! / Dr. Sokolović o koronavirusu, liječenju i tome koji vitamini su nam potrebni

04. 04. 2020. u 10:34:00 AA

Shares: 1612

Najbolja prevencija svake zaraze, pa i koronavirusa, koja liječi je karantin, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) prof. dr. Šekib Sokolović, internista, kardiolog i reumatolog i šef Odjela za reumatizam i kardiologiju KCUS-a.

"Zaraze su karantinske bolesti. Zapravo sama riječ govori - karantin. Ako gledamo u svijetu šta se dešavalo, to jasno pokazuje da je jedino prevencija najvažnija i jedino ona liječi. To znači da se preventivno djeluje da se ne dozvoli njeno širenje. Sve države svijeta, kada se prvi put pojavila kriza i koronavirus u Wuhanu, u Kini, trebalo je da skoče na noge. To znači da je cijeli svijet trebao da zabrani, odsiječe kontakte i letove, odnosno komunikaciju sa Wuhanom, sa Kinom", kaže dr. Sokolović.

Naglašava da niko nije kriv što se to tamo pojavilo, u Wuhanu, u Kini, ali da bilo gdje da se pojavi u budućnosti, u bilo kojem dijelu svijeta, mora se tako reagovati.

"Morate izolovati tu sredinu i nema ulaska ni izlaska nikome. Ko se tu zadesio, zadesio se. Treba tu da se liječi. Ko preživi, preživi, ali nema hodanja, to je pogubno. To je isto kao što imate gangrenu u organizmu. Šta je terapija? Odsiječe se taj dio ekstremiteta, taj dio noge koja je zahvaćena gangrenom. U slučaju koronavirusa, cijeli svijet nije reagovao ispravno. Nego šta dodatno rade. Još vrše transporte bolesnih i zaraženih po svijetu. Vrše transporte ljudi iz Evrope, vraćaju u neke zemlje. Pa, ljudi žive tamo, imaju svoja boravišta i onda time vrše širenja zaraze", navodi dr. Sokolović.

Kaže kako je primjerice u Turskoj, Bosni i Hercegovini, Americi u početku, kada se pojavio koronavirus, bio po jedan slučaj, odnosno nekolicina slučajeva. Međutim, ističe dr. Sokolović, kada su zaraženi ljudi počeli da hodaju, stvar se rasplamsala.

"To je kao da imate neprijatelja koji vam hoda sa ogromnim naoružanjem i hoće da vas uništi, a vi pored njega hodate normalno i ne preduzimate mjere odbrane. To su neshvatljive pogreške koje su urađene. Zato mislim da je karantin glavna prevencija. Ako se pojavi, izolovati taj dio svijeta i staviti u karantinu. Nema druge", kaže dr. Sokolović.

Naveo je kao primjer borbe protiv zaraznih bolesti slučaj variole vere 1972. godine u Jugoslaviji. Kada se variola (velike boginje) pojavila u Beogradu u Opštoj bolnici, tadašnje vlasti su bolkirale cijelu bolnicu, cijeli kvart, te su čak prozore zakucali drvenim daskama.

"Tako da svi koji su se tu zadesili, čak i posjetioci bolesnika, nisu mogli izaći. Taman da je neko minut ranije ušao, policija je nakon toga blokirala vrata i niko nije mogao ući niti izaći. Unutra su radili vakcinaciju osoblja s ciljem prevencije, a onaj ko se zarazio, odvojen je u posebno odjeljenje. Ali, iz bolnice niko nije mogao izaći. Za to su dobili zahvalnicu Svjetske zadravstvene organizacije za izvanrednu borbu protiv zaraze. To se mora tako raditi. Nema šetanja i hodanja", naglašava dr. Sokolović.

Umjesto respiratorima baviti se prevencijom

Naglašava kako su stoga mjere zabrane kretanja mlađim od 18 i starijim od 65 godina veoma dobre s ciljem prevencije zaraze i ne smiju niti trebaju biti dovedene u pitanje.

"Razne vrste incijativa da se to ukine su neozbiljne stvari. Ljudi nisu ozbiljni. Govorio sam prijateljima kada se tek pojavio virus - ne znate šta se sprema. Ovo je katastrofa, ako se mjere ne preduzmu. Ljudi su me blijedo gledali, nisu mogli da vjeruju šta im to govorim. Ovaj virus je haos. On ima afinitet da napada. On, kada napadne pluća, stvara smolu u plućima i ona blokira dotok zraka. Poznato je svakome za smolu na drveću. E, takva smola se nalazi u plućima, kao uzrok koronavirusa. Jednostavno, ne može zrak da prolazi", naglašava dr. Sokolović.

