Polemike | Mehmedinović odgovara Stojiću: Dragi Mile, kako je moguće da ti to ne razumiješ?

Portal Radiosarajevo.ba jučer je objavio tekst pod naslovom "Stavovi | Dr. Bakir Nakaš: 'Povratak knjiga u Vijećnicu bio bi dokaz da neprijatelj nije uspio'", u kojem je jedan od sarajevskih heroja u bijelom, bivši direktor Opće (Vojne) bolnice u Sarajevu, podržao inicijativu izraslu među bosanskohercegovačkim piscima i intelektualcima za ponovno vraćanje knjiga u sarajevsku Vijećnica, koja je barbarski spaljena u augustu 1992. godine.

Također, prenijeli smo stav velikog bh. pjesnika Mile Stojića, koji smatra da se pitanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) treba riješiti na nešto drugačiji način.

"Vijećnica ne može odgovoriti na suvremene potrebe nacionalne biblioteke, jer nema podzemne trezore za čuvanje rijetkih rukopisa niti suvremenu tehnologiju koja omogućava kompjutorsko preuzimanje knjiga. Osim toga, ovu zgradu je lako pogoditi u slučaju eventualne agresije. Ja mislim da bi bolje bilo ići na spajanje Nacionalne biblioteke s Univerzitetskom, čija se moderna zgrada upravo završava", rekao je tada Stojić.

Trending

Naša stranka o otkazivanju predstave u Zenici: Gradonačelnik, MUP i premijer hitno da reaguju!

'Gorjele su, moj Mile, i tvoje knjige'

Povodom stava gospodina Stojića, koji, jasno, predstavlja jedan od mogućih uvida u rješavanje ovog aktuelnog pitanja, reagirao je, također, naš slavni književnik Semezdin Mehmedinović, autor glasovitog Sarajevo Bluesa.

On je nedavno snažno digao glas zbog sramne činjenice da se Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) Bosne i Hercegovine, uprkos opetovanim zahtjevima i obećanjima, nije vratila u prostor Vijećnice.

Reakciju Semezdina Mehmedinovića prenosimo u cijelosti:

Prije 2 dana

Milomir Kovačević Strašni: "Bilo bi lijepo kada bi se makar dio Vijećnice pretvorio u biblioteku"

"Dragi Mile,

Kako je moguće da ti to ne razumiješ? Vijećnica, kao biblioteka i Orijentalni institut, srušeni su na početku rata kao važan vojni cilj: da se uništi sjećanje grada. Taj događaj i sve što je u svijetu proizveo obilježili su kraj milenija. Pahulje stranica knjiga, što su 24 sata padale po Vijećnici i gradu, obilježile su tu zgradu kao toponim koji je postao dio svjetske baštine.

Nedostaci zgrade – u smislu građenja arhiva – neusporedivo su finansijski rješiviji od građenja nove biblioteke.

Da se u Sarajevu – a trideset godina ništa na tome nije urađeno, pa neće ni u 300 sljedećih – da se, velim, izgradi Washingtonska kongresna biblioteka, ona ne može zamijeniti Vijećnicu. Kako je moguće da to tebi nije razumljivo?

U Ameriku kad sam došao, ja sam dobivao jedno isto pitanje: da li su i tvoje knjige gorjele u Vijećnici? Jesu, odgovarao sam, a da o tome ranije nisam ni mislio.

U Vijećnici su, moj Mile, gorjele i tvoje knjige.

Naprosto, nema opravdanja za činjenicu da knjige do sada nisu vraćane tamo. Za koju godinu mi ćemo CIP za objavljivanje naših knjiga dobivati u Sveučilišnoj knjižnici Zagreba, jer će naša Univerzitetska biblioteka prestati postojati!

O ovome bih ti ovako mogao nastaviti pisati sljedeća dva dana, u nadi da ti mogu objasniti razmjere simboličkog, moralnog i svakog drugog kolapsa kroz koji prolazimo već 30 godina. A da li bi to došlo do tebe?

Ti znaš koliko ja tebe volim i cijenim, ne mislim da je ovaj jezik imao većeg pjesnika od tebe. Onda možeš razumjeti mjeru mog razočarenja.

Tvoj drug,
Semezdin"

Podsjetimo, Semezdin Mehmedinović je ovih dana ponovo otvorio ovo bolno pitanje u tekstu na portalu Balkan Insight, gdje upravo govori o iskustvima umjetnika za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1996. godine:

"Ja u Vijećnicu nisam htio da ulazim. Meni je neprihvatljivo bilo to da u Vijećnici, koja je biblioteka, koja je obilježila milenij, nema knjiga. Ja iz prve ruke znam koliko je činjenica spaljene biblioteke značila nešto u svijetu. Ovi naši divljaci su to ispraznili i uselili ove kofol političare, koji su nedorasli stvarnosti, izbacili su knjige iz biblioteke. Grad se nikada nije udostojio da postavi to pitanje. Zašto knjige nisu vraćene?! To je jedan od fakata koji mene sluđuje, dio problema koje imamo ovdje... Ništa ne učimo. Neprestano idemo žmireći...", rekao je ranije Mehmedinović.

Vratiti knjige na njihovo mjesto

Gradski vijećnici Grada Sarajeva još su u julu 2021. godine, na 5. redovnoj sjednici, podržali da se dio zgrade ponovo koristi kao prostor NUB-a BiH, ali ta inicijativa nije realizirana. Naime, Jasmin Ademović, ondašnji predsjednik Gradskog vijeća Sarajeva, tražio je podršku i zatražio da se NUB-u BiH za potrebe rada i smještaja vrijedne bibliotekarske građe omogući korištenje prostora u objektu Vijećnice u kvadraturi koja joj pripada prema Glavnom projektu obnove ove zgrade.

Također, u obrazloženju inicijative tada je ukazao i na činjenicu da prostor Vijećnice zaslužuje da bude mjesto u kojem će se nalaziti nacionalno i univerzitetsko knjižno blago NUB-a, te da NUB BiH-u prema Glavnom projektu obnove objekta Vijećnice pripada prostor od 2.321,60 m2, pa je stoga potrebno u što skorijem roku "preduzeti sve potrebne mjere i aktivnosti da se NUB BiH uvede u navedeni prostor Vijećnice".

Sve ovo pokazuje da najnovija inicijativa itekako ima osnova, ali da na relevantan i dobronamjeran način treba iskoristiti sve raspoložive mogućnosti kako bi se knjige, simbolično, na 130. godišnjicu Vijećnice i 12. godišnjicu njezine obnove, vratile tamo gdje im je i mjesto!