Pod lupom: Za političke subjekte u BiH zakon ne važi, rade šta hoće

Radiosarajevo.ba
Pod lupom: Za političke subjekte u BiH zakon ne važi, rade šta hoće
Foto: Koalicija Pod lupom / Detalj sa konferencije za medije u Bijeljini

Koalicija za slobodne i poštene izbore ''Pod lupom'', koja provodi građansko, nestranačko posmatranje izbora u BiH, je na današnjoj Press konferenciji u Bijeljini predstavila nalaze dugoročnog posmatranja Opštih izbora 2018 za prvih osam sedmica izvještavanja te izvještaj o dosadašnjem toku izborne kampanje, saopćila je Koalicija Pod lupom.

Dugoročni posmatrači/ce Koalicije ‘’Pod lupom’’ koji su na terenu već od 15. jula, do 17. septembra zabilježili su rekordan broj izbornih nepravilnosti.

U posljednje vrijeme primjećen je veći broj slučajeva zloupotrebe ličnih podataka građana/ki, najčešće u svrhu glasanja poštom. 

Koalicija poziva sve građane i građanke BiH, bez obzira na to da li imaju prebivalište u BiH ili u nekoj drugoj državi, da na internet stranici Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) provjere gdje su registrovani za glasanje na linku: https://bit.ly/2rEodRf.

CIK BiH je upoznata sa ovim slučajevima te će iste proslijediti nadležnom tužilaštvu s obzirom na to da je navedena aktivnost krivično djelo.

''Pozdravljamo jučerašnju odluku Centralne izborne komisije da javno objavi imena i prezimena birača koji su se prijavili za glasanje putem pošte, sa zaštitom ličnih podataka. Nažalost, ti podaci neće biti objedinjeni i javno objavljeni u elektronskom obliku, već će biti javno istaknuti na oglasnim pločama u lokalnim centrima za birački spisak'' – rekla je Jelena Tanasković Mićanović, koordinatorica za javne politike Koalicije ''Pod lupom''.

Posmatrači/ce su evidentirali 33 slučaja zloupotrebe javnih resursa u svrhu kampanje.

Tako su u Republici Srpskoj povećane plate u javnom sektoru, povećane penzije, davana jednokratna pomoć penzionerima, te smanjena poreska osnovica za obračun plata čime su svim radnicima u RS plate povećane za oko 30 KM u odnosu na prosječnu platu.

Zloupotrebljavani su javni resursi javnih kompanija "Hidroelektrane na Trebišnjici" i "Putevi RS", vršeno stranačko zapošljavanje pripravnika u javna preduzeća, te održavani politički događaji u školama.

Zabilježeno je i stranačko zapošljavanje kadrova na državnom nivou BiH te u pojedinim kantonima u Federaciji BiH, kao i svečano otvaranje nedovršenih infrastrukturnih projekata.

Kako se bliži izborni dan tako raste i broj zabilježenih slučajeva pritisaka na birače kako u javnim tako i u privatnim kompanijama. Nuđenje novca i drugih protuusluga za glas, prijetnje otkazima, davanje poklona i obećavanje zaposlenja nakon izbora su postali svakodnevnica građana BiH.

Vršeni su nedozvoljeni pritisci na zaposlene u Novoj banci, Vodovodu, Kliničkom centru i Kazneno-popravnom zavodu u Banjoj Luci, na zaposlene u privatnoj kompaniji u vlasništvu kandidata na izborima u Gradišci, na zaposlenike javnih institucija u Banovićima i Srebreniku, te nuđenje novca za glas u Brezi, Domaljevcu-Šamcu, Goraždu, Istočnoj Ilidži, Foči u FBiH, Starom Gradu u Sarajevu, Višegradu i Zvorniku.

''Mi želimo ohrabriti građane da ovakve slučajeve prijave a nadležne organe pozivamo da rade svoj posao, da zaštite građane i građanke BiH i da im omoguće da na izborni dan izraze svoju volju slobodno, bez pritisaka'' – poručili su iz Koalicije.

U 30 opština izražena je sumnja u nezakonitu trgovinu mjestima u biračkim odborima. U 85 opština, dogodile su se izmjene u članstvu u biračkim odborima, a u 26 opština nisu javno objavljena imena članova biračkih odbora sa pripadnošću političkom subjektu, iako je to obaveza lokalnih izbornih komisija.

Do 7. septembra, odnosno do dana zvaničog početka izborne kampanje, zabilježeno je ukupno 436 slučajeva plaćenog političkog oglašavanja u vremenu kada je to zakonom zabranjeno.

