanskim proizvodima.

Iako se posljednjih godina bilježe značajni pomaci u suzbijanju crnog tržišta, problem je i dalje daleko od riješenog. Prema procjenama, Bosna i Hercegovina zbog ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima godišnje izgubi oko 419 miliona konvertibilnih maraka prihoda od akciza i PDV-a.

To je novac koji bi mogao završiti u budžetima države, entiteta, kantona i općina, a potom biti uložen u infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje i druge javne potrebe.

Trending

Podcast S | Borka Rudić: Algoritmi biraju sadržaj, novinarstvo se bori za opstanak

Crno tržište kao skrivena prijetnja ekonomiji

Ilegalna trgovina duhanom predstavlja jedan od najrasprostranjenijih oblika sive ekonomije u regionu. Riječ je o proizvodima koji se prodaju bez plaćenih poreza i akciza, često bez ikakve kontrole kvaliteta, porijekla ili uslova skladištenja.

Kupovinom takvih proizvoda potrošači najčešće žele uštedjeti nekoliko maraka, ali posljedice trpi cijelo društvo.

Za razliku od legalnog tržišta, gdje svaki proizvođač, distributer i trgovac prolazi kroz stroge kontrole i plaća propisane obaveze, ilegalno tržište funkcioniše izvan sistema. Novac koji bi trebao završiti u javnim budžetima odlazi organizovanim kriminalnim grupama koje profitiraju od šverca.

Posljedice nisu samo finansijske. Ilegalni duhan i cigarete često se proizvode u nekontrolisanim uslovima, bez zdravstvenih standarda i nadzora. Potrošači zapravo ne znaju šta kupuju niti kakve supstance konzumiraju.

Svjetski problem vrijedan milijarde

Prema globalnim procjenama, svake godine u svijetu se konzumira oko 370 milijardi ilegalnih cigareta. To znači da je približno 13 posto ukupne svjetske potrošnje cigareta izvan legalnih tokova, dok države širom svijeta zbog toga godišnje gube između 40 i 50 milijardi funti poreskih prihoda.

Problem nije zaobišao ni Evropsku uniju. Prema izvještaju međunarodne konsultantske kuće Oxford Economics iz januara 2026. godine, tokom 2024. godine u zemljama Evropske unije konzumirano je 39,2 milijarde ilegalnih cigareta, što predstavlja 9,2 posto ukupnog tržišta cigareta.

Zbog toga su države članice izgubile oko 14,9 milijardi eura prihoda od akciza i PDV-a.

Posebno zabrinjava činjenica da danas gotovo 39 posto ilegalnog tržišta u EU čine krivotvorene cigarete, a kriminalne mreže sve češće proizvodnju premještaju unutar granica Evropske unije.

05.06.25. 14:18

Crno tržište duhana godišnje odnosi do pola milijarde KM iz budžeta BiH

Pozitivan trend u Bosni i Hercegovini

Iako crno tržište i dalje predstavlja ozbiljan problem, posljednjih godina zabilježeni su značajni rezultati u njegovom suzbijanju. Najbolji pokazatelj toga su prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine koje prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Tokom 2025. godine po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine prikupljeno je čak 1,175 milijardi KM. Godinu ranije taj iznos bio je manji za oko 40 miliona KM.

Još impresivniji podatak dobija se kada se uporede rezultati sa 2020. godinom.

Tada je po ovom osnovu prikupljeno 709,7 miliona KM, što znači da su prihodi u samo pet godina porasli za čak 65 posto. Takav rast nije rezultat samo povećanja cijena ili potrošnje, već i uspješnije borbe protiv ilegalne trgovine i vraćanja dijela tržišta u legalne tokove.

Akcizne markice kao pokazatelj kretanja na tržištu

Dodatni dokaz smanjenja crnog tržišta predstavljaju podaci o izdatim akciznim markicama. Svaka legalno proizvedena ili uvezena cigareta mora imati akciznu markicu koju izdaje UIO. Zbog toga broj izdatih markica predstavlja jedan od najpouzdanijih pokazatelja veličine legalnog tržišta.

U 2025. godini Uprava za indirektno oporezivanje izdala je 310,7 miliona akciznih markica. Godinu ranije izdano ih je 294,3 miliona. Ako se posmatra period od 2020. godine, kada je izdano 184,9 miliona markica, evidentan je rast od čak 68 posto.

Takvi podaci ukazuju da se značajan dio potrošnje vratio iz sive zone u legalne tokove, što direktno povećava budžetske prihode.

