Dosije Dodik: Kako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika lidera SNSD-a

Od miljenika zapada preko referenduma o nezavisnosti, odbacivanja puta u NATO i prijetnji otcjepljenjem do izjava da secesija nikad nije bila na stolu. Kako se u posljednjih 20 godina mijenjala politika Milorada Dodika?

Teško da neki političar ima toliki spektar djelovanja i prilagođavanja političkom stanju od Milorada Dodika. Od miljenika zapada, u samo par godina postao je osoba koju treba skloniti sa političke scene, iako ozbiljni analitičari vjeruju da podrška Dodiku ne dolazi samo od Rusije, kako se to ovih dana voli istaći, već i od istog tog zapada, koji zadnjih 30 godina takođe balansira na Balkanu.

"BiH je napravljena nefunkcionalna u Dejtonu, jer je to bio cilj", nerijetko se može čuti, uz opasku da je stanje držanja napetosti, uvijek dobro za korištenje od treće strane.

Trending

Mediji tvrde: Donald Trump ne želi ove ljude u svojoj armiji, hiljade vojnika će biti izbačeno

Na sceni i pored radikalnih zaokreta

Miloradu Dodiku se već 20 godina, koliko je u vrhu političke scene u BiH, prebacuje da je na vlast došao na "tenkovima NATO-a", prihvatajući sve zahtjeve koji su traženi. Međutim, u tih 20 godina koliko je u samom vrhu vlasti, zaokreti u njegovim političkim stavovima i promjene pravca, potvrđuju pravilo da je u politici sve moguće.

To najbolje pokazuje njegova posljednja izjava da BiH nema alternativu i da je predložio ministrici spoljnih poslova Njemačke, Analeni Berbok, ulazak BiH u EU.

"Mislim da imamo neku saglasnost o tome da se evo, pod pokroviteljstvom Njemačke, napravi jedna potpuo neutralna pravna analiza o stanju, bez političkih primjesa i da se jedna pravna analiza napravi o tome šta je rađeno i kakva je situacija u BiH. Čini mi se da je to ministarka shvatila i da bi moglo to da se desi u budućem vremenu”, rekao je Dodik, nakon sastanka sa šeficom njemačke diplomatije, navodeći da secesija nikada nije bila na stolu. Naprotiv.

"Moje pitanje je bilo da li postoji njena spremnost, da u ovako novim okolnostima, izazvanim sukobom u Ukrajini, da utiče na briselsku administraciju, da omekša procedure za BiH, kako bi ona dobila kandidatski status. Objasnio sam da u BiH nema pokreta vezanih za secesiju", rekao je Dodik.

Samo nekoliko dana ranije, Dodik se obrušio na njemačku šeficu diplomatije, koja već neko vrijeme zagovara sankcije Miloradu Dodiku a koje su bile tema nedavnog sastanka ministara spoljih poslova EU.

Ostrašćena je i laže

"Mislimo da je ministrica spoljnih poslova Njemačke ostrašćena i potpuno izvan realnog stanja stvari. I da je ona u orbiti nekih imaginacija, koje pokušava prodati čitavoj Evropi. To je ozbiljna greška i takvi neartikulisani likovi su veoma opasni za globalnu politiku", rekao je tada Dodik, naglasivši da će joj upravo takve stavove prenijeti na sastanku u Sarajevu.

"Mislim da iznosi laži na javnu scenu i da bez skrupula pokušava samo nametnuti svoju mržnju prema Srbima, RS i nama nekim pojedincima", rekao je tada Dodik, za razliku od sastanka u četvrtak (10.3.22.), na kojem je zatražio lobiranje za kandidatski status BiH - uvjeravajući da nema secesionističke politike u RS.

Strukturalni dijalog i referendumi 4.0

Ozbiljne prijetnje referendumom u RS počele su 2011. godine, kada je početkom godine u Narodnoj skupštini RS, usvojena incijativa Milorada Dodika o održavanju refrenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH. Referendumsko pitanje je bilo, "Da li podržavate nametnute zakone od strane Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH i njihovu neustavnu verifikaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH".

Incijativa je uslijedila nakon učestalih presuda Srbima pred pravosudnim organima BiH, u mnogo većem broju u odnosu na druga dva naroda, što je ocjenjeno kao hajka protiv Srba.

"Mi imamo neki plan. Vi možete da nagađate šta je poslije. Ono što ja mogu da vam kažem jeste da je referendum, kao demokratsko sredstvo, snažna politička podloga za mnoga ponašanja”, rekao je Dodik tada.

Suština ovog referenduma, ni tada nije bila problem za međunarodnu zajednicu, već njegov čin mogućeg održavanja, koji bi otvorio put nekim drugim referendumima, pa i onom o secesiji. Tadašnja visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Ketrin Ešton, doputovala je u Banjaluku kako bi spriječila održavanje referenduma. Najveći rezultat tog sastanka, kako ocjenjuju analitičari, nije bio odbacivanje odluke o referendumu, već ustupak i poraz Ketrin Ešton i međuanrodne zajednice sa jedne i politička pobjeda Dodika sa druge strane.

"Ovim su stvorene sve pretpostavke pa referendum sada i nije neophodan”, rekao je Dodik tada, nakon dogovora da se krene u strukturalni dijalog o reformi pravosuđa, koji je propao prije nego što je počeo.

Prelazak crvene linije

U depešama Vikiliksa iz 2009. godine, a koje je tada objavio Reuters, navodi se da se Milorad Dodik smatra opasnim za stabilnost Balkana, zbog sve većih zahtjeva za autonomijom RS. U depeši tadašnjeg američkog ambasadora u BiH, Charlesa Englisha Vašingtonu, navodi se da Dodikova retorika stvara klimu u kojoj je nemoguće napraviti kompromis.

"Dodik postaje sve opasnije i sve više prkosan u odsustvu jasnog odgovora visokog predstavnika", navodi se u jednoj od depeša Ingliša iz 2009. godine.

I za Dodika je sa njegove tačke gledišta "crvena linija" pređena nekoliko puta. Od odluke suda kojom poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj pripada Bosni i Hercegovini, do nametnutih izmjena Krivičnog zakona o zabrani negiranja genocida. Posljednja je, kako je rekao Dodik, bila kap koja je prelila čašu i kada više nema nazad.

"Ovo je posljednji esker u mrtvačkom kovčegu BiH. Ovdje nemamo više šta da čekamo, poruka je svim Srbima. BiH ne može nakon ovog da funkcioniše", rekao je između ostalog Dodik nakon Inzkove odluke.

Skupština je nakon toga zasjedala a odluka o blokadi Bh. institucija dok se zakon ne poništi, donesena. Osam mjeseci kasnije, Parlament BiH usvaja zakone sa potrebnom entitetskom većinom, a Dodik traži od njemačkog šefa diplomatije, da ubrza kandidatski status BiH.

Nikada objavljeni

Jedini referendum koji je održan u RS, bio je onaj o obilježavanju 9. januara kao dana ovog entiteta 2016, kojeg je Ustavni sud BiH godinu dana ranije, u Zakonu o praznicima u dijelu koji se odnosi na datum, proglasio neustavnim.

Nakon što je referendum raspisan, Ustavni sud je zabranio njegovo održavanje, ali je i pored toga, i upozorenja međunarodne zajednice u BiH, održan. Međutim, Ustavni sud neustavnim je proglasio rezultate referenduma, koji nikada nisu objavljeni u Službenom glasniku RS, iako je bilo najavljeno da će se to desiti, bez obzira na odluku suda.

Milorad Dodik je i za secesiju i za put BiH u Evropskoj uniji, stav je dobrog dijela javnosti. On je i za napredak zemlje ali i za blokadu. Pitanje je samo, šta se u datom trenutku nudi kao bolja opcija u pragmatičnom obliku, za opstanak na političkoj sceni.