Polemike | Senadin Lavić: Profesore Komšić, ne pristaje Vam ovo...

48
Radiosarajevo.ba
Polemike | Senadin Lavić: Profesore Komšić, ne pristaje Vam ovo...

Svjedočim da sam s prof. Ivom Komšićem vodio ohrabrujući razgovor 1993. godine u Konjicu, kad je došao s dr. Harisom Silajdžićem i fra Petrom Anđelovićem u komandu Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Piše: Prof. Dr. Senadin Lavić, za Radiosarajevo.ba*

Tih da na sve je bilo spremno za jedan strašni ratni okršaj, s dvadeset pripremljenih haubica, nekoliko specijalnih jedinica, planovima za oslobađanje važnih kota i teritorije. Srećom nije došlo do tog ratnog čina. 

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Sjećam se da je prof. Komšić rekao da bi mnogi završili u Haagu zbog izvršenja postavljenih zadataka, a zbog nekoliko kriminalaca koji su grad držali pod snajperskom vatrom i ubili veliki broj civila na ulicama. Tih ratnih dana, dakle, obavljena je uspješna pregovaračko-mirovna operacija koja je spasila mnogo ljudskih života. 

Slažem se s većinom stavova koje izriče prof. Komšić u tekstu "Poigravanje ratom” na portalu Oslobođenje.ba od 25. janauara 2024. godine. 

"Euroazijske" insinuacije

Ovdje ne bih ulazio u njegovu fiksiranost na Bakira Izetbegovića, "euroazijske" insinuacije i njegove političke vizije. Ne prihvatam, međutim, suspektne karakterizacije Bošnjaka, njihovu navodnu antizapadnu orijentaciju i njihovu vezanost za antievropske orijentalističke mantre. 

Ne prihvatam, također, prosto prozivanje Hrvata i bosanskohercegovačkih katolika kao neprijatelja Bosne i ustaša od bilo koga, mada, moram priznati, to nikada nije bilo javni diskurs u Bosni! 

Lavić: Etnošovinisti obmanjuju EU javnost o “ugroženosti” svojih naroda koje junački pljačkaju

Mi, partizanski unuci, uvijek smo tačno znali ko su bile "ustaše”. Tačno je da su bosanskohercegovački Hrvati i fratri odigrali veliku ulogu u uspjehu referenduma za nezavisnost 1992. godine. Istu važnu ulogu su odigrali bosanski Srbi i Bošnjaci koji su glasali za nezavisnost BiH i ravnopravnost građana i naroda.

Vi, prof. Komšić, kao i ja, znate da je ZAVNOBiH jedan od najvažnijih događaja u našoj bosanskohercegovačkoj povijesti. Ali, znate, također, dobro je znati i tako ga tretirati, da je to izraz jednog povijesnog trenutak koji nije sveto slovo. 

Bosna je bosanska

Niko nije izdao ZAVNOBiH – mi živimo u sasvim novom i drugačijem povijesnom stanju, odnosno nalazimo se, nažalost, još uvijek u tranzicijskom procesu, očito sa prethodnog političkog sistema temeljenog na socijalizmu, kao prelaznoj formi ka komunizmu, prema sistemu, načelima i vrijednostima liberalne demokracije, kao jedne od važnijih zapadnih doktrina. 

Senadin Lavić: Bosanski identitet – šta jest to?

Ja predlažem javno i transparentno novi povijesni princip za sve nas – Bosna je bosanska. Nemojmo Bosnu dijeliti na etničke teritorije njenih etničkih ili narodnih grupa. Oslobodimo se etnicizma, etnofaulizma i etnofiletizam, jer samo tako stvaramo nužne pretpostavke za uspostavljanje pune demokracije, a ne ove njene devijantne i nepotpune forme u kojoj dominira etnička pripadnost kao temeljna pretpostavka sadašnjeg, nakaradnog političkog sistema. To svakako nisu vrijednosti liberalne demokracije, kojoj radi puta ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu itekako težimo.

Sasvim je jasno da su Srbija i Hrvatska totalno napustile antifašističke programe iz Drugog svjetskog rata i pretvorile se u centre destabilizacije regije kako bi u ratnom užasu ostvarile iredentističke planove u Bosni i Hercegovini. Bilo bi naivno s bosanske strane zanemariti tu činjenicu i danas se ponašati kao da je bratstvojedinstvujući društvenih ambijent oko nas.

