Usred ničije zemlje, sanja o novom početku: Priča iz podijeljenog Kipra

1
Radiosarajevo.ba
Usred ničije zemlje, sanja o novom početku: Priča iz podijeljenog Kipra
Foto: Printscreen / DW / Ciparski Grk Fotis Fotiou

Svakoga dana u posljednje tri godine 63-godišnji kiparski Grk Fortis Fotiu ulazi u tampon zonu na crti razgraničenja koja od turske invazije u ljetu 1974. Kipar dijeli na dva dijela.

"Evo to su naši domovi – četiri kuće. Mog djeda, moje tetke, moje druge tetke i ovo je moja", rekao je Fotiu na početku razgovora za Deutsche Welle.

Fotiou želi obnoviti svoju obiteljsku kuću koja je napuštena više od 50 godina – od podjele otoka na sjeverni dio koji kontroliraju Turci i međunarodno priznatu Republiku Kipar na jugu.

Novinarka Mirza Vranj hospitalizirana: Oglasila se iz bolnice

Novinarka Mirza Vranj hospitalizirana: Oglasila se iz bolnice

"Kada sam prvi put došao ovamo, bio sam preplašen, jer nisam imao nikakvog iskustva s tampon zonom. Ali u tampon zoni nema sigurnosnih problema. U tri godine, koliko dolazim ovamo, nisam se niti jednog trenutka osjećao nesigurno."

Kiparski konflikt traje već desetljećima. Dugogodišnji pregovori o ujedinjenju do sada nisu urodili plodom. Tampon zona se proteže na 180 kilometara preko otoka. Iako velika većina područja izgleda napušteno, neki dijelovi su naseljeni. Tampon zonom patroliraju mirovne snage UN-a.

Hit destinacija za odmor: Ovo su cijene hrane i pića, pojedine namirnice jeftinije nego na Jadranu

Hit destinacija za odmor: Ovo su cijene hrane i pića, pojedine namirnice jeftinije nego na Jadranu

Nasia Hadjigeorgiou je izvanredna profesorica tranzicijske pravde o ljudskih prava na Sveučilišti Central Lancashire na Cipru. Njezin akademski focus je i na status tampon zone.

"Za razliku od Berlinskog zida koji je doslovno bio jedna linija, tampon zona je cijelo područje. Dio je Republike Kipra, pod njezinom je kontrolom i ona snosi pravnu odgovornost za to područje. No, situacija komplicira činjenica da ga kontrolira u UNFICYP – Mirovne snage Ujedinjenih Naroda na Cipru. Tako da nadležnost za tampon zonu dijele Republika Kipar i UN."

Uprkos neuspjehu višedesetljetnih napora za pronalaženjem političkog rješenja, Fotiou u tampon zoni pokušava uspostaviti normalan život. Sredio je vrt, postavio vanjski roštilj, pa čak i kapelicu. Polahko renovira prostorije u kući. 1974., kada je Turska okupirala sjever otoka, 170.000 ciparskih Grka je bilo prisiljeno napustiti svoje domove – baš kao i njegova obitelj.

"Sanjam o tome da potpuno obnovim kuću i vratim se živjeti ovdje, jer su tu živjeli moji preci i preci moje supruge. To je moj san – i to je san svake izbjeglice – vratiti se na zemlju svojih predaka. UN, naša država i europske zemlje moraju pomoći ljudima da se, za početak, barem dosele u tampon zonu. Da ponovno počnu koristiti svoje posjede i da mogu ondje sigurno živjeti i raditi."

Fortiou ne gaji veliki optimizam kada je u pitanju političko rješenje podjele Kipra u bliskoj budućnosti. Ali misli da bi povratak ljudi u napuštene domove u tampon zoni mogao biti početak, a uvjeren je da će on u svome uskoro moći početi živjeti.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije