Adi Ćerimagić: Je li EU fer prema BiH?
Ove sedmice Europska unija je odlučila da sa Ukrajinom i Moldavijom bezuslovno otvori pregovore o članstvu, a sa Bosnom i Hercegovinom nakon ispunjenja dodatnih uslova.
Piše: Adnan Ćerimagić, za Radiosarajevo.ba*
U moru mogućih pitanja bosanskohercegovačke javnosti, na površinu je isplivalo jedno – da li je EU pri donošenju ovakve odluke bila fer prema BiH? Da li nas je u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju diskriminisala?
Srušio se avion u blizini glavnog grada Litvanije: Ima žrtava
Odgovor na ovo pitanje je bez ikakve sumnje potvrdan.
Hiljadu ZAŠTO i hiljadu ZATO?!
Ali, ne nužno i isključivo u smislu provedbe uslova ili nivoa pripremljenosti za članstvo u EU. U tome ove obje zemlje stoje bolje od BiH. Već u smislu da je EU za Ukrajinu i Moldaviju pokazala istinski interes, postavila konkretne ciljeve, kandidatski status i otvaranje pregovora, kalibrirala uslove, i pružila izdašnu i dobronamjernu podršku.
U slučaju BiH to nije bio slučaj.
Kada su Ukrajina i Moldavija krajem februara i početkom marta prošle godine predale svoje zahtjeve za članstvo u EU, zemlje članice EU su u roku od deset dana jednoglasno odlučile da zatraže od Europske komisije da pripremi svoje mišljenje.
U slučaju BiH, zemlje članice su odreagovale tek sedam mjeseci kasnije, nakon što je BiH ispunila četiri uslova, uključujući i politički vrlo teško usvajanje EU mehanizma koordinacije i objavljivanje popisa stanovništva.
Dragan Bursać: Mi ne znamo kako u EU, a EU nas neće!
Nakon prihvaćanja zahtjeva za članstvo, u Kijev i Kišnjev su vrlo brzo poslane grupe stručnjaka koje su vladama pružile stručnu i tehničku pomoć u pripremi odgovora na upitnike Europske komisije.
Odgovori na upitnik čine osnovu mišljenja koje određuju dalji tok EU puta. Mjesec dana kasnije, kada su upitnici i stigli u Kijev i Kišnjev, tamošnje vlasti su veliki dio odgovora već imale pripremljene. Kijev je u roku od četiri sedmice poslao svoje odgovore. Slično je bilo i u Kišnjevu.
U slučaju BiH, Europskoj komisiji trebalo je dva mjeseca duže da dostavi upitnik, u kojem se našlo oko hiljadu pitanja više nego za Ukrajinu. Stručna i tehnička pomoć koju je u pripremi odgovora od EU dobila BiH bila je neuporediva i minorna u odnosu na onu koja je pružena Ukrajini i Moldaviji.
O odnosu Europske komisije prema BiH tada najbolje govore tri priče, istinite ili ne, koje su u to vrijeme kružile briselskim hodnicima. Prva, da je upitnik sastavljen na način da briselski službenici nisu očekivali da će BiH ikada dostaviti odgovore. Druga, da je među službenicima postojalo takmičenje u tome ko će smisliti politički teže i konfliktinije pitanje za vlasti u BiH. I treće, da kada su odgovori napokon i stigli, u februaru 2018. godine, da su službenici bili pozitivno iznenađeni sadržajnošću i kvalitetom odgovora. Ali da su odlučili to nikada ne kazati preko 1,200 bh. službenika koji su učestvovali u procesu izrade odgovora.
Golemov efekat
U slučaju Ukrajine i Moldavije, Europskoj komisiji je po primitku odgovora trebalo svega pet sedmica da sastavi i objavi mišljenja. Za obje zemlje je preporučila dodjelu bezuslovnog kandidatskog statusa. Šest dana nakon objavljivanja mišljenja i preporuke, zemlje članice EU jednoglasno su objema zemljama zvanično i dodijelile kandidatski status.
Zapadni Balkan još uvijek kuca na vrata Europe: Kakva je sudbina Bosne i Hercegovine?
U slučaju BiH, Europskoj komisiji se nije žurilo, i trebalo je prvo četiri mjeseca da sastavi dodatnih oko 700 pitanja. Nakon što su bh. odgovori i na njih stigli, trebalo je još skoro tri mjeseca da se pripremi Mišljenje.
Uzimajući u obzir tadašnji sveopšti zastoj u procesu proširenja, pozive na reformu procesa proširenja i nadolazeći veto Francuske na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, kandidatski status u mišljenju za BiH nije ni pomenut, a cilj uslova koje je Europska komisija postavila pred vlasti u BiH bio je da se odluka o narednim koracima na EU putu BiH prolongira i dođe što kasnije na sto zemalja članica.
Baš tako se među četrnaest ključnih prioriteta našlo mjesta za nekoliko ustavnih reformi, ali i one čija provedba bi promijenila srž postdejtonske BiH. Tadašnja reakcija zemalja članica, uključujući i prijatelja BiH, dala bi se sažeti pod 'imamo dovoljno svojih problema, javite se kada ispunite uslove'.
Uzimajući u obzir sve to, ali i bh. političku dinamiku, i nije neko čudo da u naredne tri godine BiH nije ispunila nijedan ključni prioritet.
"Doveli smo ih pred gol, sad ga trebaju zabiti": U BiH s Plenkovićem stižu predstavnici EU
Tek nakon što su Ukrajina i Moldavija predale zahtjev za članstvo u EU, i ranije skeptične zemlje članice iznenadile dobronamjernim, pozitivnim i brzim odgovorom, među zemljama prijateljima BiH, Sloveniji i Austriji, se rodila ideja da se BiH stavi u isti voz sa Ukrajinom (i Moldavijom).
Upravo je njihovo uporno insistiranje otvorilo put bezuslovnoj preporuci Europske komisije za kandidatski status u oktobru 2022. godine, koju su dva mjeseca kasnije zemlje članice jednoglasno i potvrdile.
Ali, različiti tretman BiH u poređenju sa Ukrajinom i Moldavijom se nastavio.
Nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa u junu 2022. godine, EU je Ukrajini i Moldaviji poručila da za otvaranje pregovora o članstvu očekuje ispunjenje određenih uslova. Od Ukrajine sedam koraka, među kojim su usvajanje zakonskog okvira za izbor sudija Ustavnog suda, završetak procesa izbora članova njihovog Visokog pravosudnog vijeća, i usvajanje zakona o medijima. Od Moldavije se očekivala provedba devet manje-više sličnih koraka, uključujući i napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Potvrđeno: EU otvara pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, Bosna i Hercegovina na čekanju
Iako ne javno, Europska komisija i prijateljske zemlje članice su za obje zemlje postavile decembar 2023. kao okvirni cilj za otvaranje pregovora. U međuvremenu su im pružile značajnu političku i tehničku podršku ka ispunjavanju tih koraka.
U slučaju BiH, nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa u decembru 2022. godine, EU je poručila da za otvaranje pregovora mora ispuniti ne samo 14 ključnih prioriteta iz 2019. godine već i devet koraka sličnih onim za Ukrajinu i Moldaviju, među kojim su novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakon o sudovima BiH, i garantovanje medijskih sloboda. Iza zatvorenih vrata predstavnici EU poručivali su kako se BiH ne treba žuriti, kako u najboljem slučaju BiH može ciljati da otvori pregovore u decembar 2026. godine. Ni u jednom trenutku nisu pružili potrebnu političku i tehničku podršku za stvaranje uslova za istinsko ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i 9 koraka.
U odnosu EU prema BiH nemoguće je stoga ne prepoznati Golemov efekat, psihološki fenomen koji se često koristi u obrazovanju, a predstavlja oblik samoispunjavajućeg proročanstva. Naime, ovaj efekat podrazumijeva da što je lošije mišljenje i manje očekivanje učitelja od učenika, to mu se manje energije, vremena i pažnje posvećuje, a onda je i učenikov rezultat znatno lošiji.
Hodogram - za nigdje
Da je to tako ove sedmice se moglo uvjeriti i 27 šefova vlada i država EU, kada im se na stolu našla odluka o otvaranju pregovora o članstvu u EU sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH.
Suočeni sa činjenicom da je Ukrajina u potpunosti ispunila četiri od sedam koraka, Moldavija čak šest od devet koraka, te da su u ostalim koracima obje zemlje ostvarile značajan napredak, a da je BiH u potpunosti ispunila tek dva ključna prioriteta i jedan korak, a da je u tri ključna prioriteta i jednom koraku čak i nazadovala, odluka o uslovnom otvaranju pregovora sa BiH i nije mogla biti drugačija.
Plenković: "Hrvatska je pomogla BiH 2016., zagovarat ćemo daljnji napredak zemlje"
Da bi se to promjenilo, prije svega vlasti u BiH, a onda i njeni prijatelji u EU, moraju insistirati na tome da se BiH tretira i podrži na isti način kao i drugi kandidati za članstvo. Bez gledanja kroz prste, ali i bez dodatnih i nemogućih uslova.
Postići to neće biti lako jer je takav odnos prema BiH duboko ukorjenjen.
Kada se tokom 2009. godine u Predsjedništvu BiH po prvi put ozbiljnije razgovaralo o mogućnosti predaje zahtjeva za članstvo u EU, iz Brisela i zemalja članica EU je stiglo odlučno ‘ne'.
Dok su naši susjedi, od Crne Gore i Srbije do Albanije, predavali svoje bezuslovne zahtjeve za članstvo u EU, BiH je jedina dobila uslove.
Komšić iz Bruxellesa: "Trebamo zgrabiti šansu i da u martu počnemo pregovore sa EU"
Prvo joj je rečeno da EU ne može prihvatiti zahtjev sve dok se ne zatvori Ured visokog predstavnika (OHR). Kada su neke zemlje članice predvođene Ujedinjenim Kraljevstvom, krajem 2009. procijenile da ne žele skoro zatvaranje OHR-a, ovaj uslov je brzo prekrižen. Međutim, istovremeno je BiH rečeno da prije septembra 2011. godine, odnosno dolaska novog specijalnog predstavnika i šefa Delegacije EU, Petera Sorensena, zahtjev neće moći biti zaprimljen. Prije njegovog dolaska u Sarajevo, EU je postavila čitavu listu uslova, na kojoj se mjesta našlo za provedbu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, ali i usvajanje zakona o popisu stanovništva. Nakon što je BiH ispunila dva od četiri uslova, u junu 2012. godine, ova lista dopunjena je sa tri nova uslova i preimenovana u 'Mapu puta za predaju vjerodostojnog zahtjeva za članstvo u EU'.
Dvije godine kasnije stigao je i tzv. 'Novi pristup EU za BiH', a sa njom i nešto duži hodogram do zahtjeva za članstvo uz, naravno, dopunjenu listu uslova.
Ostatak priče, nažalost, znamo.
*Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, o član savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta za mir iz Beča i Beogradskog centar za sigurnosnu politiku.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
