Kuda ide BiH? Mehmedović, Lazović, Dunović, Lavić i Turčalo nude odgovore i traže rješenja

Dejtonski mirovni sporazum nije sporazum koji omogućava daljnji razvoj Bosne i Hercegovine - rečeno je, između ostalog, danas, 21. novembra, na okruglom stolu o temi "Kuda ide BiH?" koji je održan u Parlamentu BiH.

Šemsudin Mehmedović: Politički zaokret

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Šemsudin Mehmedović je kazao novinarima da imaju ambiciju da nakon 28 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma danas, prije svega, pogledaju unazad "da vidimo šta je to i dobro od Dejtonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu i da napravimo jedan politički zaokret".

"BiH ovakva, sa ovakvim ustavno-pravnim okvirom, sa ovakvim odnosima, ne može ni blizu biti članica EU i NATO-a, zbog toga što je dejtonski Ustav postao zapravo jedna kočnica u razvoju odnosa, razvoju institucija BiH i približavanja evropskom i NATO put", kazao je Mehmedović.

Trending

Draško Stanivuković: Borit ćemo se za zabranu emitovanja reality TV programa

Zbog toga, dodao je on, imaju ambiciju da usvoje zajedničku izjavu "kojom bi pozvali sve političke faktore i predstavnike u BiH da naprave jedan politički zaokret u smislu da od dejtonske BiH prave jedan probosanski politički ambijent u kome bi bila BiH komotna za sve one koji je doživljavaju kao svoju".

Miro Lazović: Etnički kavezi

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH i član ratnog Predsjedništva RBiH Miro Lazović je izjavio kako se ne može dati precizan i tačan odgovor na pitanje kuda ide BiH: "U Dejtonu 1995. godine smo dobili taj mir, mir koji je varljiv. Za mene je osnovni razlog zbog čega se nalazimo u ovoj situaciji Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je Ustav koji je dosta faličan, koji je u sebe ugradio etničke afirmacije, etničke politike."

Dodao je da na tim politikama rastu i razvijaju se etnički lideri koji od bh. naroda prave etničke kaveze.

"Kada se naprave etnički kavezi, onda tu sloboda mišljenja, slobodan pojedinac umire i to je naš najveći problem. Dakle, BiH je razapeta država između Dejtona i Brisela. Dejton afirmira etničke podjele, a Brisel od nas traži da pravimo građansku državu, što je u ovom trenutku veoma teško, ali to je nezaustavljiv proces i od njega ne treba odustati", smatra Lazović.

Milan Dunović: Ne baštinimo euro vrijednosti

Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Milan Dunović je kazao da Bosna i Hercegovina deklarativno, i sve političke stranke deklarativno, govore da smo mi na evropskom putu, a određeni broj političkih stranaka negira NATO put.

"U Zakonu o odbrani je predviđeno da BiH jeste na NATO putu, da je to jednostavno zakonska obaveza. Međutim, određene političke stranke to negiraju, izvrću činjenice", podsjeća Dunović.

Kaže da su jasne su i poruke iz EU, nekada direktne, nekada indirektne, da sa ovakvim ustavnim uređenjem BiH i ne može postati članica EU, "jer dok god imamo etnički princip, dok imamo entitetska glasanja, dok imamo vitalne etničke, a ne državne interese, mi jednostavno ne baštinimo evropske vrijednosti i tu nema mjesta za nas".

Senadin Lavić: Potpuna mobilizacija

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić smatra da je jedno od najvažnijih pitanja kuda ide BiH.

"Bosna i Hercegovina je tu na geografskom prostoru hiljadu godina, na istom prostoru, da neće nigdje otići, da će biti tu još hiljadu godina. Ali današnje bosansko pitanje, jedno od najvažnijih, najsloženijih pitanja kojim treba da se bavimo i danas ćemo pokušati da damo neke odgovore. Ti odgovori podrazumijevaju političku razinu, ekonomsku, kulturnu, diplomatsku, odnosno jedan općenit pristup tome šta jeste BiH danas i šta se dešava u BiH danas", naveo je Lavić.

Mi smo, dodao je on, u jednom stanju koje zahtijeva od nas potpunu mobilizaciju - intelektualnu, političku, odnosno cjelovitu mobilizaciju svih bosanskih snaga na odbrani njenog suvereniteta i njene budućnosti.

Lavić kaže da je Dejtonski sporazum poslužio da se zaustave rat i ubijanje ljudi: "Dakle, prekid krvoprolića, otvorenog, otvorene agresije na tlu BiH. Međutim, mi smo svjesni da Dejtonski sporazum nije sporazum koji omogućava daljnji razvoj BiH, nego ga treba razumijevati kao privremeni sporazum u kojem je Aneks 4 Ustav. Zašto se nije zadnjih 28 godina uspjelo nadograditi taj Dejtonski sporazum, to je teško pitanje i treba ga postaviti svim strukturama u BiH."

Sead Turčalo: Lažno kretanje ka EU

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo je kazao da se BiH danas nalazi u onome što bi mogli nazvati lažno kretanje.

"Ako govorimo o lažnom kretanju, to podrazumijeva da mi glumimo kao da idemo ka Evropskoj uniji, u suštini sve ono što dolazi, poruke koje dobijamo, govore o tome da stojimo, ono što se konkretno radi, govori isto tako da ne postoji zapravo ni taj deklarativni konsenzus koji nam se naoko čini da je takav. I po drugim pitanjima vidjeli smo, od nekih sigurnosnih do humanitarnih. Uzmite posljednji slučaj naših državljana koji su došli iz Gaze, da smo to humanitarno pitanje uspjeli pretvoriti u političko. To zapravo govori u kakvom ustavno-pravnom kompleksu praktično živimo", naveo je Turčalo.

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 28 godina. U trenutku potpisivanja, Dejtonski sporazum je donio dugo priželjkivani mir, te, istovremeno, i novu institucionalnu arhitekturu, odnosno takav organizacioni model države koji bi se mogao smatrati jedinstvenim – sui generis – s obzirom na to da se ne može podvesti pod uobičajene modele ustavnog uređenja.

Upravo dejtonsko ustavno uređenje u međuvremenu je postalo 'kamen spoticanja', predmet sporenja i kontinuiranih prijepora, a prema preovladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne države Bosne i Hercegovine, kao i procesu njene evropske, odnosno euroatlantske integracije.