Predsjednica Ustavnog suda BiH: RS nema nadležnost da regulira pitanje državne imovine
Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, osvrnula se, uz ostalo, na prijedlog zakona o nepokretnoj imovini, koji se po hitnom postupku nalazi pred poslanicima Narodne skupštine entiteta RS i obilježavanje 9. januara kao dana bosanskohercegovačkog entiteta RS, s obzirom na to da ni u jednom od ova dva predmeta od strane predstavnika u RS-u se ne poštuju odluke najviše sudske instance u državi.
Na dnevnom redu posebne sjednice Narodne skupštine RS-a nalazi se prijedlog zakona o nepokretnoj imovini kojeg je Ustavni sud BiH u septembru stavio van snage.
"Kao predsjednica Ustavnog suda, ne mogu i ne želim komentirati izjave političara. Ustavni sud ne može utjecati na to da li će političari poštivati odluke Ustavnog suda. Ono što može je, eventualno, utvrditi da neka odluka Ustavnog suda nije provedena i o tome obavijestiti Tužiteljstvo BiH na daljnje postupanje. Ustavni sud je donio odluke o tom pitanju, u kojima je utvrdio da RS nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet zakona o nepokretnoj imovini, a koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS-a, jer je to nadležnost Bosne i Hercegovine.
Netanyahu izazvao bijes građana: Desetine hiljada širom Izraela izašlo na ulice
Iz NiP-a o neustavnom zakonu o nepokretnoj imovini RS: "Očekujemo reakciju visokog predstavnika"
U svojoj posljednjoj odluci U-10/22, od 22.09.2022. godine, Ustavni sud je ponovio svoj stav iz ranijih odluka, zbog čega smatra da RS nema nadležnost da regulira ovu materiju. Iako se na razini Bosne i Hercegovine ovo pitanje pokušalo riješiti putem formiranja Komisije za državnu imovinu, Ustavni sud je konstatirao da to pitanje još nije riješeno i da postoji istinska nužnost te pozitivna obaveza da država Bosna i Hercegovina to pitanje riješi što je prije moguće", istakla je Galić.
Neizvršavanje odluka Ustavnog suda kazneno djelo
Naglasila je da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće i njihovo neizvršavanje ili sprečavanje izvršavanja od strane nadležnih organa javne vlasti u Bosni i Hercegovini predstavlja kazneno djelo prema članku 239 Kaznenog zakona BiH.
"Mi do sada nismo dobili nikakvu informaciju od Tužiteljstva BiH o aktivnostima poduzetim u tom pravcu. Naime, Ustavnom sudu jedino preostaje mogućnost da kada utvrdi da njegova odluka nije izvršena u roku koji je odredio, donese rješenje o neizvršenju koje dostavlja Tužiteljstvu BiH na daljnje postupanje", kazala je Galić.
Predsjednica Ustavnog suda BiH je, kada je riječ o obilježavanju 9. januara kao dana entiteta RS, čije obilježavanje je Ustavni sud BiH u svojim odlukama proglasio neustavnim, podsjetila da postoje dvije odluke ovog suda po ovom pitanju.
"Želim podsjetiti da je Ustavni sud o ovom pitanju donio dvije odluke, U-3/13 od 26.11.2015. godine i U-2/18 od 28.3.2019. godine. Objema odlukama je utvrđena neustavnost odredbe Zakona o praznicima RS kojom je 9. januar bio određen kao Dan RS-a. U tim odlukama, Ustavni sud je dao argumente i mišljenja zbog čega smatra da je 9. januar neustavan. Navedenim odlukama Ustavni sud nije ni na koji način doveo u pitanje postojanje samog praznika Dana RS, već je utvrdio da sam izbor 9. januara za obilježavanje Dana RS-a nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i relevantnim međunarodnim instrumentima.
Bećirović najavio apelaciju Ustavnom sudu ako NSRS izglasa prijenos nadležnosti: Obratio se i OHR-u
Budući da RS nije bila provela odluku U-3/13, Ustavni sud je rješenjem o neizvršenju od 30. septembra 2016. godine spornu odredbu tog zakona stavio van snage. RS je, naknadno, ponovo usvojila isto rješenje, pa je Ustavni sud odlukom U-2/18 takvu odredbu ukinuo i ona je prestala da važi narednog dana od dana objavljivanja odluke Ustavnog suda. Poslije toga, Ustavnom sudu nisu podnošeni novi zahtjevi za ispitivanje ustavnosti neke, eventualno, nove odredbe o Danu RS-a. Dakle, ono što je bilo u nadležnosti Ustavnog suda je riješeno i sporna odredba više nije na snazi. Pitanje šta će neko obilježavati kao praznik koji zakonom više nije propisan, nije pitanje za Ustavni sud", kazala je Galić.