Važan je bosanski razgovor

Nama je danas više nego ikada prije potreban razgovor. Što bi rekao pokojni prof. Premec – dialogos. U dijalogu se ostvaruju umne intencije dva kompetentna sagovornika ili komunikacijske zajednice ravnopravnih sagovornika. Iz razgovora se pred nama pojavljuju fine razlike između "oblika društvenosti" koje sociologija jasno razlikuje. 

Bh. intelektualci o genocidu: Od našeg odnosa i mišljenja prema Srebrenici zavisi sva naša budućnost

Nama u Bosni potreban je dijalektički metod u razgovorima, u kojem se putem snage argumenata zalažemo za svoje ideje, ali da pri tome izostavljamo emocionalizam, što se u današnjem političkom ili akademsko-znanstvenom prostoru jako rijetko, pa čak i skoro nikako ne ostvaruje. Pravljenje kompromisa, vidno na štetu države, nalazi se potpuno izvan dijalektičkog metoda vođenja kvalitete debate pomoću jasnih argumenata, jer se pristajanjem na kompromise po svaku cijenu zapravo ne koriste nikakvi argumenti, osim onog krajnjeg podaničkog izraza, koji za cilj ima "fotelju više" za nečiju političku opciju.

Poštovani prof. Komšić – ne postoji među Bošnjacima ni jedan projekt za progon ili istrebljenje Hrvata. Vi znate da bih ja bio prvi s Vama koji bi se borio protiv takve monstruozne besmislenosti! Takva ideja ne postoji među Bošnjacima, etničkoj grupi kojoj ja pripadam povijesno i kulturološki. Znate da se slažem s mudrom odlukom Alije Izetbegovića da Armija Republike BiH ne upada u Vitez, Kiseljak, Busovaču i da se vrati iz Kreševa gdje je već napravila značajan prodor kroz linije HVO-a. 

Znate da je mir osnova kulturne paradigme kojoj pripadam!

Profesore Komšić, ja se javno ograđujem od svih onih koji pod bosanskom nacijom podvaljuju "bošnjački nacionalizam" ili koji svode bosanstvo pod bošnjaštvo? Ideja i zbilja bosanske nacije nije projekt bošnjaštva koji je drugo ime za muslimanstvo. 

Senadin Lavić: Na vjetrometini akademskog cinizma

Ali, Vama je sasvim jasno da bosanstvo nije etničko-religijska kategorija. Ja i mnogo mojih kolega zastupamo javno, jasno i glasno koncept državljanske nacije – ne etničko-religijske zajednice. Naše bosanstvo je građansko, državljansko, nacionalno – nije etničko, religijsko, kulturološko. Bosanstvo nije bošnjaštvo, dakle, nije etnički projekt! Naše bosanstvo nije rezervirano samo za Bošnjake ili samo za Hrvate ili samo za Srbe. Ono je nadetničko, državljansko, ono podrazumijeva objedinjavanje ljudi po Bosni ili po pripadanju državi Bosni i Hercegovini. To je sasvim jasno!

Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Romi, Albanci i drugi narodi u Bosni su dijelovi bosanskohercegovačke nacije ili bosanske nacije. Za sve nas je pravo pitanje – šta to znači da su Hrvati ili Srbi ili Bošnjaci u Bosni nacija? Šta to znači da su Hrvati samo dio hrvatske nacije u Bosni, a nisu dio bosanske nacije? Kako je to moguće da ne postoji bosanska nacija za državljane Bosne, a u Bosni se nameće hrvatska ili srpska nacija? 

Zbog toga, prof. Komšić, bosanski Srbi i bosanski Hrvati ne mogu biti nacionalna manjina u bosanskoj naciji jer je to njihova nacija u Bosni i Hercegovini! Neko im to skriva i prešućuje. Neko bi trebao objasniti bosanskim Srbima i bosanskim Hrvatima da je civilizacijsko dostignuće da su oni u državi BiH, koja ih je rodila i koja im je dom, bosanskohercegovačka nacija

Senadin Lavić upozorava: Neophodno razviti samozaštitu bh. društva

Istovremeno, to znači da niko Bošnjacima, Srbima ili Hrvatima kao narodima ne može negirati narodni identitet, njihov etnicitet – jezik, vjerovanje, povijesne ličnosti, običaje, etničko kulturno naslijeđe, književne sadržaje, pripovijesti o važnim događajima i slično. Zajedničko im je da su Bosanci!