To je tri puta više nego za Lokalne izbore 2016. godine. 5 političkih subjekata koji su najčešće kršili zakon u ovom segmentu su: Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u 66 slučajeva, Stranka demokratske akcije (SDA) u 53 slučaja, Demokratski narodni savez (DNS) u 36 slučajeva, Savez za bolju budućnost (SBB) u 33 slučaja, te Srpska demokratska stranka (SDS) u 32 slučaja.

U 14 opština postoji sumnja u ažurnost biračkog spiska koja se najčešće očituje u određenom broju umrlih lica na biračkim spiskovima i neuklanjanju lica koja su se odrekla državljanstva BiH sa biračkih spiskova. Sumnje u ažurnost biračkog spiska izražene su u Banovićima, Banjoj Luci, Bosanskoj Krupi, Čapljini, Domaljevcu-Šamcu, Donjem Žabaru, Ilijašu, Kalesiji, Ključu, Odžaku, Plagićevu, Ravnom, Sapni i Vitezu.

Od 7. septembra Koalicija ''Pod lupom'' na terenu ima dodatna 42 posmatrača/ice koji izvještavaju o toku izborne kampanje. Prema nalazima posmatrača/ica do 17. septembra je zabilježeno 17 slučajeva na kojima su kandidati/kinje na predizborni događaj došli službenim vozilom ili pod pratnjom službenog osiguranja.

Po broju evidentiranih slučajeva korištenja službenih vozila i osiguranja u svrhu kampanje prednjače stranke Saveza za pobjedu sa 10 slučajeva, DNS, SDA i SNSD sa po dva slučaja, te DF u jednom slučaju.

Tako su Adam Šukalo, Bakir Izetbegović, Denis Zvizdić, Dragan Mektić, Igor Crnadak, Marko Pavić, Milan Dunović, Milorad Dodik, Mirko Šarović, Mladen Ivanić, Neđo Trninić, Sebija Izetbegović, Vukota Govedarica i Željka Cvijanović zloupotrijebili javne resurse građana u svrhe stranačke kampanje.

Na 13 predizbornih događaja politički subjekti su organizovali prevoz za posjetioce, a na 15 predizobrnih skupova organizovana je podjela besplatnog pića i hrane.

Šest događaja organizovano je u toku radnog vremena na kojima su prisustvovali i zaposlenici u državnim institucijama. Primjećen je i neprikladan govor i zapaljiva, ratnohuškačka retorika tokom obraćanja kandidata/kinja na predizbornim skupovima.

Tokom kampanje uočene su i druge nepravilnosti kao što je postavljanje oglasa, plakata, postera, odnosno pisanje imena ili slogana koji su u vezi sa izbornom kampanjom, unutar ili na zgradama u kojima su smješteni organi vlasti na svim nivoima, javnim preduzećima i ustanovama i mjesnim zajednicama, na vjerskim objektima, na javnim putevima i površinama, što je takođe zabranjeno.

''Zakon se kontiunirano zaobilazi u širokom luku i to obično rade oni koji direktno učestvuju u izradi i donošenju tih istih zakona. Ako zakon ne poštuju oni koji će sutra predstavljati i zastupati građane i građanke ove zemlje kako očekivati od građana i građanki BiH da poštuju isti?’’ – izjavila je Nina Zubović, koordinatorica za odnose sa javnošću Koalicije ‘’Pod lupom’’.

Iz Koalicije apeluju na političke subjekte da se ponašaju korektno i u skladu sa zakonom tokom izborne kampanje te na nadležne institucije da sve izborne nepravilnosti sankcionišu i da ubrzaju svoju reakciju.

Posmatrači/ce prate i rad lokalnih izbornih komisija. U prethodnih osam sedmica, lokalne izborne komisije održale su 688 sjednica, navodi u saopćenju Koalicija Pod lupom.

Više od 80% sjednica bilo je unaprijed najavljeno, što je napredak u odnosu na izbore 2014. i 2016. godine. Lokalnim izbornim komisijama uloženo je ukupno 19 primjedbi i prigovora na izborni proces, koje se najčešće odnose na imenovanje članova biračkih odbora. Sve lokalne izborne komisije rade u punom sastavu i imaju usvojen Poslovnik o radu, što je napredak u odnosu na prve četiri sedmice izvještavanja.

11 lokalnih izbornih komisija ne poštuje odredbe Izbornog zakona o ravnopravnosti spolova, a 11 lokalnih izbornih komisija i dalje nema adekvatne uslove za rad. Zabilježeno je i kršenje rokova od lokalnih izbornih komisija predviđenih izbornim kalendarom.

Koalicija Pod lupom podsjeća sve građane i građanke Bosne i Hercegovine da sve uočene nepravilnosti u izbornom procesu prije izbornog dana i na izborni dan mogu prijaviti Koaliciji ''Pod lupom'' na besplatan broj telefona 080 05 05 05 ili putem web stranice www.podlupom.org.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije