Vodeni rekorderi: Deset fascinantnih činjenica o plavom planetu

Svjetski dan voda obilježava se 22. marta, te se na taj način podiže svijest o tome da oko 2 milijarde ljudi nemaju pristup sigurnoj vodi. Riječ je o poduzimanju akcija za rješavanje globalne krize s vodom, inicijativa je nastala na današnji dan 1992. godine u Rio de Janeiru na prijedlog UN-ove konferencije o okolišu i razvoju.

Vodeni svijet na Zemlji doista je fascinantan i trebali bismo učiniti sve što je u našoj moći da doista takav ostane. Promatrana iz svemira, Zemlja je plavi planet najvećim dijelom prekriven vodom. Veliki oceani sakrivaju raskoš čudesnih vulkana, naslaga minerala, kao i bogat biljni i životinjski svijet.

Najveće, najljepše, najsnažnije vode izazivaju strahopoštovanje diljem Plavog planeta, a rekorderke i zanimljive činjenice o vodi sugeriraju nam na kakvom čudesnom mjestu živimo.

Čak je 80 posto Zemljine površine prekriveno vodom, a 97 posto otpada na morsku vodu. Zapremnina svjetskih oceana čak je 11 puta veća od zapremnine kopna iznad mora, a samo u Sjevernoj Americi ima dovoljno podzemne vode da prekrije kontinent vodenom površinom visokom gotovo 30 metara.

Najburnija mora

Usamljeno oceansko područje između 40 i 50 stepeni geografske širine dom su najburnijim morima na svijetu. Ondje, oko Antarktike plovidba je prava avantura. Valovi visoki poput zgrada uobičajena su pojava, a ocean oko Antarktike jedini je koji ne presijeca kopno.

Njegova struja nosi najviše vode na svijetu – čak 165 miliona tona svakoga dana i doseže dubine od 3 km. Upravo je to mjesto jedno od najvažniji za morski svijet s planktonima kao glavnom hranom na jelovniku riba, kitova, tuljana i pingvina.

Najveći radijator

Golfska struja ima toplinsku energiju jednaku onoj od 20 miliona nuklearnih elektrana i grije sjeverozapadnu Europu. Zahvaljujući njoj taj je dio našeg kontinenta zimi nekoliko stupnjeva topliji od mjesta na istoj geografskoj širini poput Sibira ili Kanade. Ta oceanska struja nosi toplu vodu iz Karipskog mora preko Atlantika do hladnijih voda Arktičkog kruga. Svakog sata 90 triliona tona vode prolazi kroz Floridski prolaz.

Najtajnovitiji morski pojas

Morski pojas između Bermuda, Floride i Portorika smjestilo se istinski tajanstveno mjesto na Zemlji. Ondje su u posljednjih sto godina nestali brojni brodovi i avioni iz neobjašnjivih razloga. Zbog lokalnih magnetskih anomalija kazaljke kompasa ondje pokazuju stvarni sjever umjesto magnetskog sjevernog pola, što je anomalija od oko dvadeset stupnjeva koja otežava snalaženje. Brze struje sa svojim vrtlozima, kao i velika količina metana povećavaju rizik od potapanja brodova.

Najviše vulkana

Na istočnom dijelu Tihog oceana nalazi se najviše najgušće smještenih aktivnih vulkana na svijetu. Ima ih više od hiljadu, a smješteni su na području veličine Engleske. Otkriveni su 1993. godine satelitskim mjerenjima i sonarnim skeniranjima. Uzdižu se na visinu od 1800 do 2100 metara s morskog dna.

Najduže rijeke svijeta

S oko 6500 kilometara dužine i 7.050.000 kvadratnih kilometara slivnog područja Amazona je najmoćnija rijeka svijeta. Međutim, o tome je li najduža i dalje traju rasprave. Iako je Nil sa svojih 6648 kilometara prešišao, brazilski geografi s tim se ne slažu i tvrde da je Amazona otprilike tristotinjak kilometara duža te da bi prestižna titula trebala pripasti baš njoj. Među značajnijim pritocima su Negro i Tapajos, a veći gradovi koje dotiče su Belem i Manaus, gdje se obavlja prekrcaj s oceanskih brodova na riječne.

Amazona nosi petinu cjelokupne vode koja protječe na Zemlji. Od dubokih klanaca i brzaca na padinama Anda, do obala Atlantskog oceana, ta rijeka ima više od tisuću pritoka. Njome teče više vode nego što ih imaju Nil, Mississippi i Jangce zajedno. Sa svojih 3200 plovnih kilometara, najduža je plovna rijeka na svijetu.

Najveće planinsko jezero u BiH

Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Zaštićeni je geomorfološki spomenik prirode u sastavu Parka prirode Blidinje. Smješteno je na Dugom polju između planina Čvrsnice i Vrana. Jezero je na 1183 metara nadmorske visine. Površina mu varira od 2,5 do 6 kilometara kvadratnih. Najveća dubina jezera je 4,5 metra, a najvećim dijelom je dubine od jednog metra. Nema površinskih tokova koji vode do i od jezera. Voda u jezero dolazi s padalinama i procjeđivanjem vode s okolnih planina Vrana i Čvrsnice, ponajviše s proljetnim otapanjem snijega. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore zbog čega znatno opadne razina jezera. U zimskim mjesecima jezero je uglavnom zaleđeno.

Najdublje jezero

Bajkalsko jezero, koje se nalazi na jugu Rusije, blizu granice s Mongolijom na najdubljem mjestu je duboko 1,6 km. To je ujedno i najstarije jezero na svijetu koje je nastalo prije više od 20 miliona godina, kada je nastao tektonski jarak, a rijeke koje su se spuštale s obronaka planina su ga napunile vodom. Bajkalsko jezero ima više vode od bilo kojeg drugog na Zemlji.

Najveće more unutar kopna

S površinom od oko 370 000 kubnih kilometara, Kaspijsko jezero je najveća površina morske vode unutar kopna na svijetu. Duboko je 1025 metara i nalazi se na granici Europe i Azije, 28 m ispod razine mora. Vodu uglavnom dobiva od rijeke Volge. Od početka prošlog stoljeća jezero se smanjuje, a neke luke na sjevernoj strani su s vremenom presušile.

Najspektakularniji slapovi

Viktorijini slapovi najveći su slapovi u Africi i jedni od najspektakularnijih slapova uopće na svijetu. Nalaze se na rijeci Zambezi na granici između Zambije i Zimbabvea. Široki su više od 1,5 kilometara, a imaju pad od 128 metara. Lokalno stanovništvo zove ih Mosi-oa-Tunyja ili u prijevodu 'dim koji grmi'. U zapadnom svijetu nose ime Viktorijini slapovi prema istoimenoj britanskoj kraljici. To im je ime nadjenuo škotski istraživač David Livingstone koji je posjetio ovo područje 1855. godine.

Najviši vodopad

Angelovi slapovi u Venezueli nisu dobili ime po anđelu, već po američkom pilotu Jamesu Angelu, koji ih je 1933. godine prvi preletio. Impresioniran njihovom veličinom, ispričao je što je vidio kad se vratio kući, a zbog nevjerojatne ljepote prirode, i UNESCO ga je proglasio svjetskom baštinom. Angelovi slapovi viši su 15 puta od slapova Niagare. Angelovi slapovi s 979 m najviši su vodopad na svijetu, piše Dnevnik.hr.