Naučnici otkrili kako bi mogli razviti imunitet na COVID-19 kroz 4 moguća scenarija

Dok se svijet opterećuje pokušajem suzbijanja virusa SARS-CoV-2, mnogi od nas pitaju se kako će izgledati budućnost.

Mnogo je neodgovorenih pitanja. Hoće li zauvijek postojati mogućnost da se zarazimo? Hoće li naš imunološki sistem naučiti kako se nositi s ovim virusom? Hoće li cjepiva biti zaštitna i dugotrajna?

Ova hitna pitanja dobila su još veću važnost nakon vijesti da je 33-godišnji muškarac iz Hong Konga ponovno zaražen COVID-19; njegova je druga infekcija dijagnosticirana, pregledom na aerodromu, uslijedila je 4,5 mjeseca nakon prve infekcije u martu, piše Stat.

“Mnogo sam razmišljao o tome”, rekao je Malik Peiris, stručnjak za koronavirus na hongkonškom sveučilištu, koji je bio jedan od suosnivača SARS-1, na pitanje o imunitetu, prenosi RTL.

Peiris nije sam. Stat je zatražio od brojnih stručnjaka da isplaniraju scenarije kako bismo mogli postojati zajedno s ovom novom prijetnjom. U vrijeme neizvjesnosti, scenariji koje su oni predložili zapravo su puni nade, čak iako rješenje koji najviše predviđa nije odmah iza ugla.

“Mislim da nećemo nositi maske za dvije do tri godine – za ovaj virus”, rekao je Vineet Menachery, istraživač koronavirusa sa Medicinskog odjela Sveučilišta u Teksasu u Galvestonu.

Četiri moguća scenarija

Menachery je izložio četiri moguća scenarija kako će se ljudi boriti s koronavirusom tijekom vremena. Drugim riječima, kakav imunitet možemo očekivati. Kako to Menachery vidi, mogućnosti za budućnost kada je u pitanju Covid-19 i ljudski imunitet moguće su ove mogućnosti: sterilizacija imuniteta, funkcionalni imunitet, slabi imunitet i izgubljeni imunitet. Imajte na umu da su ovo obrazovana nagađanja koja se temelje na onome što se zna o načinu na koji imunološki sustav općenito funkcionira i kako reagira na druge koronaviruse.

Sterilizacija imuniteta

Sterilizacija imuniteta bi bila najbolji scenarij. To bi bio imunološki sistemu koji je naoružan protiv neprijateljskog virus i prije nego dođe do zaraze. To je tip bolesti kojeg se ima samo jednom i nakon toga je osoba zaštićena, piše Poslovni.

Primjerice ospice se uklapaju u ovu kategoriju, ma da u rijetkim slučajevima je moguće više puta oboljeti od ospica. Loša vijest je da virusi koji se prenose preko sluznice nosa i grla, poput SARS-2, obično ne induciraju sterilizaciju imuniteta.

“Sterilizacija [imuniteta] prema mom mišljenju ne dolazi u obzir kod bilo kojeg respiratornog virusa”, rekla je Marion Koopmans, šefica virologije u Erasmus Medical Center u Rotterdamu.

Stanley Perlman, istraživač koronavirusa na Sveučilištu Iowa, također je ovu mogućnost nazvao “ne tako izglednom”. No, Florian Krammer, profesor vakcinologije na medicinskoj školi u Icahnu u bolnici Mount Sinai u New Yorku, vjeruje da će neki ljudi razviti sterilizacijski imunitet nakon borbe s Covidom-19.

Važno je još napomenuti, ako se infekcija ne aktivira, znanstvenici se brinu, da možda neće ni cjepivo. Peiris je napomenuo da je do sada većina eksperimentalnih cjepiva, testirana na primatima, te štiti pluća od teške bolesti, ali ne blokira replikaciju virusa u gornjim dišnim putevima.

Funkcionalni imunitet

Funkcionalni imunitet, s druge strane, možda uspijemo postići. Menachery tvrdi da je takav scenarij najizgledniji. Prema ovom scenariju, ljudi čiji je imunološki sustav pripravljen prepoznati i boriti se protiv virusa, bilo infekcijom ili cijepljenjem, mogli bi ga u budućnosti ponovno dobiti. Ali te ponovne infekcije bile bi kratke zbog napredne obrane našeg imuniteta. Zaražene osobe možda ne razvijaju simptome ili mogu imati blagu, infekciju sličnu prehladi.

”Vjerujem da kad osoba jednom preboli Covid 19, njene šanse da će umrijeti od druge zaraze koronavirusom su vrlo niske, ako se imunitet zadrži”, objašnjava Menachery.
Došlo je do ogromnih količina rasprava i zabrinutosti koliko će dugotrajni ili “izdržljivi” imunološki odgovori biti na ovaj virus. Na temelju nekoliko znanstvenih radova koji sugeriraju da neki ljudi ne razviju mnoga antitijela na virus, a drugi koji tvrde da se čini da protutijela brzo propadaju.

Stručnjaci smatraju kako je odgovor imuniteta na ovaj virus točno onakav kakvog smo mogli očekivati.