S obzirom na to da su odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, Galić je kazala Ustavni sud nema nadležnost pratiti izvršenje svojih odluka, osim što može utvrditi da neka odluka nije provedena i rješenje poslati na postupanje Tužiteljstvu BiH.
Zanemarivanje principa vladavine prava
"Osim što je neprovođenje odluka Ustavnog suda kazneno djelo i za koje je propisana kaznena odgovornost, to je i pokazatelj da zakonodavnim i izvršnim vlastima u BiH nije važno poštivanje ustavnog principa vladavine prava. To dalje znači da bi, osim individualne kaznene odgovornosti, morala postojati i politička odgovornost političara i stranaka koje čine zakonodavnu i izvršnu vlast. Međutim, to bi zahtijevalo društvo koje je spremno ozbiljno pozvati političare na odgovornost", navela je predsjednica Ustavnog suda BiH.
Što se tiče broja neizvršenih odluka, prema posljednjem izvještaju koji je Ustavni sud BiH usvojio u julu 2022. godine, ukupno je bilo 11 neizvršenih predmeta iz nadležnosti zaštite ustavnosti, po četiri PSBiH i PFBiH, dvije NSRS i jedna Komisija za koncesije, te jedna odluka djelomično neizvršena. Iz apelacione nadležnosti je deset neizvršenih predmeta, a ostalo je i 55 djelomično izvršenih odluka koje se odnose na izvršenje pravosnažnih odluka redovnih sudova na teret proračuna.
"Osim toga, zabrinjavajuće je to što je ostalo 13 'AP' odluka (koje obuhvaćaju 264 predmeta), a koje se odnose na vodeće odluke u pogledu poduzimanja sustavnih mjera u cilju otklanjanja kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku. Novi izvještaj o ovome razmatrat će se najvjerojatnije na Plenarnoj sjednici Ustavnog suda u januaru 2023. godine. Želim naglasiti da su svi nadležni organi u Bosni i Hercegovini već upoznati sa problemom neizvršenja odluka Ustavnog suda. Taj proces vrlo aktivno prate i mediji u BiH. Ustavni sud kontinuirano ukazuje na problem u svezi sa neizvršenjem svojih odluka. U tom pravcu, Ustavni sud će u narednom razdoblju nastojati organizirati i posebnu konferenciju koja će se ticati ove problematike. O ovome se mora razgovarati, kako bismo imali okruženje u kojem je normalno izvršavati odluke Ustavnog suda BiH", podcrtala je Galić.
U razgovoru za AA, predsjednica Ustavnog suda BiH se osvrnula na apelaciju članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Šefika Džaferovića po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH koje su nametnute na dan izbora, s obzirom na to da je Ustavni sud BiH odložio donošenje odluke o meritumu odredbi koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Dodik u svom stilu komentirao odluku Ustavnog suda BiH
O zahtjevu Komšića i Džaferovića
"Ustavni sud je o zahtjevima Željka Komšića i Šefika Džaferovića donio odluku kojom je odbio privremenu mjeru koju su postavili u svojim zahtjevima. Ovdje moram naglasiti da Ustavni sud nije, kako se to u javnosti pogrešno iznosi, 'odložio donošenje odluke o meritumu', jer da bi se nešto odložilo, moralo bi biti izneseno na sjednicu Ustavnog suda. Ovdje to nije bio slučaj, jer odluka o meritumu nikada nije ni bila iznesena na sjednicu Ustavnog suda, pa nije odloženo odlučivanje. Ono što sada mogu reći je da je predmet u radu, pa kada prijedlog odluke o meritumu bude spreman za iznošenje na sjednicu, na prijedlog zaduženog suca izvjestitelja biće stavljen na dnevni red i o njemu će se odlučivati. Nastojat će se da se predmet uvrsti na dnevni red Plenarne sjednice u siječnju 2023. godine", kazala je Galić.
Kako je poznato da Ustavni sud BiH radi sa smanjenim kapacitetima nakon što je sudijama Miodragu Simoviću i Mati Tadiću istekao mandat, pitali smo kako to utiče na sam rad suda na čijem je čelu.
