Geopolitika | Edin Subašić: Gašenjem kosovskog žarišta Balkan postaje sigurna pozadina NATO-a

Novi politički konflikt Srbije i Kosova, izazvan odlukom premijera Aljbina Kurtija da izbaci srbijanski dinar iz platnog prometa, doveo je čak i do sjednice Vijeća sigurnosti UN.  U suštini radi se o razvoju kosovske krize ka konačnom rješenju. Ne samo ovog konflikta...

Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba

Nažalost, budući da se kriza u tinjajućim balkanskim žarištima odvija po sistemu spojenih posuda, najnovije turbulencije neće proći bez refleksija na Bosnu i Hercegovinu. Kao po pravilu, svako odmicanje Kosova (od Srbije) ka punoj samostalnosti rezultira javnim reaktiviranjem ideje „srpskog sveta,“ odnosno (po sadržaju) „velike Srbije“. Upravo zato politički poraz Srbije na Kosovu nosi rizike za zemlje okruženja, posebno za Bosnu i Crnu Goru, ali ne velikog potencijala.

Jer, nova diplomatska ofanziva Zapada ovih dana na kosovskom žarištu (i od nedavno u Bosni) ukazuje da nije vrijeme za regionalne geoplitike te da zapadni faktori sada žele ubrzano riješiti Balkan u globalnom geopolitičkom smislu, definitivno kao svoju kompaktnu zonu uticaja, gdje će biti malo prostora za (veliko)nacionalne projekte.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba! 

Agresija ili uvođenje reda?

Za aktuelnu situaciju interesantno je nekoliko indikativnih događaja. Povod za sjednicu VS UN (održanu 8.2.2024. godine) gotovo je banalan. Nakon što je eliminirao srbijanske auto-tablice KM sa sjevera Kosova i uveo kosovske, premijer Kurti je (izgleda bez koordinacije sa saveznicima, SAD i EU) potpisao odluku da se sa Kosova izbacuje dinar i da važi isključivo euro kao domaća valuta. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj sjednici VS UN dramatizirao je tu odluku do nivoa, kako je rekao „...nove agresije kosovskih vlasti na Srbe!“

„Srbija finansira 61.000 penzija, 2430 stipendija, javne kuhinje za 2.000 stanovnika... ova odluka je zločin protiv humanosti,“ rekao je Vučić. Činjenica da mu je odobren termin za sjednicu VS UN predstavlja njegovu malu diplomatsku pobjedu jer se, nakon septembarskog incidenta kod Banjske gdje većina percipira Srbiju kao krivca, fokus negativne kritike prebacio na Kurtija.

S druge strane, kosovski premijer je argumentirao ovu odluku potrebom da se uvede red u platni promet na Kosovu i spriječe finansijske mahinacije.

„Građani srpske nacionalnosti sa sjevera Kosova suočavaju se sa prijetnjama kriminalnih grupa koje od njih traže da protestuju ili glasaju. Nekontrolisanim ulaskom novca na Kosovo finansiraju se kriminalne grupe. Potrebno je spriječiti Beograd u tim aktivnostima. To je pravi razlog histerije Beograda. Branimo da vreće novca nelegalno prelaze preko granicu“, objasnio je Kurti i lakonski preporučio da „... neće biti problem ako se novčana pomoć upućuje u dolarima, funtama, eurima, švicarskim francima... kako se već odavno šalje novac sa Zapada na Kosovo!“

Discipliniranje sukobljenih strana

Iako je on je bio formalno kritiziran od zapadnih ambasadora da „nije uvjerljivo argumentirao odluku“, Kurti je osjetio da krivicu za nove sigurnosne tenzije Vučić ovom „aferom dinar“ efikasno prebacije na njega. Zato su samo dan nakon sjednice VS UN kosovske sigurnosne službe, preko javnog servisa, lansirale vijest (9.2.2024.) da je „Srbija spremala atentat na Kurtija u Skoplju,“ gdje je premijer sletio nakon New Yorka.

Makedonske sigurnosne službe to su demantirale pa je priča „ispuhala“ kao i mnoge prethodne o nepostojećim atentatima (na Vučića, Dodika), ali je logično legla na još rovitu situaciju nakon terorističkog napada i fijaska komandosa Milana Radoičića kod Banjske, za šta Vučić još nije amnestiran.

Kao jedan u nizu pritisaka na obje strane može se gledati i posjeta njemačkog ministra odbrane Borisa Pistoriusa Prištini (6.2.2024.) gdje je od kosovskih vlasti imperativno zatražio poteze koji će voditi popuštanju odnosa i dijalogu.

„Zahtjev dana je deeskalacija!  To predviđa dijalog i niko ne smije i ne može imati interes da dalje ugrožava situaciju. Stoga, uzimajući u obzir trenutne tenzije sa Srbijom i srpskom manjinom na Kosovu, upućujemo jasan poziv na zrelost i oprez,“ rekao je Pistorius Kosovarima, a zatim dodao i „mrkvu“ najavivši udvostručenje njemačkih trupa u sastavu KFOR-a te još jednu ključnu stvar... „Potrebno je provođenje Ohridskog sporazuma!“

Inače, Ohridski sporazum iz 2023. godine (kao dio ranijeg Briselskog sporazuma) predviđa da Srbija prizna državne simbole Kosova, da ne ometa učlanjenje Kosova u međunarodne organizacije te da strane uzajamno poštuju teritorijalni integritet i suverenitet. Vučić ga nije potpisao, ali je očigledno da ga taj dokument čeka u budućim razgovorima sa EU.

Dan kasnije (7.2.) Pistorius je i u Beogradu pritiskao domaćina insistirajući da se razriješi „slučaj Banjska“.

„Važno je i potrebno da Srbija nastavi istragu o dešavanjima 24. septembra i to je od odlučujućeg značaja“, rekao je Pistorijus na press konferenciji sa Vučićem.

Slijede „priznanje“ Kosova i ZSO?

Iz posljednjih diplomatskih poruka Zapada može se iščitati da će se od Aljbina Kurtija i kosovskih vlasti tražiti da konačno donesu dokumente i propise kojim će se „u skladu sa kosovskim Ustavom“ ozvaničiti Zajednica srpskih opština, urediti njene nadležnosti i veze sa kosovskim, odnosno srbijanskim vlastima, kao i da uredbu o zabrani dinara i prelasku na euro u praksi provedu „...na način da niko ne bude na šteti...“ kako je od Kurtija tražio upravo Pistorius.

S druge strane, od Srbije će se tražiti koraci u skladu sa Ohridskim sporazumom (iako ga Vučić nije potpisao) odnosno – nesuprotstavljanje daljoj integraciji Kosova u međunarodne asocijacije i pristup fondovima (i bez formalnog priznanja). Zauzvrat, kako i sam Vučić najavljuje, kooperativnost Srbije na Zapadu bi se smatrala „delom pregovaračkog poglavlja 35, a time i uslovom za prijem Srbije u EU“.

Naravno uz ovo idu i pritisci, a tajming događaja indicira koordiniranu diplomatsku ofanzivu Zapada. Novi Vučićev problem je rezolucija Evropskog parlamenta (EP) kojom se traži međunarodna istraga o nepravilnostima tokom izbora održanih prošlog decembra u Srbiji, kao i suspenzija evropskih fondova, ukoliko se dokaže da su vlasti bile direktno umiješane u izbornu prevaru.

Dakle, u momentu dok se Vučić u New Yorku (8.2.2024.) spremao za govor,  u Bruxellesu je „za“ ovu rezoluciju u EP glasao 461 poslanik, uz samo 53 protiv i 43 uzdržanih!

