Od Valtera do Deset u pola: Znate li koji su sve filmovi snimani na Baščaršiji?

Kada pomislimo na Baščaršiju odmah nam na um padaju miris kafe i ćevapa, zvuk čekića iz Kujundžiluka i kaldrma kojom su prošle hiljade i hiljade koraka. Međutim, Baščaršija ima značajnu ulogu i u filmskom svijetu.

Izgrađena još u 15. stoljeću kao trgovačko središte, Baščaršija se nalazi na sjevernoj obali Miljacke. Danas je jedan od najpoznatijih dijelova Sarajeva, omiljena među turistima, česta na razglednicama, ali i neizostavan dio svakodnevnog života lokalnog stanovništva.

Na Baščaršiji se nalaze i važne historijske građevine poput Vijećnice, Gazi Husrev-begove džamije i Sahat-kule. Tu je i Stara pravoslavna crkva, Stara sinagoga i Muzej Jevreja.

Trending

Novinarka Mirza Vranj traži pomoć: Nakon reakcije na antibiotike vraćaju je kući, a stanje sve gore

Baščaršija je i česta i prepoznatljiva kulisa u filmovima snimljenim u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Dva stoljeća unazad u Sarajevu je održana prva filmska predstava (27. jula 1897. godine) kada su prikazani filmovi braće Lumiere, a zatim je 1907. godine otvoreno je prvo stalno kino, Edison Amerikan. Anton Valić, direktor tada najvećih kina u Sarajevu (Apolo i Imperijal) uspio je napraviti historijske snimke na dan atentata na prijestolonasljednika Franje Ferdinanda, a njegov film prikazivan je pod nazivom Sarajevo, ubistvo prijestolonasljednika Franje Ferninanda. Zabilježio je snimke prijema u Vijećnici poslije prvog atentata, zatim proklamacije prijekog suda i demoliranja po Sarajevu. Ujedno su dodani i snimci posljednjeg ispraćaja kroz Trst i sahrane u Beču.

18.08.24. 13:34

Svečano otkrivena ploča: Baščaršija je Blago evropske filmske kulture!

Nakon Drugog svjetskog rata, 1947. godine osnovana je filmska kuća "Bosna film" koja je realizirala prve dokumentarne filmove kao što je Omladinska pruga Šamac-Sarajevo, a već 1951. godine snimljen je prvi cjelovečernji igrani film Major Bauk, dok je iste te godine Boško Kosanović režirao svoj prvi film sarajevskog autora Na granici.

Dvije godine kasnije formiran je "Studio film" unutar Bosna filma čime je započeo razvoj domaće filmske produkcije.

U godinama koje slijede Bosna film je zabilježila izvanredne uspjehe u igranom filmu kroz naslove kao što su Stojan Mutikaša Fedora Hanžekovića, Hanka Slavka Vorkapića, Pet minuta raja Igora Pretnara i Kozara Veljka Bulajića. 1960. godine na incijativu Udruženja filmskih radnika BiH osnovana je filmska kuća "Sutjeska film", jer su dokumentarni filmovi bili zapostavljeni.

Stoga je ova filmska kuća bila posvećana prozvodnji dokumentarnih i kratkometražnih filmova. Upravo se u ovom periodu afirmiše tzv. Sarajevska škola dokumentarnog filma, sa autorima poput Vlatka Filipovića, Suada Mrkonjića i Nikole Đurđevića, Midhat Mutapčić, Petar Ljubojev i dr.

Krajem 60-tih godina debituju domaći autori igranog filma, među kojima su Opatica i komesar Gojko Šipovac, Ram za sliku moje drage Mirza Idrizović, potom Orson Welles glumi u spektakularnom filmu Bitka na Neretvi, a Hajrudin Šiba Krvavac režira film Most. U tom istom periodu Vlatko Filipović je snimio svoj prvi igrani film Moja strana svijeta.

Sredinom 70-tih godina dolazi do pada produkcije, ukinuti su Bosna film i Studio film, a njihovu ulogu preuzima Sutjeska film i postaje glavni producent svih vrsta filmova u BiH. Sedamdesete su bile obilježene crnim talasom i partizanskim spektaklima kao što su: Valter brani Sarajevo, Partizanska eskadrila Hajrudin Šiba Krvavac, Sutjeska Stipe Delić.

Dok su 80-te godine predstavljale vrhunac bh. kinematografije poput filmova: Sjećaš li se Dolly Bell od Emira Kusturice, za koji je ujedno osvojio Zlatnog lava u Veneciji. Filmovi Mirze Idrizovića i Ademira Kenovića Miris dunja i Kuduz.

Nažalost, zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu filmska produkcija pretrpjela je ogromnu štetu. Uništena je sva tehnika i studij u vlasništvu Sutjeska filma, a oštećeni su i mnogi filmovi u depou na Jagomiru.

Da se radi o vrhunskoj filmskoj tradiciji i značajnoj kinematografiji najbolje potvrđuje činjenica da je Baščaršija 2024. godine proglašena Europskim filmskim blagom. Iz Udruženja filmskih radnika navode da su je za priznanje Europske filmske akademije predložili zbog njenog izuzetnog značaja, naime, na ovom mjestu snimljeno je više od 20 filmova, i domaće i strane produkcije.

Neki od najznačajnijih domaćih filmova sadrže scene snimane upravo na Baščaršiji, pa ih raduje što je značaj ovog sarajevskog simbola za europsku kinematografiju prepoznala i Europska filmska akademija. Ovim priznanjem Baščaršija se pridružila listi od 49 lokacija koje su obilježile europsku kinematografiju.

 Filmovi u kojima su se koristili kadrovi Baščaršije i čiji su dijelovi snimani na toj lokaciji:

• VALTER BRANI SARAJEVO, Hajrudin Šiba Krvavac 1972
• DESET U POLA, Danis Tanović, 2021
• HUNTING PARTY, Richard Shepard, 2007
• MIRIS DUNJA, Mirza Idrizović, 1982
• BORN TWICE, Sergio Castellitto, 2012
• ZA ONE KOJI NE MOGU DA GOVORE, Jasmila Žbanić, 2013
• OTAC NA SLUŽBENOM PUTU, Emir Kusturica, 1985
• SJEĆAŠ LI SE DOLLY BELL, Emir Kusturica, 1981
• JEDAN DAN U SARAJEVU, Jasmila Žbanić, 2015
• TOMA, Dragan Bjelogrlić, Zoran Lisinac, 2021
• SARAJEVO 1920, 1920
• PRAZNIK U SARAJEVU, Benjamin Filipović, 1991
• GRBAVICA, Jasmila Žbanić, 2006
• NAŠA SVAKODNEVNA PRIČA, Ines Tanović, 2015
• JOURS TRAQUILLE A SARAJEVO, Francoins Lunel, 1999
• MLIJEČNI PUT, Faruk Sokolović, 2000
• SABINA K., Cristobal Krusen, 2015
• HOP SKIP AND JUMP, Srđan Vuletić, 2000
• AZRA, Mirza Idrizović, 1988
• SIN, Ines Tanović, 2005
• POSLJEDNJI VALCER U SARAJEVU, Nikola Stojanović, 1978

Samo u Vijećnici su snimljeni kadrovi slijedećih filmova:

• IZLOŽBA / 2009 / Ines Tanović
• SARAJEVSKI ATENTAT / 1964 / Suad Mrkonjić
• JEDAN DAN U SARAJEVU / 2015 / Jasmila Žbanić
• SARAJEVOLUTION / 2014 / Rocco Riccio
• SCREAM FOR ME SARAJEVO / 2017 / Tarik Hodžić
• SMRT U SARAJEVU / 1994 / Haris Prolić
• DNEVNIK REDITELJA / 1994 /Mirza Idrizović
• SARAJEVO 1914. / 1914 / Pathe Freres and Eclair Revue.
• NAŠE PONOSNO ŠEHER SARAJEVO - ŠEHER SARAJEVO / 1932 / Miodrag Đorđević Mika.
• ZBOR JUGOSLAVENSKE RADIKALNE SELJAČKE DEMOKRATIJE U SARAJEVU / 1933 / Unknown Author
• MJESEČNIK BROJ: 23. /1949 / Slobodan Radulović i Živko Ristić Žika.
• SARAJEVSKI ATENTAT / 1968 / Fadil Hadžić.
• SARAJEVSKI ATENTAT - ATENTAT U SARAJEVU / 2014 / Nedim Lončarević.
• SARAJEVO - DRUKČIJI GRAD / 1980 / Bato Čengić
• SARAJEVO, GRAD OBNOVE / 1995 / Sejfudin Tanović Babo.
• VATRE SARAJEVA / 1992 / Vlatko Filipović.
• VALTER BRANI SARAJEVO / 1972 / Hajrudin Šiba Krvavac
• IZLOŽBA / 2009 / Ines Tanović
• SARAJEVO / 1957 / Radenko Mišević
• POSLJEDNJI KRUG (TRAMVAJ) / 1961 / Pjer Majhrovski
• SARAJEVO 1945 – 1965 / Živko Žika Ristić and Suad Mrkonjić
• IZMEĐU (SARAJEVO - BAŠČARŠIJA) / 1971 / Nikola Stojanović
• BELEDIJA / 1973 / Suad Mrkonjić
• ZLATNI DO / 1973 / Sejfudin Tanović Babo

Često možemo čuti da Baščaršija zrači posebnim šarmom i toplinom. Turisti, filmski autori, pa čak i stanovnici Sarajeva pronalaze inspiraciju na mjestu gdje se spajaju prošlost i sadašnjost, dok sam prostor postaje aktivni lik u filmu.

Upravo proglašenje Baščaršije filmskim europskim blagom podsjeća da je Sarajevo grad koji sam postaje film, gdje svaki korak može biti kadar, a svaka priča dio filmske historije.