”Ponovna zaraza virusom nije iznenađujuća. No ponovna zaraza ne uzrokuje bolest”, rekao je Peiris.

Christian Drosten, jedan od znanstvenika koji je otkrio SARS-1, opisao je budućnost koja nas čeka.

“Jasno očekujem trajan i relevantan imunitet koji je gotovo steriliziranje imuniteta protiv SARS-2 kod gotovo svake osobe zaražene SARS-2″, kazao je Drosten, direktor Instituta za virusologiju pri berlinskoj Sveučilišnoj bolnici Charité.

”Moguće je ponovno se zaraziti bez ikakvih promjena u virusu. Nastala infekcija bit će blaga ili asimptomatska, uz značajno niže razine replikacije virusa i daljnji prijenos “, dodao je Drosten.

Ako ponovno zaraženi ljudi ne stvaraju visoku razinu virusa SARS-2 u svojim dišnim putevima i stoga ne doprinose mnogo širenju virusa, COVID-19 s vremenom može postati ne samo manje opasan, već i manje čest.

Još jedna pozitivna stvar u ovom scenariju odnosi se na djecu, koji imaju puno manje šanse razviti tešku bolest, u usporedbi s odraslima. Krammer očekuje da djeca koja se prvi put susreću s virusom kad su vrlo mala, mogu biti zaražena nekoliko puta tijekom života, ali te kasnije infekcije neće dovesti do teške bolesti, čak i kad su stariji.

Veliki upitnik su ljudi koji su bili zaraženi i nisu imali simptome ili koji su imali vrlo blage infekcije. Perlman je rekao da nije jasno jesu li njihovi imunološki sustavi dovoljno potaknuti da izazovu dugotrajan odgovor, iako je rekao da će, prema njegovom nagađanju, imati dovoljno zaštite da spriječe tešku bolest.

Iako ovaj scenarij zvuči zaista optimistično, Perlman je poziva na oprez. Ova vrsta zaštite, ako se ostvari, postojat će na individualnoj razini. Vjerojatno će ostati grupe ljudi koji nikad nisu bili zaraženi i koji nisu cijepljeni. Ako se zaraze virusom, “i dalje bismo trebali vidjeti tešku bolest”, rekao je.

Pad imuniteta

Pad imuniteta ili opadanje imunosti treći scenarij, je varijacija funkcionalnog imuniteta. U tom bi slučaju ljudi koji su bili zaraženi ili cijepljeni izgubili zaštitu tijekom vremena. Ali čak i ako imunitet nestane, ponovne infekcije bile bi manje ozbiljne, rekao je Menachery.

Krammer vjeruje da će se kod nekih dogoditi sterilizacija imuniteta, ali kod većine će biti funkcionalan ili će se dogoditi opadanje imunosti. Stoga bi ishod bio manje opasne vrste bolesti od onih koje su navele većinu zemalja da poduzmu izvanredne korake za zaustavljanje pandemije ovog proljeća.

”Mislim da će se s većinom ljudi koji imaju prirodne infekcije, ali i s većinom cjepiva dogoditi to da će ljudi biti zaštićeni od bolesti i ako se zaraze, mogu imati puno možda neće ni znati da su zaraženi”, rekao je Krammer.

Izgubljeni imunitet opisuje scenarij u kojem će osobe koje su bile zaražene izgubiti svu imunološku municiju protiv virusa u određenom roku. Ponovna infekcija nakon te točke bila bi poput prve infekcije, noseći isti rizik od teške bolesti koju nazivamo Covid-19.

Niko od stručnjaka koji su razgovarali sa STAT smatra da to nije moguća.

“Ne mogu zamisliti da je to situacija u kojoj se zarazim, a nakon 10 godina dođe do ponovne zaraze i nemam imunitet,” rekao je Perlman.

“Ako uzrokujete odgovor imuniteta za uklanjanje virusa u tijelu, mislim da ćete dugo zadržati taj imunitet”, dodao je Menachery, iako je pokrenuo pitanje o ljudima koji su imali infekcije bez simptoma ili blago simptomatske infekcije.

“Kod ljudi s blagom ili asimptomatskom infekcijom to možda neće biti izgubljen imunitet, već ne stvaranje imuniteta”, pojasnio je.

Ako su ovi stručnjaci u pravu, a ne ostvari se najgori scenarij, ljudi mogu očekivati da će vremenom osjetiti nestajanje prijetnje koju SARS-2 predstavlja ljudima. Naš imunološki sustav znat će se nositi s tim.

Mogao bi postati peti ljudski koronavirus koji uzrokuje česte prehlade. Dan Barouch, direktor Centra za istraživanje virologije i cjepiva pri medicinskom centru za dekonozu Beth Israel u Bostonu, zvučao je, međutim, oprezno. Put od mjesta gdje se nalazimo sada do situacije koju kontroliramo neće biti brz, rekao je. Većina svjetske populacije još uvijek nema iskustva s ovim virusom, pa čak i ako cjepiva djeluju, cijepljenje milijardi ljudi širom svijeta je posao godina, a ne mjeseci.