Može li Komšićeva apelacija Ustavnom sudu uticati na način popune Doma naroda PFBiH?

Proglašenjem službenih rezultata i donošenjem odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o načinu i rasporedu delegata iz svih kantona za popunjavanje Dom naroda Federacije BiH, počeo je jednomjesečni rok da svaki kanton izabere delegate za Dom naroda iz svojih kantonalnih skupština.

Hoće li i može li pravno na odluku CIK-a, koja je donijeta zbog izmjena Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, uticati apelacija na Ustavnom sudu?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela je odluku, a po pravilima koje je nemetnuo visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit, o rasporedu delegata za popunjavanje Doma naroda Federacije BiH.

Trending

Za čišćenje mikrovalne ne treba vam ni sok limuna, ni ocat: Ovo sredstvo će vas spasiti

11.10.22. 11:51

Komšić uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH zbog Schmidtove odluke: Traži se obustava dodjele mandata

Podsjetimo, predsjednik DF-a Željko Komšić Ustavnom sudu poslao je apelaciju tražeći privremenu mjeru za obustavu popunjavanja Doma naroda po novim pravilima, dok spomenuti sud ne donese konačnu odluku po apelaciji. Bivši predsjednik CIK-a Vehid Šehić ovu situaciju tumači ispravnom, navodeći da se ne smije vršiti opstrukcija i blokada konstituisanja drugih institucija.

"Vidjećemo šta će odlučiti Ustavni sud BiH po apelaciji Željka Komšića i predlaganje privremene mjere. Privremena mjera se uvijek donosi u hitnom postupku, ne čekajući meritum odlučivanja o samoj apelaciji. Međutim, trenutno važe izmjene i dopune Zakona koje je donio visoki predstavnik, na osnovu toga CIK mora donijeti uputstvo o popuni Doma naroda FBiH", kaže Vehid Šehić iz Koalicije "Pod lupom", piše BHRT.

Prema novoj popuni Doma naroda Hercegovačko-neretvanski će davati devet delegata. Umjesto tri iz reda Hrvata, sada će ih biti pet. Iz Zapadnohercegovačkog kantona iz reda hrvatskog naroda idu četiri delegata, umjesto tri, dok Bošnjaci, Srbi i Ostali daju po jednog delegata. U Kantonu 10 Hrvatima pripadaju tri delegatska mjesta, Srbi daju četiri, Bošnjaci i ostali po jednog. Srednjobosanski kanton daje četiri delegata iz reda hrvatskog naroda, umjesto tri kao do sada, dva Bošnjaka, u odnosu na prije, te po jednog Srbina i delegata iz reda Ostalih. U Unsko-sanskom kantonu Bošnjaci i Srbi dobili su Šmitovom odlukom po jednog dodatnog delegata. U Zeničko-dobojskom kantonu Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobivaju po jednog dodatnog delegata. Odluka visokog predstavnika nije promijenila broj delegata u Bosanskopodrinjskom kantonu, a isto je i u Posavskom kantonu. Iz Tuzlanskog kantona u Dom naroda ide pet bošnjačkih delegata, jedan hrvatski, tri srpska i jedan osatli. Šmitovom odlukom, Kanton Sarajevo daje jednog Bošnjaka, dva Srbina i jednog Ostalog više u odnosu na prije. Kriterije za popunu delegata pojasnili su u CIK-u.

"Ta popuna nedostajućih kandidata vrši se sa kandidatskih listi koje su zapravo i dalje žive liste za izbor zastupnika u kantonalne skupštine, a privilegiju da bude izabran sa te liste ako se radi o nedostajućim delegatima imaju delegati iz onih kantona koji imaju najveći broj stanovnika iz reda konstitutivnih naroda ili reda ostalih, subjekti i kandidati na listama onih subjekata koji su prešli izborni prag i osvojili najmanje jedan mandat u Skupštini kantona, a kandidat koji će zapravo dobiti tu poziciju, pod uslovom da je iz reda konstitutivnih naroda ili ostalih, će biti kandidat sa najvećim brojem ličnih osvojenih glasova", navodi članica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Za podjelu mandata prema Šmitovoj odluci nisu bili predsjednik CIK-a Suad Arnautović i član Ahmed Šantić. Član Jovan Kalaba nije prisustvovao sjednici. Za su glasali Irena Hadžiabdić, Vanja Bjelica Prutina, Vlado Rogić i Željko Bakalar. Glas Bakalara bio je presudan, ali za mnoge i neočekivan, prije nego što se sazna ishod privremene mjere Ustavnog suda.