Akcija "Ne u naše ime" u Zagrebu: Poziv hrvatskim vlastima da ne poriču zločin u Ahmićima

3
AA
Akcija "Ne u naše ime" u Zagrebu: Poziv hrvatskim vlastima da ne poriču zločin u Ahmićima
Foto: Giles Penfound / Jezivi prizora nakon pokolja u Ahmićima

U Centru za ženske studije o najavi akcije "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima", povodom obilježavanja 30. godišnjice zločina u Ahmićima, govorile su mirovne aktivistkinje Ana-Marija Raffai iz organizacije Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND) i Vesna Teršelič, iz organizacije Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću.

"Ususret 30. godišnjici zločina u Ahmićima poručujemo kako smo potreseni tim zločinom koji je učinjen i u naše ime i jasno i glasno kažemo: Ne u naše ime! Smatramo da je važno napraviti zaokret u politici zataškavanja i pozivamo vlasti Republike Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine da okrenu stranicu i zaustave poricanje zločina", izjavila je Vesna Teršelič.

Teršelič je istaknula kako je zataškavanje zločina u Ahmićima, u kojem su pobijene žene i djeca, počelo istoga dana, trajalo je kroz cijelo vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba u BiH te se nastavilo i nakon rata.

FIFA drastično povećala cijene ulaznica za Svjetsko prvenstvo, uvedene nove najskuplje kategorije

FIFA drastično povećala cijene ulaznica za Svjetsko prvenstvo, uvedene nove najskuplje kategorije

Podsjetila je kako su se ljudi u Ahmiće vratili, obnovili su zapaljene kuće i džamiju, ali kako nisu prestali tugovati.

Krivica pojedinaca za ovaj zločin utvrđena je pred Međnarodnim sudom u Haagu i pred sudom BiH, a odgovarali su i počinitelji i nalgodavci zločina. Osuđen je zapovjednik Dario Kordić, krivicu je priznao i za "neljudsko ponašanje u Ahmićima" se ispričao Miroslav Bralo koji kaznu izdržava u Švedskoj, kao i Paško Ljubičić osuđen pred Sudom BiH.

"Mi pozivano javnost i vlasti Republike Hrvatske da odustanu od zataškavanja zločina u Ahmićima", rekla je Teršelič.

Žrtve iz Ahmića poručuju Lidiji Bradari: 'Ratni zločinci poput Kordića nisu evropske vrijednosti'

Žrtve iz Ahmića poručuju Lidiji Bradari: 'Ratni zločinci poput Kordića nisu evropske vrijednosti'

"Krivnju snosi pojedinac, ali odgovornost snose svi. Izricanjem žaljenja zbog zločina koji se dogodio mi radimo na zajedničkoj budućnosti", poručila je mirovna aktivistkinja i teologinja Ana-Marija Raffai iz organizacije Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND).

Za zločin počinjen od strane pripadnika HVO-a u Ahmićima javno su se ispričali hrvatski predsjednik Stipe Mesić i Ivo Josipović, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Ahmiće, podsjetile su aktivistkinje koje su pozvale predsjednika RH Zorana Milanovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića "da se ponovno distanciraju od ratnog zločina u Ahmićima i drugih zločina počinjenih u naše ime".

Teršelič je podsjetila kako je na isti dan, 16. aprila 1993. godine, počinjen zločin u selu Trusina, u BiH, gdje su ubijeni Hrvati. U Trusini danas više nitko ne živi, a za počinjene zločine izrečene su presude za dvojicu počinitelja, pripadnika Armije BiH, pred sudom BiH.

U saradnji s porodicama stradalih, organizacije civilnog društva ove godine obilježit će oba ova mjesta stradanja u BiH.

Teršelič se osvrnula i na osnivanje muzeja HVO-a u BiH kojeg će sufinancirati hrvatsko Ministarstvo branitelja, a za muzej je pribavljena suglasnost Ministarstva obrane BiH i udruženja hrvatskih logoraša u BiH, dok te suglasnosti nema s ostalim udruženjima logoraša.

"Sporma je lokacija muzeja, vojarna Stanislav Baja Kraljević, na čijem području su u samicama bili zatočeni logoraši, za što postoji pravomoćna presuda tribunala protiv Prlića i drugih. Smatramo da je neprimjereno financirati muzej na mjestu gdje je bio logor", izjavila je Teršelič.

Dodala je kako je najavljen prosvjed logoraša zatočenih u vrijeme sukoba u Heliodromu koji su jasno poručili da njihov prosvjed nije upućen protiv HVO-a u cjelini, jer su pripadnici HVO-a u brojim situacijama branili svoje pragove i ognjišta. Njihov prosvjed upućen je protiv konkretnih zločinaca čija je krivnja utvrđena i u Haagu i pred sudom u BiH.

Prije 30 godina u Ahmićima, selu kod Viteza u Bosni i Hercegovini, počinjen je jedan od najokrutnijih ratnih zločina u ratu u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. Postrojbe HVO-a napale su 16. aprila 1993. selo Ahmiće gdje je, svjedoče preživjeli, ubijeno 116 ljudi, većinom žene, djeca i starci.

Akcija "Ne u naše ime - 30 godina od ratnog zločina u Ahmićima” održat će se 15. aprila na Trgu bana Jelačića u znak sjećanja na žrtve Ahmića.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (3)

/ Povezano

/ Najnovije