Kaže, kako mu je neshvatljivo o čemu se priča stalno prilikom obraćanja javnosti i u Americi, BiH, Srbiji, Hrvatskoj...

"Stalno pričaju o nekakvim respiratorima. Pustite respiratore. Država treba da radi, da normalno nabavlja sve što treba. Nemojte to pričati. Radite na prevenciji. Zaustavite širenje, zaustavite komunikaciju, stavite sve u karantin. Nema hodanja, nema nikakvih peticija. Kakve peticije. Kuća je sveto mjesto za nas sve. Ostanite kod kuće. To je jedina mjera. Izolacija. Samo izolacija, izolacija, izolacija", stava je dr. Sokolović.

Navodi da je veoma važno kontinuirano jačanje imuniteta. U tom smisli ističe kako je jako preporučljivo da se uzima vitamin D kao suplement.

"Dokazano je, bez obzira na koronavirus, u slučajevima gripa i nahlada da pomaže. Znamo da gripe i nahlade dolaze u zimskim periodima. Zašto zimi? Zimi, zato što jednostavno imamo jako niske vrijednosti, odnosno pad vitamina D, koji je povezan sa imunitetom. Mnoge kliničke studije su rađene kod gripe i u oko 50 posto slučajeva pokazali su da upravo vitamin D ima ključnu ulogu. Tako Norveška studija rađena na 167 djece kod kojih je davana doza vitamina D u 50 posto pokazala je da su gripu imali oni koji ga nisu primali", navodi dr. Sokolović.

Povezan je, kaže dr. Sokolović, sa stečenim imunitetom preko receptora i stoga u ovoj situaciji, ali i inače se, posebno zimi, preporučuje da se uzima doza vitamina D.

"Dakle, bez obzira na nahlade, na gripe. U Evropi u nekim zemljama, 80 posto stanovništva, kao što je Ukrajina, Bjelorusija, imaju deficijenciju, insuficijenciju vitamina D. Tako da postoji jedna pandemija niskog vitamina D u svijetu, koji je povezan, ne samo sa tim nego i sa kardiovaskularnim bolestima, sa autoimunim oboljenjima, sa hipertenzijom. Čak niska doza vitamina D izaziva hipertenziju, kao i povećani kalcij na koronarnim arterijama. Odrasli treba da uzimaju najmanje 1.500 do 2.000 jedinica, a djeca do 17 godina trebaju do 1.200 jedinica dnevno", poručuje dr. Sokolović.

Uloga bijelog i crvenog luka

Veoma važno je, kaže, uzimanje i vitamina C u visokim dozama. Naglašava da su studije kineskih naučnika pokazale da kada koronavirus kada ulazi preko angiotenzina 2 (peptidni hormon koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju krvnih žila i podiže arterijski krvni tlak), tih receptora koji se nalaze na ćelijama, onda oni dovode do upala na lizozoimima, a lizozomi su odbrambeni sistem u ćelijama organizma.

"Taj lizozom pretvara se u inflamazom, a to je upalni protein koji ustvari dovodi do destrukcija ćelija, do upalnih parametara. Oni su posebno prisutni kod upale pluća. Zato kod koranvirusa imamo jake, teške upale pluća. Upravo jer se ti receptori nalaze na ćelijama u plućima i dovode do jake upalne reakcije. Pokazano je da visoke doze vitamina C, čak ako neko dobije koronavirus, a nema velikih tegoba, trebao bi da prima venske doze vitamina C. Bitno je da stanovništvo uzima visoke doze vitamina C", navodi dr. Sokolović.

Naglašava kako je i cink veoma važan u jačanju imunološkog sistema. Cink je, kaže dr. Sokolović, jako dobar kao suplement i neophodan je u prevenciji nahlada i gripe. Kada bilo koji čovjek ima nahladu, navodi, cink je taj koji uspješno djeluje.

"S obzirom na to da ostajemo u samoizolaciji, dobro je uzimati navečer melatonin. On je lijek za dobro spavanje. S obzirom na to da smo sada svi manje ili više u stresu, taj stresni period obara imunitet. Ako uzmemo melatonin, imat ćemo dobar san i smanjit ćemo stres, vratit ćemo imunitet. Stalno se govori zašto djeca ne obolijevaju, zašto uglavnom stari. Zato što djeca, posebno novorođenčad, imaju ogromne doze melatonina. Zato bebe stalno spavaju. Dok stariji ljudi imaju manjak i kako stare imaju sve manje melatonina u krvi. Preporučuje se da se uzima navečer pred spavanje", navodi dr. Sokolović.

