Fascinantno istraživanje: Da li je ovaj dio našeg organizma ključ u borbi protiv stresa?

Zdrave bakterije u našim crijevima mogle bi biti ključ u borbi protiv stresa, pokazala je studija istraživača u Kaliforniji, koji su promatrali više od 100 odraslih osoba i proveli ankete o njihovom mentalnom zdravlju.

Zatim su podijeljeni u dvije grupe: visoke i niske otpornosti mentalnog zdravlja, i svaki je sudionik također prošao magnetsku rezonancu i dao uzorke stolice.

Naučnici su otkrili da je grupa s visokom otpornošću mentalnog zdravlja imala i jaču crijevnu barijeru od onih koji su bili manje mentalno otporni. Jaka barijera neophodna je za apsorpciju hranjivih tvari i blokiranje toksina iz crijeva. Odnos se temelji na direktnoj komunikaciji između mozga i probavnog sistema - primjer uključuje crijeva koja mozgu šalju signale gladi ili sitosti.

Istraživači su rekli da bi ova otkrića mogla dovesti do tretmana koji mogu koristiti crijevne bakterije za personalizaciju njege za mentalno zdravlje.

Dr. Arpana Gupta, viša autorica studije i suvoditeljica UCLA Goodman-Luskin Microbiome centra, istakla je: "Ako možemo identificirati kako izgledaju zdravi otporni mozak i mikrobiom, tada možemo razviti ciljane intervencije na ta područja kako bismo smanjili stres."

Tim s UCLA-e procijenio je 116 odraslih osoba kojima nije dijagnosticiran mentalni poremećaj. Oko 61 posto sudionika bile su žene, dok su ostatak bili muškarci. Većina sudionika u obje grupe bili su bijelci, a odmah iza njih su bili odrasli Azijati. Prosječni BMI bio je oko 28, što se klasificira kao prekomjerna tjelesna težina. Svi su sudionici bili podvrgnuti MRI skeniranju i dali uzorke stolice s priborom za kućnu upotrebu dva do tri dana prije testa. Također, sedam dana ranije ispunili su detaljne upitnike o svojoj prehrani.

U anketi koju su sami prijavili, sudionici su odgovarali na pitanja o svojoj mentalnoj otpornosti na skali od nula (uopće nije tačno) do četiri (tačno gotovo uvijek). Ukupni rezultat sastojao se od sedam faktora: osobna kompetencija; visoki standardi i upornost; povjerenje u svoje instinkte; tolerancija na negativne ishode i stres; prihvatanje promjena i osiguravanje odnosa; kontrola; duhovni utjecaj. Viši rezultati značili su veću otpornost - što znači da su se mogli nositi sa stresom i bolje reagirati na nedaće.

Istraživači su otkrili da su oni u grupi s visokom otpornošću bili manje anksiozni i depresivni, manje skloni prosuđivanju i bolji u reguliranju svojih emocija od onih koji su bili manje otporni. Osim toga, ova je grupa imala zdravije mikrobiome, što je mreža bakterija, parazita i gljivica koja regulira zdravlje probavnog, imunološkog, hormonskog i nervnog sistema.

Istraživači su rekli da su ti sudionici izlučivali hemikalije povezane sa smanjenom upalom i jačim crijevnim barijerama u usporedbi s onima s manjom otpornošću. Studija se nadovezuje na brdo nedavnih istraživanja o povezanosti crijeva i mozga, koja utječe na glad, sitost, žudnju za hranom, probavu, metabolizam, stres i imunitet, navodi klinika Cleveland.

"Otpornost je uistinu fenomen cijelog tijela koji ne utječe samo na vaš mozak nego i na mikrobiom i metabolite koje proizvodi", dodala je dr. Gupta.

Dr. Desiree Delgadillo, autorica studije i postdoktorandica na UCLA-i, dodala je: "Imamo cijelu ovu zajednicu mikroba u našim crijevima koja odiše ovim terapeutskim svojstvima i biokemikalijama, tako da se veselim nadogradnji ovog istraživanja."

Međutim, postojalo je nekoliko ograničenja. Istraživači su napomenuli da bi buduće studije također trebale uključiti sudionike s mentalnim zdravstvenim stanjima poput depresije i PTSP-a, te je općenito potrebno više istraživanja kako bi se potvrdili nalazi. Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Mental Health.