Ja i mnogi moji prijatelji se borimo protiv bilo kakvog vida fundamentalizma – religijskog ili kulturološko – nacionalšovinizma, islamizma, katoličkog ekskluzivizma, svetosavskog etnofiletizma, etnofaulizma, ekscepcionalizma neke grupe i tim redom.

Zašto to radite?!

Poštovani prof. Komšić, uopće Vam ne pristaje da budete PR gos, Christiana Schmidta! Ne slažem se s Vašom glorifikacijama HR gdina. Christiana Schmidta jer je "namjestio” da neko s 8,7% osvojenih glasova na izborima 2022. može da zakoči cijeli društveni sistem i ucjenjuje partnere u vlasti da bi isposlovao Izborni zakon u kojem će se napraviti etničko-religijske liste (etničke kutije) za izbor u  Predsjedništvo BiH. 

Senadin Lavić: Schmidt je izvođač završnog udarca protiv Bosne!

Time se pokušava nametnuti pervertirano shvatanje da članovi državnog predsjedništva predstavljaju svoje etničko-religijske grupe, a ne sve građane BiH. Jeste gdin. Schmidt deblokirao izbore, osigurao novac za izbore i pomogao uspostavi vlasti – ali partije koje su ušle u vlast nisu imale glasova od građana da bi komotno mogle reći da su voljom građana i čistim obrazom zauzeli pozicije u vlasti. Nikom više nije normalno da "misterija” Dodik opstoji u vlasti bez obzira što je suspektna njegova "pobjeda” i njegovo ponašanje u noći izbora 2022. ili njegovo javno blaćenje EU i ambasadora SAD u BiH. Naravno, neće gos. Schmidt suditi Dodiku i sličnim političkim figurama u Bosni!

Dobro bi bilo za sve nas prof. Komšić da jasno i nedvosmisleno objasnite zašto odbijate i minirate koncept bosanskohercegovačkog identiteta ili bosanske nacije koji se ne zasniva na etničko-konfesionalnom principu? To je miniranje postojeće činjenice bosanskog nacionaliteta! Već odavno, naime, postoji bosanskohercegovačka nacija kao jedna internacionalno priznata država u internacionalnom poretku Organizacije Ujedinjenih Nacija.

Najzad, prof. Komšić, član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, ne bi trebao braniti gos. Schmidta od "nasrtaja” Bošnjaka, naprotiv, to ne treba gos. Schmidtu uopće. Dovoljno je da OHR radi prema sadržaju svoga mandata na zaštiti države  BiH i uspostavljanju vladavine prava u njoj. On već ujutro može krenuti od Presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu dr. Kovačević v. BiH.

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.

O autoru

Prof. dr. Senadin Lavić rođen je 1965. godine u Konjicu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu (Odsjek za filozofiju i sociologiju) 1989. godine.

U zvanje vanrednog profesora na Fakultetu političkih nauka izabran je 2008. godine.

Na Fakultetu političkih nauka predaje predmete: Osnove metodologije društvenih nauka, Metode i tehnike u sociološkim istraživanjima, Metodologija politoloških istraživanja, Metodologija komunikoloških istraživanja, Metodologija socioloških istraživanja, Sociologija migracija, Empirijsko socijalno istraživanje.

Do sada je objavio dvije knjige: Pluralistička racionalnost (Sarajevo, 2004) i Između periferije i centra (Sarajevo, 2006) te brojne naučne i stručne radove u zemlji i inozemstvu.

Glavni je urednik univerzitetskog časopisa Pregled, član redakcije časopisa Godišnjak BZK Preporod. Sudjelovao je na više naučnih i stručnih konferencija, simpozija i kongresa (Bosna i Hercegovina, Njemačka, Austrija, Hrvatska, Turska). Studijski boravak u Njemačkoj imao je 2000. godine na Univerzitetu u Bonnu (Seminar für Logik und Grundlagenforschung). Za vrijeme studijskog boravka u Austriji 2001. godine (Univerzitet u Grazu) na Institutu za filozofiju proveo je višemjesečno istraživanje savremenih tokova u teoriji i metodologiji društvenih znanosti. Obavlja funkciju voditelja master studija na Fakultetu političkih nauka. Bivši je predsjednik je BZK Preporod i član Asocijacije nezavisnih intelektualaca 'Krug 99'.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (48)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak