Vehid Šehić o novim tehnologijama na izborima u BiH: "Jedna stvar je posebno važna za građane"

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) je u ponedjeljak, 4. maja, raspisala 11. Opće izbore u našoj domovini, nakon kojih će građani dobiti novu vlast na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou.

Iako za neke novi izborni proces predstavlja još jedan u nizu, odnosno događaj koji svake godine zaokupi pažnju bosanskohercegovačke javnosti, onaj koji je pred nama bit će itekako poseban, a možda i svojevrsna prekretnica.

Naime, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je, nakon višegodišnjeg upornog odbijanja da to učine domaći politički akteri, nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finasiranju institucija BiH kako bi osigurao 11,25 miliona KM za uvođenje novih izbornih tehnologija. Zbog administrativnih blokada, ponajviše od strane Ministarstva finansija i trezora BiH, izdao je i autentično tumačenje nalazeći rješenje za operativnost novca i prijenos neutrošenih sredstava.

Time je faktički omogućeno uvođenje novih tehnoloških unaprijeđenja u izborne procese u Bosni i Hercegovini, a ona se najviše ogledaju u uvođenju biometrijske identifikacije građana-birača i skenera glasačkih listića. Uz to, uveden je softver koji će omogućiti brže prikupljanje, obradu i objavljivanje izbornih rezultata.

O ovoj temi, cijelom procesu nabavke novih izbornih tehnologija, njihovom uvođenju u izborni sistem, te o tome šta će predstavljati za građane Bosne i Hercegovine, za portal Radiosarajevo.ba govorio je bivši član CIK-a BiH, a sada Predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i stručnjak za izborne procese Vehid Šehić.

Desetogodišnja borba završena pobjedom

Koalicija "Pod lupom" je još 2016. godine, na osnovu iskustava pojedinih članova u međunarodnim posmatračkim misijama, utvrdila da bi upotreba novih tehnologija dovela do daleko većeg legaliteta i legitimiteta izbora i, u konačnici, izbornih rezultata.

Šehić je na početku razgovora za naš portal istaknuo da su svi do tada bili svjesni činjenice da su naši izbori kontaminirani kršenjem Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, provedbenih akata Centralne izborne komisije BiH, te da je zbog toga uvijek u pitanje dolazila valjanost rezultata izbora. To se posebno odnosi na slobodno izražavanje biračke volje građana, koji su nerijetko bili izloženi pritisku, ucjenama, kupovinom glasova itd.

"Nakon 10 godina, zahvaljujući ne našim vlastima već odluci visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Izbornog zakona, gdje je između ostalog predviđena i upotreba novih tehnologija, zakonom je omogućeno da se one mogu upotrijebiti u izbornom procesu", istaknuo je Šehić.

Podsjetio je da je potom nastao veliki problem oko osiguravanja neophodnih sredstava za biometrijsku identifikaciju birača i skenera.

"Tu smo vidjeli opstrukcije, i to od Vijeća ministara koje nije htjelo da osigura novac. Tada je visoki predstavnik iz rezervi Centralne banke BiH osigurao novce. Onda smo imali problem ko će potpisati odluku o transferu novca s računa Vijeća ministara na CIK BiH. Kada je i to riješeno, bilo je problem ko će potpisati zakon. Kada je to odbio učiniti ministar finansija, opet je odlukom odlučeno da to može učiniti njegov zamjenik. Kada je i to završeno, omogućeno je da CIK raspiše javni tender i da izabere najboljeg ponuđača", podsjetio je Šehić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Izborne tehnologije mnogima ne odgovaraju

Činjenica je da mnogim političkim subjektima u Bosni i Hercegovini ovaj potez ne odgovara. Najbolji dokaz tome je višegodišnja opstrukcija na državnom nivou vlasti, kako bi se maksimalno odgodilo uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Šehić u razgovoru za naš portal ističe da je ovim potezom onemogućeno dugogodišnje kršenje odredbi Izbornog zakona i provedbenih akata CIK-a BiH.

"Mene ne iznenađuju opstrukcije zato što mnogim strankama ne odgovaraju nove tehnologije, jer strategija nekih političkih stranaka kako da na nezakonit način dođu do sve većeg broja glasova sada pada u vodu jer će se ovim novim tehnologijama spriječiti ono što je na dan izbora bila vrlo česta pojava, da jedan birač glasa za više lica, sa više ličnih karata, jer mu je to dozvoljeno od strane nesavjesnih i neodgovornih pojedinaca u biračkim odborima. Opet je onemogućeno, što je jako bitno, da važeće glasačke listiće neko svojom voljom proglasi nevažećim", izjavio je Šehić.

Kao najveći dobitak uvođenja novih izbornih tehnologija naveo je sprječavanje da neiskorišteni glasački listići nakon završetka izbornog procesa budu zloupotrijebljeni jer su se davale preferencije određenim političkim subjektima.

"Ne zaboravite da je većinu članova, odnosno četiri i dva člana u biračkim odborima, ovisno o broju, upravo predlažu političke stranke. Tako da će se onemogućiti zloupotreba neiskorištenih glasačkih listića gdje su mnogi činili krivično djelo jer su morali falsifikovati potpis na izvodu iz biračkog spiska", pojasnio je Šehić za Radiosarajevo.ba.

Tender završen, ponuđač odabran - šta slijedi?

U ponedjeljak, 18. maja, predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Jovan Kalaba i direktor "Smartmatic BH d. o. o Frans Gunink, nosilac grupe ponuđača na tenderu za nabavku novih izbornih tehnologija, potpisali su ugovor za nabavku sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima.

Ukupna vrijednost ugovora s uračunatim PDV-om i popustom iznosi 74.527.455,84 KM.