Znamo da su u fokusu sumnji bili rezultati u Beogradu, gdje je sve izvjesnije ponavljanje izbora uz jak međunarodni monitoring. U negativnoj klimi stvorenoj izbornom krađom za očekivati je da bi revoltirani građani  masovnije podržali koaliciju „Srbija protiv nasilja“ tj. Vučićeve protivnike. Može se desiti da kao ustupak Vučiću (za kooperativnost) ne bude novih izbora u Beogradu...

Vulinova „dimna zavjesa“

I onda u atmosferi totalne inferiornosti Vučićeve politike, ali sasvim očekivano, show na kontroliranim medijima preuzima bivši ministar odbrane i bivši direktor BIA-e Aleksandar Vulin, nametnuvši priču o neminovnom stvaranju „srpskog sveta“. Ovakav automatizam otkriva da se „srpski svet“, koji bi trebao obuhvatiti sve Srbe pod jedan kišobran „u kulturnom i političkom smislu“, zapravo nudi kao imaginarna satisfakcija za potpuni poraz beogradske politike na Kosovu i nesposobnost u primicanju Srbije civiliziranom, zapadnom svijetu.

 „Znate li vi šta je srpski svet“? Znate li taj osećaj da ćemo u ovoj mojoj političkoj generaciji doživeti ujedinjenje srpskog naroda? Ono što Srbi maštaju od Karađorđa naovamo. To je ta veličina ove generacije, to je naša dužnost da ujedinimo Srbe gde god oni budu živeli,“ lamentirao je Vulin na TV Pink, kako bi odvukao pažnju od diplomatske kanonade po Srbiji.

U realnosti, balkanski lideri trebaju znati da će se u bliskoj budućnosti vrlo malo pitati za vlastite, nacionalne ili regionalne interese („srpski svet“, otcjepljenja, treći entitet, mijenjanje granica...) budući da će se morati uklopiti u geopolitičku projekciju u režiji velikih sila. Šta to znači?

Evropski Balkan bez Rusa!

Rusija nastoji održati prisustvo na Balkanu obavezivanjem Srbije na lojalnost u zamjenu za podršku u UN oko Kosova. Međutim, taj talon gubi na vrijednosti kako se približava američko-evropsko rješenje odnosa Beograda i Prištine. Putinu zatim ostaje uticaj na Milorada Dodika i bh. entitet RS. Više lično na Dodika, čiji je lični kapital navodno već akumuliran u Rusiji, a politički rejting također ovisan o podršci ruskog predsjednika. Naime, Dodik i RS nemaju potencijal za destabilizaciju euroatlantskih faktora (otvaranjem ozbiljnijeg konflikta) što Putina ovdje jedino zanima.

S druge strane, diplomatska ofanziva dužnosnika EU i NATO-a, spuštanje kriterija za otvaranje pristupnih pregovora Bosni, otvaranje mogućnosti za korištenje 1,3 milijarde eura iz fondova EU... itd. nesumnjivi su znaci da su zapadni akteri odlučni da prostor Zapadnog Balkana konačno i u potpunosti stave pod euroatlantski patronat i istisnu ruski uticaj. I to  hitno, prije nego dođe do radikalnijeg konflikta Zapada i Rusije, a koji se sve češće pominje kao opcija u narednih 10 godina.

Interes Zapada je da u pozadini NATO-a nema ruskih mostobrana preko kojih bi Moskva mogla remetiti spremnost Saveza tokom eventualnog direktnog konflikta. Upravo to je jedan od razloga što je olakšan put Bosne ka EU i što je NATO pojačao aktivnosti vezivanja naše zemlje (programima pomoći, saradnjom) za Savez, bez obzira na jednostranu entitetsku „vojnu neutralnost“ RS.

Dakle, u narednim mjesecima bit će vrlo bitno da bh. lideri kreiraju politike i donose odluke koje će se uklopiti (a ne ometati) u globalne tokove i interese faktora koji dominiraju svjetskom geoplitikom i Balkanom te iz saradnje izvući najveću moguću korist za državu Bosnu, njenu sigurnost i perspektivu.

* Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.