Istražili smo: Da li je hrana u BiH sigurna i na koji se način kontrolira

Kada govorimo o sigurnosti hrane, potrebno je imati u vidu da ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost zato što je hrana, kao veoma osjetljiva materija, izložena nizu okolnosti i postupaka u lancu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije.

Zdravstveno neispravna hrana, ovisno o vrsti, prirodi i stepenu  rizika, može imati različite kratkoročne ili dugoročne efekte po zdravlje potrošača i svaki se slučaj mora posmatrati individualno. Stoga je neizostavan dio modernih sistema sigurnosti hrane procjena rizika, proces utemeljen na naučnoj procjeni poznatih i potencijalnih nepovoljnih efekata na zdravlje ljudi koji potječu od izloženosti opasnostima porijeklom iz hrane.

„Procjena rizika je specifična i ovisi od toga radi li se o mikrobiološkim, hemijskim ili fizičkim opasnostima. Metodologija procjene rizika stalno se usavršava, postaje usko specijalizirana, a veliki broj metodologija varira od slučaja do slučaja i uistinu je teško, te u stručnom i znanstvenom smislu nezahvalno, iznositi generalne ocjene o potencijalnim rizicima bez raspolaganja svim potrebnim parametrima“, govori za Radiosarajevo.ba Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane u BiH.

U skladu s odredbama članka 25. Zakona o hrani, subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obrade i distribucije dužni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati poštivanje propisa.

„Kako bi se osiguralo da je hrana koja se stavlja na tržište zdravstveno ispravna, subjekti u poslovanju s hranom moraju provoditi čitav niz postupaka u okviru procesa samokontrole. Osim mjera koje se poduzimaju u okviru procesa samokontrole, nadležni organi provjeravaju zdravstvenu ispravnost hrane u okviru službenih kontrola, kako pri uvozu, tako i na tržištu, a Agencija za sigurnost hrane, u okviru svoje nadležnosti, u suradnji s nadležnim inspekcijskim organima provodi godišnje monitoringe hrane“, odgovara nam Hajrić na naš upit na koji način se u BiH kontrolira hrane.

Također, on potcrtava da bez obzira na veliki broj laboratorija u BiH još ne postoji jedna u kojoj se može obavljati potpuna kontrolu hrane jer ni laboratorije nisu garant apsolutne sigurnost hrane.

Kako nam ističe direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, osim subjekata u poslovanju s hranom koji su odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, te nadležnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, potrošači također imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom.

 „Stoga preporučujemo potrošačima da hranu kupuju isključivo u registriranim objektima s posebnim naglaskom na lako kvarljive namirnice, kao što su npr. jaja, meso i mlijeko, koje je potrebno čuvati u odgovarajućim rashladnim uređajima. Također bi pri kupovini hrane trebali obratiti pažnju na deklaraciju proizvoda s naglaskom na rok trajanja i sastav proizvoda ako su alergični na određene sastojke, te na organoleptička svojstva proizvoda“, objašnjava nam Džemil Hajrić direktor Agencije za zdravstvo BiH.

S ciljem prevencije oboljenja, potrošačima se preporučuje da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju pet pravila za sigurnu hranu, koje je razvila Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization), a to su: održavanje čistoću, odvajanje sirove od kuhane hrane, temeljito kuhanje hrane, čuvanje hrane na sigurnim temperaturama te upotreba sigurne vode i svježih namirnica.