Rezani duhan ostaje najveći problem

Uprkos pozitivnim trendovima, najveći izazov ostaje ilegalni rezani duhan. Prema najnovijem istraživanju koje je provela agencija Ipsos na reprezentativnom uzorku građana Bosne i Hercegovine, čak 94 posto ukupne potrošnje rezanog duhana odnosi se na neoporezovani duhan.

Drugim riječima, gotovo kompletno tržište rezanog duhana funkcioniše izvan legalnih tokova. Procjenjuje se da je tokom 2026. godine potrošeno oko 1.535 tona ilegalnog rezanog duhana. Iako je riječ o padu u odnosu na prethodne godine, količina je i dalje ogromna.

Kupci takav duhan najčešće nabavljaju na pijacama, od uličnih prodavača ili putem neformalnih mreža poznanika i prijatelja.

Najčešći korisnici ilegalnog rezanog duhana su muškarci starosti između 45 i 64 godine.

Građani kao ključni saveznici

Borba protiv šverca nije moguća bez pomoći građana. Uprava za indirektno oporezivanje tokom 2025. godine zaprimila je ukupno 699 prijava putem otvorene telefonske linije, elektronske pošte, Vibera i redovne pošte. Značajan broj prijava odnosio se upravo na nelegalnu prodaju duhana i duhanskih proizvoda.

Građani imaju najbolji uvid u dešavanja u svojoj lokalnoj zajednici i često prvi primijete nelegalnu prodaju na pijacama, društvenim mrežama ili drugim kanalima distribucije. Svaka prijava može pomoći institucijama da identifikuju i procesuiraju osobe koje se bave ilegalnom trgovinom.

15.05.26. 06:47

Siva ekonomija u BiH: Ilegalna trgovina duhanom ugrožava budžete i privredu

Akcija 'Market' i pojačane kontrole

Posljednjih godina Uprava za indirektno oporezivanje intenzivirala je saradnju sa drugim policijskim i sigurnosnim agencijama u Bosni i Hercegovini.

Posebno se izdvaja operativna akcija 'Market', koja se provodi već tri godine i usmjerena je na otkrivanje, sankcionisanje i prevenciju ilegalne trgovine duhanom i duhanskim proizvodima.

Rezultati su vidljivi. Samo u prva četiri mjeseca 2026. godine službenici UIO oduzeli su duhan, duhanske proizvode te mašine za rezanje duhana i pakovanje cigareta ukupne vrijednosti oko tri miliona KM. To pokazuje da organizovane mreže šverca i dalje postoje, ali i da institucije sve uspješnije djeluju protiv njih.

Šta zapravo gubi Bosna i Hercegovina?

Brojka od 419 miliona KM izgubljenih godišnjih prihoda često zvuči apstraktno. Međutim, kada se prevede na konkretne projekte, postaje jasno koliko je problem ozbiljan. Taj novac mogao bi finansirati izgradnju novih dionica autoputa na Koridoru Vc, jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata u državi. Mogao bi osigurati kompletnu mjesečnu isplatu penzija za sve penzionere u Bosni i Hercegovini, biti uložen u modernizaciju velikih kliničkih centara u Sarajevu, Banjoj Luci ili Mostaru, nabavku medicinske opreme i unapređenje zdravstvenih usluga.

Svaka zaplijenjena pošiljka ilegalnog duhana i svaka prijavljena nelegalna prodaja ne znače samo borbu protiv kriminala, one znače više novca za puteve, škole, bolnice, penzije i razvoj lokalnih zajednica.

Bosna i Hercegovina je u posljednjih pet godina ostvarila značajan napredak u borbi protiv crnog tržišta duhana.

Rast prihoda od akciza za 65 posto i povećanje broja izdatih akciznih markica za 68 posto pokazuju da institucije postižu rezultate.

15.04.26. 14:41

Uprava za indirektno oporezivanje: Pokrenuta kampanja "Stop švercu 2026"

Međutim, podaci također otkrivaju da problem nije nestao. Više od četvrtine ukupne potrošnje duhanskih proizvoda i dalje se nalazi izvan legalnih tokova, dok rezani duhan ostaje dominantan segment ilegalnog tržišta.

Borba protiv šverca zato nije samo posao inspektora, carinika i policije. To je pitanje ekonomskog razvoja, javnog zdravlja i odgovornosti prema društvu. Jer svaki put kada se kupi ilegalni duhan - gubi država, ali svaki put kada se suzbije šverc, dobijaju svi građani Bosne i Hercegovine.