Zaboravljeni Proglas akademika Filipovića: "Ne smijemo dopustiti da neko u naše ime dijeli zemlju"

"Nikada više ne smijemo dopustiti da neko u naše ime, a bez našeg pristanka i pune informiranosti, donosi bilo kakve akte koji utječu na naš život i na život naše države te da dijeli našu zemlju..."

Ovako je akademik Muhamed Filipović pisao u nikada objavljenom "Prijedlogu teksta Proglasa o sazivanju Trećeg sabora Bošnjaka", koji je pripremio jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih intelektualaca.

Satisfakcija žrtvama

Na inicijativu upravo akademika Filipovića planirano je da tokom 2009, odnosno u proljeće 2010. godine, Bošnjački sabor sazove Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), kao što je sazvalo i dva prethodna. Osim Proglasa, negovi ciljevi i razlozi održavanja kao i drugi prateći dokumenti. Ali Sabor nikada nije održan.

Trending

Noćna šetnja Sarajevom: Grad odiše posebnom atmosferom

U nastavku donosimo dijelove ovog Proglasa, koji je trebao definirati pravce djelovanja značajne za stabilnost i opstojnost Bosne i Hercegovine.

Prema dokumentima koje je portal Radiosarajevo.ba dobio ljubaznošću porodice Filipović, bilo je predviđeno da jedna grupa na Saboru razmotri stanje prava na odgovarajuću satisfakciju u vezi s činjenicom izvršenja velikog broja zločina svih vrsta nad građanima naše zemlje, posebno nad Bošnjacima, te da ocijeni "koliko dosadašnji rad međunarodnih pravosudnih institucija i pravosudnih organa u zemlji doprinosi ostvarenju pravde, a koliko prikriva stvarno stanje i mogućnosti pružanja adekvatne satisfakcije žrtvama".

Prije 1 dan

Proglas akademika Muhameda Filipovića koji nikada nije objavljen: Bosna je naša sudbina

Sabor je trebao razmatrati i pitanja strategije izgradnje međunarodnih odnosa Bosne i Hercegovine u regiji, Europi i svijetu te definirati politiku koja bi najviše odgovarala interesima države i njenih građana.

"Kako bi se cijeli proces nalaženja najboljih i najpovoljnijih rješenja u oblasti zaštite interesa bošnjačkog naroda, a ujedno i nalaženja najadekvatnijeg, za sve Bosance i Hercegovce najprihvatljivijeg i najpravednijeg rješenja državnopravnog ustrojstva i organizacije života u Bosni i Hercegovini unaprijedio, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca odlučilo je preuzeti inicijativu i sazvati Sabor Bošnjaka iz cijelog svijeta, gdje su oni danas prisilno raseljeni, kako bi se u uvjetima pune slobode mišljenja, uz kompetentnost i samostalnost stavova, bez tutorstva bilo kakve države, politike, vjerske ili ideološke organizacije ili drugih institucija bilo koje vrste, dakle svake institucije koja ima unaprijed određene stavove i interesima uvjetovana mišljenja...", naveo je akademik Filipović.

To je, dakle, trebao biti sabor svih ljudi koji "misle slobodno, odgovorno i kvalificirano o našoj sadašnjoj situaciji i izgledima za budućnost".

Učesnici Sabora trebali su raspravljati o pitanjima "od interesa za naš narod i našu zemlju".

"Njihov je zadatak da, u skladu s mišljenjima koja budu najuvjerljivije interpretirana i dokazana, a koja svojim kvalitetom i uvjerljivošću budu prihvaćena kao zajednička, donesu Rezoluciju Sabora koja bi predstavljala opću uputu i preporuku svima koji žele voditi politiku u ime našeg naroda i naše zemlje", navodi se u Proglasu.

Nezakoniti akti pojedinaca i grupa

Sabor bi, kako je bilo planirano, izabrao i permanentni komitet koji bi vršio određenu vrstu nadzora nad poštivanjem stavova Rezolucije Sabora od strane onih koji zastupaju interese našeg naroda i države.

"Ova kontrola nije potrebna da bi nekome određivala šta da čini i kako da se ponaša, nego da stvori mogućnost da bošnjačka javnost bude upoznata s rješavanjem pitanja o kojima se raspravlja i sa stavovima naše političke elite, kako se ne bismo ponovo našli u situaciji da prekasno saznamo da su u naše ime prihvaćeni dogovori koji predstavljaju nezakonite akte pojedinaca i grupa i koji cijeli narod i državu dovode u krajnje opasne situacije. Nikada više ne smijemo dopustiti da neko u naše ime, a bez našeg pristanka i pune informiranosti, donosi bilo kakve akte koji utječu na naš život i na život naše države te da dijeli našu zemlju kao da mu je očevina, a ne zajedničko i nedjeljivo dobro svih nas", pisao je Filipović.

Bosnu su oblikovala stoljeća

Zanimljivo je da je Sabor trebao rezimirati dotadašnje naučne spoznaje koje se odnose na problem teritorije u "integralnom smislu i značenju tog pojma".