"Drago mi je što se netko konačno zainteresirao za rad Ustavnog suda u ovom razdoblju kada nema dvoje domaćih sudaca. Ovo je pitanje kojim se Ustavni sud intenzivno bavio otkad sam preuzela mandat, jer nismo željeli da rad Ustavnog suda bude blokiran. Nedostatak sudaca naročito utječe na donošenje odluka u apelacionim predmetima koji su se u pravilu rješavali na sjednicama Velikog vijeća Ustavnog suda koje čine domaći suci, a koje donosi najveći broj 'AP' odluka. Stoga je Ustavni sud poduzeo neophodne aktivnosti, osigurao da se i apelacioni predmeti, koliko je to moguće, rješavaju na plenarnim sjednicama Ustavnog suda. Da bi se to uradilo, mora se osigurati da sve što treba bude prije sjednice prevedeno i dostavljeno svim međunarodnim sucima, da bi mogli ravnopravno sa domaćim sucima odlučivati. Stoga, ograničen je broj apelacionih predmeta koji se mogu iznijeti na plenarnu sjednicu. To je bio veliki izazov, ali mi smo uspjeli organizirati rad na Ustavnom sudu tako da možemo određeni broj apelacionih predmeta iznijeti na plenarnu sjednicu. Osim toga, Ured registrara i dalje kontinuirano radi i priprema nacrte odluka koji će biti izneseni na sjednice Velikog vijeća, čim se ono bude moglo sazvati, a to ovisi od toga kada će biti izabrani novi suci Ustavnog suda BiH", pojasnila je Galić.
Održana sjednica Ustavnog suda BiH: Šta je odlučeno o Schmidtovim izmjenama Izbornog zakona?
Navela je da Ustavni sud poduzima ono što i koliko može da se njegov rad, iako otežano, ipak odvija.
"To, naravno, utječe na broj riješenih predmeta, ali to ćemo nadoknaditi čim se steknu uvjeti za neometan rad. Očekujemo da će se ovo pitanje riješiti u što skorije vrijeme i da će nadležna zakonodavna tijela entiteta imenovati nova dva suca Ustavnog suda BiH", kaže Galić.
Podcrtala je i da međunarodni suci u Ustavnom sudu BiH značajno doprinose njegovom radu.
"Naročito, kako sam već kazala, u ovom razdoblju, kada Ustavni sud nema dvoje domaćih sudaca, međunarodni suci su dali svoj puni doprinos tome da se sjednice suda održavaju i da se odluke donose dinamikom koja je moguća u ovim uvjetima. Do kada će međunarodni suci biti u sastavu Ustavnog suda nije nešto na šta ja ili bilo tko drugi iz Ustavnog suda može dati odgovor. Naime, međunarodni suci su u Ustavnom sudu na temelju Ustava BiH, a Ustavni sud je 'čuvar Ustava'. Prema Ustavu BiH, njih imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava uz konzultacije sa Predsjedništvom BiH, a financiraju se iz proračuna Ustavnog suda BiH", rekla je Galić.
"Jednak pristup prema svima"
Kao predsjednica Ustavnog suda BiH osvrnula se i na rad pravosuđa:
"Prema apelacijama koje se podnose i odlukama koje se osporavaju pred Ustavnim sudom, ne bi se moglo reći da postoje veliki problemi sa zaštitom prava i sloboda pred sudovima u BiH. Međutim, kad se govori o stanju u pravosuđu, ne možemo zanemariti brojne domaće i međunarodne izvještaje koji ukazuju na sustavne probleme u funkcioniranju pravosuđa u BiH i na nisku razinu povjerenja javnosti u pravosuđe. Za rješavanje tih problema nadležno je Visoko sudbeno i tužilačko vijeće i oni sigurno imaju bolji uvid u to šta i kako treba poduzeti da se ti problemi otklone. Moram podsjetiti da je Ustavni sud BiH i sam ukazivao na sustavno kršenje u pogledu prava na pravično suđenje u razumnom roku pred redovnim sudovima, a što je za rezultat imalo i donošenje Zakona o razumnom roku u RS-u i Brčko distriktu. U Federaciji BiH još nije donesen ovaj zakon, ali je u parlamentarnoj proceduri. Što se tiče pitanja da li u pravosuđu postoji korupcija i kriminal, istakla bih da ako postoji sumnja, to znači da nadležni pravosudni organi moraju procesuirati korumpirane aktere u svojim redovima. Samo jednak pristup neovisnog i nepristranog pravosuđa prema svima ključan je za svaki demokratski sustav i poštovanje vladavine prava", kazala je Galić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.