Stavovi | Dr. Bakir Nakaš: "Povratak knjiga u Vijećnicu bio bi dokaz da neprijatelj nije uspio"

Jedan od sarajevskih 'heroja u bijelom', čuveni ljekar prim. dr. Bakir Nakaš, koji je od maja 1992. do marta 2013. godine bio direktor Opće (Vojne) bolnice u Sarajevu, jedan od najsnažnijih svjedoka opsade glavnog grada naše zemlje, najduže opsade jednog grada u modernoj historiji, podržao je inicijativu izraslu među bosanskohercegovačkim piscima i intelektualcima za ponovno vraćanje knjiga u sarajevsku Vijećnicu, čije je barbarsko spaljivanje snimao u augustu 1992. godine.

MN: Historijski značaj Vijećnice

Semezdin Mehmedinović, naš slavni pisac i autor glasovitog Sarajevo Blues, nedavno je snažno digao glas zbog sramne činjenice da se Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) Bosne i Hercegovine, uprkos opetovanim zahtjevima i obećanjima, nije vratila u prostor Vijećnice.

Dr. Nakaš za portal Radiosarajevo.ba ističe da su "već odavno trebali biti dati odgovori na sva
pitanja u vezi s Vijećnicom od onih koji su bitni za ovu instituciju".

Trending

Ozbiljan incident u bh. gradu: Muškarac prijetio tokom iskopa mezara, policija ga uhapsila

"Odavno je naša Vijećnica trebala imati svoju ulogu kojom je godinama dominirala i pokazivala historijski značaj ove institucije. Sigurno da bi povratak knjiga u Vijećnicu bio dokaz da neprijatelj nije uspio u svojoj namjeri da je uništi i da se nauka i knjige koje njoj pripadaju ponovo vrate njenim korisnicima", kaže dr. Nakaš za portal Radiosarajevo.ba.

Uz višedecenijsko vođenje Opće bolnice, dr. Nakaš bio je saradnik na izradi niza projekata Svjetske zdravstvene organizacije, PHARE programa i Svjetske banke. Tokom njegovog rada Opća bolnica dobila je mnoga priznanja, među kojima i nekoliko Šestoaprilskih nagrada, što njegov glas o pitanju Vijećnice itekako čini relevantnim.

"Sigurno bi povratak knjiga u Vijećnicu pokazao dokaze o identitetu iste i državnosti Bosne i
Hercegovine, koju danas negiraju oni koji bi Bosnu i Hercegovinu rado zamijenili nekom
drugom ‘državnošću’", rekao je dr. Nakaš za Radiosarajevo.ba.

Prije 2 dana

Milomir Kovačević Strašni: "Bilo bi lijepo kada bi se makar dio Vijećnice pretvorio u biblioteku"

MN: Stav Mile Stojića

Za razliku od dr. Nakaša, veliki bh. pjesnik Mile Stojić kaže da ima drugačije mišljenje.
"Vijećnica ne može odgovoriti na suvremene potrebe nacionalne biblioteke, jer nema podzemne
trezore za čuvanje rijetkih rukopisa niti suvremenu tehnologiju koja omogućava kompjutersko
preuzimanje knjiga. Osim toga, ovu zgradu je lako pogoditi u slučaju eventualne agresije. Ja
mislim da bi bolje bilo ići na spajanje Nacionalne biblioteke s Univerzitetskom, čija se moderna
zgrada upravo završava", rekao je Stojić.

MN: "To je mene sluđuje"

Podsjetimo, Mehmedinović je ovih dana ponovo otvorio ovo bolno pitanje u tekstu na portalu Balkan Insight, gdje upravo govori o iskustvima umjetnika za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1996. godine: "Ja u Vijećnicu nisam htio da ulazim. Meni je neprihvatljivo bilo to da u Vijećnici, koja je biblioteka, koja je obilježila milenij, nema knjiga. Ja iz prve ruke znam koliko je činjenica spaljene biblioteke značila nešto u svijetu. Ovi naši divljaci su to ispraznili i uselili ove kofol političare, koji su nedorasli stvarnosti, izbacili su knjige iz biblioteke. Grad se nikada nije udostojio da postavi to pitanje. Zašto knjige nisu vraćene?! To je jedan od fakata koji mene sluđuje, dio problema koje imamo ovdje... Ništa ne učimo. Neprestano idemo žmireći...", rekao je ranije Mehmedinović.

Gradski vijećnici Grada Sarajeva još su u julu 2021. godine, na 5. redovnoj sjednici, podržali da se dio zgrade ponovo koristi kao prostor NUB-a BiH, ali ta inicijativa nije realizirana.

Naime, Jasmin Ademović, ondašnji predsjednik Gradskog vijeća Sarajeva, tražio je podršku i zatražio da se NUB-u BiH za potrebe rada i smještaja vrijedne bibliotekarske građe omogući korištenje prostora u objektu Vijećnice u kvadraturi koja joj pripada prema Glavnom projektu obnove ove zgrade. Također, u obrazloženju inicijative tada je ukazao i na činjenicu da prostor Vijećnice zaslužuje da bude mjesto u kojem će se nalaziti nacionalno i univerzitetsko knjižno blago NUB-a, te da NUB BiH-u prema Glavnom projektu obnove objekta Vijećnice pripada prostor od 2.321,60 m2, pa je stoga potrebno u što skorijem roku "preduzeti sve potrebne mjere i aktivnosti da se NUB BiH uvede u navedeni prostor Vijećnice".

Sve ovo pokazuje da najnovija inicijativa itekako ima osnova, ali da na relevantan i dobronamjeran način treba iskoristiti sve raspoložive mogućnosti kako bi se knjige, simbolično, na 130. godišnjicu Vijećnice i 12. godišnjicu njezine obnove, vratile tamo gdje im je i mjesto!