"U tom kontekstu polazi se od pretpostavke da određena teritorija, u ovom slučaju teritorija naše države Bosne i Hercegovine, nije samo državnopravna ili administrativna činjenica, nego istovremeno i prirodna cjelina sa svojim bitnim prirodnim odrednicama koje je definiraju i uvjetuju svako raspolaganje njome. Istovremeno, ona je i historijska činjenica, a historija je tu teritoriju oblikovala kroz duga stoljeća procesa koji su povezali teritoriju i njene osobine s načinom mišljenja ljudi koji su je naseljavali i kojima je ona domovina", navodi se u Proglasu.

Prema Filipoviću, teritorija ima i regionalne karakteristike, kao što se razlikuju i sociopsihološke osobine ljudi koji na njoj žive te njihova kultura.

"Teritorija je, istovremeno, određena svojim geološkim svojstvima, geografskim, orografskim, hidrografskim i drugim karakteristikama te reljefom koji je tokom dugog vremena postao aktivni faktor historijskog načina života njenih stanovnika. Također, određena je i svojim hidrološkim karakteristikama koje razuđuju prostor i čine ga dostupnim. Sve te osobine zajedno definiraju jedinstvo teritorije i uvjetuju svaku vrstu njene podjele, raspolaganja njenim prirodnim potencijalima i upravljanja njome", dodaje se.

Teritorija, prema Proglasu, nije mrtvi predmetni prostor, nego živi prostor sa svojim geografskim, geološkim, orografskim, hidrografskim i pedološkim osobinama. Ona uvjetuje komunikacijske sisteme unutar sebe i predstavlja prostor za život ljudi koji su s njom duboko povezani, tako da njihove karakteristike proizlaze iz prirode, reljefa, klime i komunikacija određenog prostora.

"U svim tim aspektima Bosna i Hercegovina ima teritorij koji predstavlja jedinstvo prirodnih, geografskih, geoloških, orografskih, hidrografskih, klimatskih i komunikacijskih faktora. To je teritorija koja je kroz historiju bila visoko integrirana, što se odrazilo i na njenu prošlost, u kojoj nikada nije nastala ideja niti pokret za izdvajanje bilo kojeg njenog dijela u zasebnu teritorijalnu cjelinu koja bi se po svojim uvjetima bitno razlikovala od ostalih dijelova Bosne i Hercegovine", poručeno je tada.

Opasnost podjele Bosne

Filipović je upozoravao da je "podjela na nacionalnoj osnovi najgora moguća varijanta podjele".

"Ona prijeti da uništi ne samo iskonsko i primarno socijalno, psihološko, duhovno i kulturno jedinstvo teritorije i njenih stanovnika nego i elementarne uvjete života ljudi na njoj. U tome se sastoji važnost očuvanja prirodnog, humanog i historijskog jedinstva teritorije naše zemlje i države Bosne i Hercegovine", ističe se u Proglasu.

Sabor je trebao obraditi i "problem državnopravnog i međunarodnopravnog statusa Bosne i Hercegovine".

"Glavni problem u ovoj oblasti jeste način, kao i ustavnopravna, legalna i legitimna osnova provođenja obimnih promjena u ustavnopravnom i međunarodnopravnom položaju Bosne i Hercegovine do kojih je došlo tokom rata, odnosno koje su bile rezultat dugotrajnih pregovora o miru. Osnovno pitanje jeste da li su te promjene izvedene legalno i legitimno, kako u pogledu njihove pravne mogućnosti, tako i u pogledu subjekata koji su ih izvršili. Kakvo značenje ima činjenica da oni koji su te promjene izvršili, odnosno pristali na njih, nisu imali ovlaštenja da to učine, kao i da su one izvršene pod prijetnjama, ne samo rata nego i međunarodnih posrednika u pregovorima", kazano je, te podvučeno:

"Osim navedenog, ostaje i pitanje kakve pravne mogućnosti stoje na raspolaganju nama, odnosno našoj državi ili njenom još uvijek legitimnom dijelu, da poduzme adekvatnu akciju u međunarodnom pravnom i političkom prostoru kako bi se sačuvala od konačne legalizacije nasilja koje je nad njom evidentno izvršeno."

Uz grupu koju je trebao formirati prof. dr. Hasan Muratović, a koja je trebala razmotriti stanje naše ekonomije, jedna od radnih grupa trebala je analizirati pitanja dezintegracije našeg prostora i uloge komunikacijskih sistema svih vrsta u tom procesu, odnosno predložiti hitne mjere za obnovu politike izgradnje komunikacijske infrastrukture koja će djelovati u korist cijele zemlje i vršiti integracijsku funkciju kao osnovu svake njene daljnje ekonomske, obrazovne, socijalne i kulturne uloge.

Na temelju svih ekspertiza trebao je biti izrađen prijedlog Rezolucije Sabora, a potom i "Bijela knjiga" o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini, kao dokument namijenjen domaćoj i svjetskoj javnosti, u kojem bi bili objašnjeni svi problemi te obrađena pitanja narodnog i državnog identiteta, kao i prava da živimo slobodno i ravnopravno sa svim drugim državama i narodima u regiji, Europi i svijetu.