Stranke podijeljene / Izbori u BiH: Ko se plaši kamera i čitača otisaka prstiju

22. 04. 2018. u 09:59:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 10

Uvođenje videonadzora na birališta u Bosni i Hercegovini te skeniranje glasačkih listića tokom općih izbora u oktobru ove godine prijedlog je zakona koji je još jednom podijelio stranke i javnost u BIH.

Ipak, i njegovi predlagači i protivnici, iako generalno podržavaju uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces, svjesni su da gotovo nema vremena za njegovu provedbu ako ga usvoji i Dom naroda Parlamenta BiH.

Dom naroda je prije nekoliko dana odgodio izjašnjenje o zahtjevu Predstavničkog doma za razmatranje ovih predloženih izmjena Izbornog zakona po hitnom postupku.

Također je zatraženo od Centralne izborne komisije BiH, Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Vijeće ministara BiH i Agenciju za javne nabavke BiH, da sljedeće sedmice dostave mišljenje o predloženom zakonu.

Za kritičare prijedloga sporno je odakle će se prikupiti sredstva za kupovinu opreme i obuku za njeno korištenje, kao i vrijeme koje je potrebno da se provede proces javne nabavke, ali i pitanje da li se radi o kršenju privatnosti građana.

S druge strane, opozicione stranke odgovaraju da su protiv ovakvih tehnologija oni koji “varaju na izborima, jer bi upravo ovakve izmjene zakona to spriječile”.

“Njima odgovara ovakvo stanje, jer mogu manipulirati voljom građana”, kaže Damir Bećirović, zastupnik Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i jedan od predlagača zakona, piše AJB.

Objašnjava da se u prijedlogu izmjene zakona navode skeneri za glasačke listiće kojim bi se skenirali glasovi te web kamere koje bi bile postavljene na biračkim mjestima. Također, dodaje, tražilo se i uvođenje biometrijskih čistača otisaka prsta. Prema njegovim riječima, postojale su ranije procjene da bi uvođenje savremene tehnologije u izborni proces koštao od tri do 13 miliona KM.

“Nama je jasno da je kratak period za provedbu, da postoje javne nabavke i da je taj proces komplikovan, ali s druge strane postoji mogućnost posuđivanja opreme koja se može koristiti. Imate države koje mi smatramo totalitarnim, države koje nisu uređene, koje su nastale raspadom SSSR-a, u kojima sva biračka mjesta imaju web kamere, i svi građani koji imaju pristup internetu imaju mogućnost da gledaju šta se događa na biračkom mjestu. Imaju nevidljivu tintu, a nama bi i prozirne glasačke kutije bile napredak, ali do sad kada se išlo s tim uvijek se govorilo da nema sredstava, sve se radi da ne dođe do pomaka u izbornom procesu”, kaže Bećirović.

Potrebna saglasnost svih stranaka

Protiv ovih izmjena zakona su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Dušanka Majkić naglašava da njena stranka nije protiv uvođenja novih tehnologija u izborni proces, nego je, dodaje, protiv načina na koji je to predloženo.

“U većini evropskih zemalja, ako već sve kopiramo od njih, olovka i papir su jedini elementi izbornog procesa. Postoji bezbroj načina da se to zloupotrijebi. Tačno je da sadašnji izborni proces prate određene neregularnosti, ali je trebalo raditi na tome da se to promjeni, a ne izabrati nepouzdan, neprovjeren i nejasan sistem za koji nema nijednog odgovora kada je u pitanju bezbjednosni aspekt”, kaže Majkić koja dodaje da se o ovakvim izmjenama zakona trebalo misliti mnogo ranije, a ne uoči izbora.

S ovim stavom slaže se i Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH, koja više godina vodi kampanju za uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Kako kaže Arnautović, CIK je predložio da se o tome izradi strategija i akcioni plan za njeno provođenje što je prihvatilo Vijeće ministara BiH, ali do sada nije još formiralo grupu koja bi za to bila zadužena.

“Smatramo da je važno da to usvoji i Parlament BiH, zato što je to generacijski projekt o kojem treba postići apsolutni konsenzus, političku saglasnost svih aktera u političkoj areni, to je pitanje u kojem nema opozicije i pristalica, to su stvari za koje su nekim državama, naprimjer u Bugarskoj, organizirani referendumi. Zato smo insistirali da se u Parlamentu usvoji strategija i iz te strategije akcioni plan sa tačno naznačenim mjerama koje bismo uveli na izborima 2018, mjerama koje bismo uradili u srednjoročnom periodu, te dugoročnim mjerama - a to je internet glasanje”, objašnjava Arnautović.

Više detalja o skeniranju glasačkih listića i uvođenju videonadzora na birališta u Bosni i Hercegovini pročitajte na ovom linku.

 


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA