Zagrebački list i "velika Hrvatska": Otac Domovine u svojoj je viziji Hrvatske vidio i dijelove BiH

1
Radiosarajevo.ba
Zagrebački list i "velika Hrvatska": Otac Domovine u svojoj je viziji Hrvatske vidio i dijelove BiH
Foto: Društvene mreže / Ante Starčević

Na današnji dan 1823. godine rođen je Ante Starčević, osnivač Stranke prava, kojeg u susjednoj Republika Hrvatska smatraju i Ocem Domovine. Povodom 203. godišnjice rođenja Starčevića danas se oglasila i Hrvatska stranka prava u Bosni i Hercegovini.

"Otac Domovine"

Tim povodom zagrebački "Večernji list" u današnjem izdanju donosi tekst autorice Renata Rašović u kojem se govori o "velikoj Hrvatskoj" i Starčevićevoj viziji u kojoj se svojataju dijelovi Bosne i Hercegovine.

"Tu je narodnu titulu ("Otac Domovine"), koju duguje svojoj povijesno-političkoj ulozi u drugoj polovini 19. stoljeća, zaslužio zbog doprinosa oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i dosljednog zalaganja za samostalnu hrvatsku državu i obranu povijesnog državnog prava…", navodi autorica Rašović.

Mojmira se javila u program i sve oduševila u BiH: "Veselim se uspjehu Zmajeva, hvala na porukama"

Mojmira se javila u program i sve oduševila u BiH: "Veselim se uspjehu Zmajeva, hvala na porukama"

Iako nije sporno da se Hrvatska sjeća svog "Oca Domovine", problem nastaje kada se godišnjica rođenja nekadašnjeg političara koristi za reaktualizaciju priča u kojima se afirmira ideja svojatanja teritorija susjednih država – dva stoljeća kasnije.

Zanimljivo je da "Večernji list" u svom zagrebačkom izdanju donosi tekst pod naslovom "Bi li Otac Domovine bio ponosan na svoje ‘dijete’", dok bosanskohercegovačko izdanje ovog lista ističe naslov: "Otac Domovine u svojoj je viziji Hrvatske vidio i dijelove BiH". Indikativno.

"Starčeviću je glavni adut za borbu bilo povijesno hrvatsko državno pravo, pa je propovijedao politički nauk koji govori da na temelju povelja, listina i povijesnih ugovora Hrvatskoj treba vratiti onaj oblik i prava koje je imala 1526. godine, te da su Hrvati, kao nositelji nasljednog i nedjeljivog državnog prava, jedini politički narod na teritoriji ‘velike Hrvatske’, a njegova vizija obuhvaćala je područja današnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije", navodi autorica, koja se ovim pitanjima ne bavi kritički.

Zagrebački list i
Foto: Printscreen: Zagrebački list i "velika Hrvatska"

Autorica, međutim, dalje primjećuje da je dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske, Starčevićevu "ideju hrvatskog povijesnog državnog prava" postavio kao jednu od temeljnih postavki Hrvatska demokratska zajednica, koja djeluje i u Bosni i Hercegovini.

U isto vrijeme Dragan Čović, lider HDZBiH (Starčeviću, kao poznatom kritičaru vlasti i političkih elita ovaj "soko" vjerovatno ne bi svidio), priznaje da je treći, odnosno etnički entitet službeni zahtjev njegove stranke već 35 godina, povezujući ga — očito — s idejom takozvane Herceg-Bosne i tzv. "velike Hrvatske". Imajući u vidu da su za zločine počinjene u  realizaciji ovog opasnog projekta Jadranko Prlić i ostali osuđeni na 111 godina zatvora, a dr. Franjo Tuđman označen kao čelnik "udruženog zločinačkog poduhvata" tokom "međunarodnog oružanog sukoba", jasno je da ovdje imamo opasnu ideološku matricu na sceni.

Time dolazimo do paradoksa da se ideje 19. stoljeća, u novom kontekstu, nastoje primijeniti kroz pozivanje na "povijesna prava" u savremenoj državi, što je uvijek opasna rabota.

Čović i Starčević

Iskustvo ruske invazije na Ukrajina i okupacije ukrajinskih teritorija jasno govori da ideološke postavke, praćene državno-vojnim resursima susjednih zemalja, nikako ne smijemo zanemariti.

Posebno u vremenima kada se urušava međunarodni poredak "koji drži tu Bosnu i Hercegovinu", kako se govorilo na skupovima u Zagrebu još 2018. godine (čisto da podsjetimo — Sarajevo to nije zanimalo ni tada, a ni danas…). Očito je procjena sličnih da je došao pogodan trenutak.

Umjesto istrgnutih dijelova povijesti kojima se, navodno, inspiriraju, Draganu Čoviću i njegovim propagandistima danas bi više pomogla ona Starčevićeva, navodno izrečena u sasvim drugom kontekstu:

"Ne srljajte kao guske u maglu."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije