Kako stres utiče na naš probavni sistem?

Stres i probavni sistem su usko povezani preko takozvane crijevno-moždane ose, što znači da naši emocionalni i fiziološki odgovori mogu direktno uticati na to kako funkcioniše varenje hrane i kako osjećamo nelagodu u stomaku.

Kada osjećamo stres, bilo zbog obaveza, problema ili napetosti, tijelo aktivira "fight or flight" reakciju, pri čemu se oslobađaju hormoni stresa kao što su kortizol i adrenalin. Ovi hormoni pripremaju tijelo za hitnu akciju usmjeravajući krv prema mišićima i mozgu, a smanjuju protok krvi u probavni sistem, što može dovesti do usporene probave i smanjenog varenja hrane, piše gastro-doc.

Direktni efekti stresa na probavu

Usporena ili ubrzana probava

Trending

Objavljen snimak napada na imama iz BiH i njegovu suprugu u Australiji  

Pod stresom digestivni trakt može reagovati na dva načina: kod nekih se probava uspori, što može izazvati zatvor i nadutost, dok kod drugih može biti ubrzana, što vodi ka dijareji i učestalijem pražnjenju crijeva. Ove promjene dešavaju se zbog promjene u signalu koji mozak šalje crevima.

Povećana proizvodnja želudačne kiseline

Hronični stres može podstaći tijelo da proizvodi više kiseline u želucu, što može dovesti do žgaravice, refluksa i nadražaja sluznice želuca.

Promjene u crijevnoj mikrobioti

Stres može mijenjati ravnotežu bakterija u crijevima, tj. mikrobiom, što može činiti da "dobre” bakterije opadaju, a "loše” postaju dominantnije. Takve promjene mogu negativno uticati na probavu, imunološku funkciju, pa čak i raspoloženje.

Pojačana osjetljivost i bolovi

Pod uticajem stresa crijeva mogu postati osjetljivija na normalne procese varenja, što može rezultirati osjećajem grčeva, bolova, neprijatnosti i nadutosti čak i bez pojave bolesti, piše norcen.

Crijevno-moždana os i stres

Probavni sistem ima svoj enterični nervni sistem, često nazivan "drugi mozak", koji stalno komunicira sa centralnim nervnim sistemom - mozgom. Ova dvosmjerna komunikacija znači da stres u mozgu direktno utiče na crijeva, a problemi u crijevima mogu pojačati osjećaj stresa, stvarajući začarani krug.

Tijelo pod stresom može mijenjati i apetit i obrasce jedenja - neki ljudi gube apetit, dok drugi jedu više nego obično. Ove promjene u ishrani dodatno utiču na probavni sistem i mogu pogoršati simptome.

Kao rezultat ovih fizioloških promjena pod stresom često se javljaju: nadutost i osjećaj težine u stomaku, grčevi ili bolovi u stomaku, promjene u pražnjenju crijeva (zatvor ili dijareja), mučnina i žgaravica, osjećaj nelagode ili napetosti nakon obroka.