Održana sjednica Ustavnog suda BiH: Šta je odlučeno o Schmidtovim izmjenama Izbornog zakona?

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 1. i 2. decembra 2022. godine održao 131. plenarnu sjednicu.

Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu Šefika Džaferovića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi, utvrdio da citirani zakoni nisu u skladu sa članovima Ustava Bosne i Hercegovine i ukinuo ih.

Prema mišljenju Ustavnog suda, u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoje odredbe na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da su osporeni zakoni, koje je donijela Narodna skupština RS, ustavni. Istaknuto je da su, prema načelu vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti dužni da poštuju zakone na nivou Bosne i Hercegovine, a prema članu III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, entiteti su dužni da poštuju odluke institucija Bosne i Hercegovine.

Trending

Užas: Krenulo je i u Europi, sedam porodica diglo tužbu - dva tinejdžera su otišla u smrt zbog toga

06.11.22. 07:15

Može li Komšićeva apelacija Ustavnom sudu uticati na način popune Doma naroda PFBiH?

U predmetu u kojem su podnosioci zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 2. oktobra 2022. godine, Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnosilaca za donošenje privremene mjere.

Ustavni sud je odlučio da odbije zahtjeve za donošenje privremene mjere. Prema mišljenju Ustavnog suda, podnosioci zahtjeva nisu jasno naveli, van apstraktnog nivoa, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva.

Baš kao što podnosioci zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvatanje zahtjeva podnosilaca zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava.

11.10.22. 11:51

Komšić uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog Schmidtove odluke: Traži se obustava dodjele mandata

Ustavni sud smatra da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani. Ipak, na osnovu člana 64.1. Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnosioca zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, naročito ako to može dovesti do nenadoknadive štete.

Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovo razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom. Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti.