Selo Ahmići, 29 godina nakon pokolja: Pogledajte kako danas izgleda ovo mjesto

U selu Ahmići u blizini Viteza 16. aprila 1993. godine desio se masakr nad bošnjačkim civilima.

Danas, 29 godina kasnije, obilježava se još jedna tužna godišnjica.

Reporter portala Radiosarajevo.ba nalazi se na mjestu događaja. Obišao je selo i napravio nekoliko fotografija lokalnog stanovništva, ulica, kuća...

Trending

NES BiH: Za Dodika su Srbi najveće žrtve, a u masovnim grobnicama su samo Bošnjaci

Ranije u toku dana prisutni su se okupili na mezarju koje se nalazi nedaleko od sela. S tog mjesta su šetnjom 'Put istine i sjećanja' krenuli prema Ahmićima.

Ezan kao znak za napad

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, pripadnici jedinica za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane (HVO) "Džokeri" i "Maturice" izvršili su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

Ubijeno je 116 bošnjačkih civila, a najmlađa žrtva u Ahmićima bila je tromjesečna beba.

Presude

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su osuđeni na kazne od šest do deset godina zatvora za sudjelovanje u masakru, ali su novom presudom 2001. godine oslobođeni optužbi.

Dario Kordić, koji je u austrijskom zatvoru izdržavao 25-godišnju kaznu zbog zločina u centralnoj Bosni, među kojima i zbog zločina u Ahmićima 16. aprila 1993. godine, oslobođen je nakon izdržane dvije trećine kazne.

Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a "Džokeri", bosanskog Hrvata Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora. Paško Ljubičić osuđen je na osam godina zatvora, a nakon odležane dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Tihomir Blaškić osuđen na devet godina zatvora. Na slobodu je pušten nakon što je odslužio kaznu od osam godina i četiri mjeseca.