Predmet potpisanog ugovora je nabavka sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, uključujući sve potrebne komponente: opremu, softver, potrošni materijal, tehničku podršku, štampanje glasačkih listića, skladištenje i distribuciju do nadležnih izbornih organa, s ciljem osiguranja sigurnog, transparentnog i efikasnog provođenja izbora u Bosni i Hercegovini.

Implementacija ugovora odvijat će se u sljedećim fazama: Faza A (koja se odnosi na isporuku elektronske opreme i edukaciju korisnika opreme, Faza B (koja se odnosi na usluge transporta) i Faza C (koja se odnosi na usluge štampanja i pakovanja glasačkih listića).

Pored ostalog, ugovor propisuje obavezu izvršioca da za sav softver koji je namjenski razvijen ili prilagođen za potrebe ovog projekta prenesu sva autorska prava i izvorni kod (Source Code) u isključivo i trajno vlasništvo Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Šehić ističe da je ugovor potpisan sa izvođačem koji je bio nasigurniji, posebno kada je riječ o skenerima za koje tvrdi da su se pokazali "izvanrednim" u nekim zemljama.

"Moram reći da negdje oko 17 zemalja u Europi koristi neku vrstu ovakvih tehnoloških unaprijeđenja u izbornom procesu. Tako da ja mislim da će to biti sve u redu, da postoje rokovi kada mora ponuđač koji je odabran isporučiti neophodnu opremu kako bi bilo dovoljno vremena da se ljudi obuče i s druge strane da budu na vrijeme distribuirani na sva biračka mjesta u BiH. Ne vidim da bi tu mogao biti neki veliki problem. Ovo što je sada urađeno je pouzdano", tvrdi Šehić u razgovoru za naš portal.

Uloga izbornih posmatarča u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini je izrazito velika, što ostaje kao izazov u postojećim odredbama Izbornog zakona BiH,

"Izborni proces i izbori su omogućeni Ustavom i zakonom kao tajni. Ali sigurno uloga posmatrača, kako političkih stranaka tako i nestranačkih posmatrača, jako je velika. Oni u skladu sa zakonom imaju pravo da vrše prigovore, da ukazuju na kršenje izbornog zakona i provedenih akata, tako da ne vidim u ovom trenutku mogućnost da se bilo šta u tom segmentu popravi", rekao je Šehić za Radiosarajevo.ba.

Vraćanje povjerenja građanima je jedini cilj

Kao najveću pobjedu bivši član CIK-a BiH, a sada istaknuti stručnjak ispred Koalicije "Pod lupom", ističe vraćanje povjerenja građana u izborni proces.

Prvo što će građani primjetiti uvođenjem novih izbornih tenologija jesu brži preliminarni rezulati. Ali Šehić posebno ističe da je Odlukom izmjenama i dopunama izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika od 31 preporuke kako treba da izgledaju budući članovi izbornog zakona, 29 je prihvatio, pa između ostalog i upotrebu novih tehnologija. To je jasan pokazatelj, dodaje on, da je borba za usvojene promjene ispunila svrhu.

"Sve ovo što se radi, radi se da se zaštiti izborna volja građana-birača. Da smo imali drugačije izbore, da smo imali drugačije ponašanje političkih subjekata, kao u nekim drugim razvijenim demokratksim državama gdje nikome ne pada na pamet da krši bilo koje odredbe izbornog zakona i provedbenih akata, mi o tome ne bi razmišljali. Ali činjenica je da se nisu birala sredstva od strane dijela političkih subjekata. Citirat ću jednog predsjednika ne tako male političke stranke kojeg sam jednom prilikom sreo i koji mi je rekao: 'Gospodine Šehiću, išli smo na izbore pošteno, sve što je zakon predvidio mi smo ispunili i nismo ostvarili nikakav rezultat, zato ćemo i mi morati kršiti izborni zakon'. Mi smo dobili toliko kontaminiran izborni proces, da smo došli u tu fazu da su neki ljudi koji nisu željeli, kršili izborni zakon. Sada me interesuju samo građani-birači jer će se ovime zaštiti njihova izborna volja. Da li se nekome sviđalo ili ne sviđalo, to je nešto drugo. Moramo konačno vratiti dignitet i kredibilitet izbornom procesu i vratiti dostojanstvo građanima-biračima", zaključio je Šehić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani u nedjelju, 4. oktobra. Izbori su raspisani za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu bosanskohercegovačkog entiteta RS, predsjednika i potpredsjednike RS-a i za deset skupština kantona u Federaciji BiH.

Od 22. maja će krenuti proces podnošenja prijava političkih stranaka i nezavisnih kandidata. Birački spisak će biti zaključen do 20. augusta. Plaćeno političko političko oglašavanje počinje 4. septembra, a traje do 28 sati prije dana održavanja izbora. Rezultati Općih izbora trebali bi biti potvrđeni do 3. novembra, a izuzetno do 20. novembra.

Na Općim izborima će biti birano ukupno 518 izbornih zvaničnika, a prema planu CIK-a BiH planirano je formiranje oko 5.300 biračkih mjesta. Po zadnjem presjeku od 28. aprila, u birački spisak je bilo upisano ukupno 3.396.173 birača. U ovaj broj ne ulazi 10.222 birača iz Brčko distrikta BiH, koji još uvijek nemaju određenu entitetsku biračku opciju, a koja je važna i bitna i opredjeljujuća za Opće izbore.

Svi oni će, po prvi put na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, biti dio izbornog procesa u kojem će njihovi glasovi imati zaštitu u vidu novih izbornih tehnologija, koje bi trebale omogućiti pravedniji, transparentniji i pošteniji izborni proces, koji bi mogao biti početak vraćanja povjerenja u najuzvišenije dostignuće demokratije.