Dobar dan, Bosno i Hercegovino: Izbori su prošli, šta sad?

Danas je peti oktobar 2026. godine. Dan nakon izbora, iščekivanja rezultata i, što je najvažnije, neglasanja. Očigledno je to iz 42 posto izlaznosti.

Prije četiri godine, izlaznost je iznosila 51,45 posto. Sada se za glasanje odlučilo skoro deset posto manje birača, a razlozi su multifaktorski.

Nakon Općih izbora 2022. godine u našoj zemlji dogodio se presedan. Tadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt suspendovao je Ustav Federacije BiH, faktički suspendujući demokratiju u BiH i to odmah po zatvaranju birališta, što je dovelo do prekompozicije političke moći u većem bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH (FBiH) te posljedično do formiranja nove vlasti vertikalno u institucijama.

Trending

Dobar dan, Bosno i Hercegovino: Izbori su prošli, šta sad?

Bez obzira na ishod rada vladajućih stranaka u proteklom mandatnom periodu, svakako je razumljivo zašto bi se određeni dio birača našao rezigniran naspram biračkog procesa, uzimajući u obzir ranije iskustvo.

Drugi faktor jeste masovna politička apatija nastala iz decenijskog gubitka povjerenja u sistem i duboko ukorijenjenog vjerovanja da se ništa neće promijeniti bez obzira na to glasali građani ili ne. I to vrijedi za sve dobne skupine, bez obzira na procentualno učešće u demografskoj raspoređenosti glasanja.

Oni koji u bh. političkom prostoru tradicionalno čine opozicione stranke, pokazali su da građanima ne nude dovoljno privlačnu ili uvjerljivu alternativu.

Formiranje nove vlasti

Niska izlaznost dovodi do toga da vlast mogu formirati i stranke koje su dobile podršku svega 25 posto ukupnog biračkog tijela, a bh. dijaspora, odnosno geografski prostori u koje se stanovništvo ekonomskim migracijama iseljava proteklih decenija, očigledno nije dovoljno motivirana da donese toliko potrebnu političku prevagu.

Političke stranke, predominantno pobjedničke, decenijama se oslanjaju na klijentelističko glasačko tijelo koje se pomno kultivisalo, a na što iznova ukazuju rezultati izbora.

Nove izborne tehnologije definitivno su osujetile brojne ranije zabilježene izborne malverzacije, ali su u suštini pokazale isti ili sličan rezultat, te ono što se intuitivno moglo dokučiti u odnosu na brojne kandidate.

Mladi od 18 do 30 godina najčešće se iseljavaju iz zemlje, dok oni koji pak biraju ostati u Bosni i Hercegovini pokazuju apstinencijsko raspoloženje.

Na izbore tradicionalno izlaze stariji građani koji imaju i veći udio u ukupnoj demografskoj strukturi. U BiH je svaka peta osoba starija od 65 godina, dok u ukupnoj strukturi stanovništva osobe u dobi iznad 60 godina učestvuju sa 23,5 posto.

Kuda idemo?

Da li će mladi nakon ovih izbora dobiti više razloga za ostanak i budućnost u BiH? Da li će budžeti, već dovedeni do ivice kolapsa sistema, moći isplaćivati tekuću potrošnju? Gdje je nestao put BiH ka Evropskoj uniji? NATO? Iko? Bilo gdje?

Od izbornih pobjednika sinoć smo mogli čuti brojna obećanja i objašnjavanja omjera snaga u Predsjedništvu BiH. Ista ona koja nisu ispunjena ni tokom prethodnog mandata, pa se čini kako naša zemlja perpetuira u populističkim narativima vlasti. 

Izbori su prošli, a pitanja od jučer i dalje ostaju. Kako će BiH naprijed i hoće li? Ili će nazadovati na onaj nivo koji je prihvatljiv onima koji bi je najradije dijelili po ideološki zacrtanim linijama stvarajući nove prostore podjela?

Slijedi li nam najnestabilniji politički period ikada ili će nacionalne stranke koje su ubjedljivi pobjednici uspjeti formirati vlast koja će odavati dojam stabilnosti, pa će se sve eventualne nestabilnosti fokusirati na nivo Predsjedništva BiH i institucija manjeg bh. entiteta, a koje će onda politička moć iz Federacije BiH i unutar Parlamentarne skupštine BiH pokušati amortizovati?

Nažalost, odgovore na ova pitanja, iako ih možemo pretpostaviti, moramo ostaviti vremenu koje je ispred nas.