Kaže da treba uzimati bijeli i crveni luk. Bijeli luk treba uzimati u hrani, jer, naglašava, dokazano je njegovo antivirusno djelovanje.

"I treba ga držati u prostorijama na stolu, direktno. Vidimo da u nekim restoranima visi bijeli luk na zidovima. Ako se vratimo u 1918. godinu, period epidemije španske gripe, pokazalo se da su područja koja su ostala intaktna za vrijeme te gripe upravo ona gdje se koristio luk. Naime, pitali su se svi zašto ljudi u tim dijelovima nisu oboljeli, jer su konzumirali bijeli i crveni luk. I držali su ga u prostorijama", kaže dr. Sokolović.

Navodi kako treba uzimati i ruzmarin, čije se ulje koristi kod alergija, nahlada.

"Svaka nahlada ima alergijsku komponentu. Ruzmarinovo ulje je jako dobro kod nahlada. Isto i čurekotovo ulje, za kojeg kažu da je lijek za svaku bolest. Koristi se za jačanje imuniteta i protiv virusa", naglašava dr. Sokolović.

Ističe i kako je veoma važno nositi zaštitnu opremu tokom boravka vani, posebno zaštitne maske i rukavice.

"To obavezno. Veoma je važno imati masku i rukavice, prvo iz razloga što štitimo i sebe i druge. Navodi se da ko nije zaražen, ne treba da nosi. Ne, svi trebaju da nose. Svaki govor može ako ste zaraženi da putem njega izbacujete virus u sredinu. Ako se nalazite u nekoj prostoriji, na radnom mjestu, neko ko je zaražen, on dok priča izbacuje svoj virus. Kada se izdiše također se širi virus, pa čak i udahne, a da ne navodimo opasnost kada kašlje ili kihne. U Njemačkoj je žena ušla u šoping centar, kihnula na jedan bogat asortiman. Našli su virus na površini i 35.000 eura je uložila firma da promijeni kompletan asortiman. Naravno, uz to, zarazila je sve ostale. Tako da maska se mora nositi da se ne zaraze drugi ljudi. Nosio bi masku ponekad i da nije ovo. Srećete ljude i onda vam prilaze, zagrle vas i dovoljno je da kažete - kako je? Trump je to rekao, na početku koronavirusa, prije dva mjeseca, da je sreo prijatelja, da su se pozdravili, zagrlio ga, i pitao ga kako si? Uzvratio mu je sa dobro sam, i pitanjem kako si ti? A, on veli, ma nisam dobro, evo sam nahlađen. Tako je moguće da ljudi svojim kapljičnim putem šire infekciju i jako je neophodno da se nose zaštitne maske", stava je dr. Sokolović.

Kada je u pitanju pranje ruku, tu se, kaže, mora imati na umu jako bitna stvar.

"Ukoliko se, nalazite kući i ne izlazite nigdje, nemojte često prati ruke. Ruke perite kada se vratite iz grada, sa javnih površina, prodavnice i nakon prljavih poslova, toaleta... Čestim pranjem ruku uklanjaju se zdrave bakterije koje su neophodne i koje se nalaze na rukama i tijelu. One su jako neophodne i one su odbrambeni sistem od štetnih bakterija. Te zdrave bakterije i ulje u koži čestim pranjem skidamo i dovodimo da koža postaje suhlja, da puca, da se stvaraju ragade, crvenila i onda to je ulazno mjesto za bakterije, za infekcije. Stoga, kada smo kući, kada nikoga ne viđamo, ni sa kim se ne rukujemo, ne treba to često da radimo. Perite ruke normalno, redovno. Ne treba opsesiju imati i svako malo prati ruke", poručio je dr. Sokolović.

Zašto su kardiovaskularni bolesnici u rizičnoj grupi

Govorio je i o tome zašto su kardiovaskularni bolesnici oni koji spadaju u rizičnu skupinu kada je u pitanju koronavirus.

"Koronavirus, što je interesantno, ima jako specifične receptore na svojoj ćeliji i ti receptori se vežu za angiotenzin 2 koji se nalazi na ćelijama. I taj angiotenzin 2 je jako prisutan kod ljudi koji uzimaju ACE inhibitori i blokatore angiotenzin receptora. Tako da pacijenti koji su hipertoničari nađeno je da su visokorizični. Rizik od smrtnosti je negdje čak 70 posto kod njih ukoliko dobiju koronavirus. I hronični koronarni bolesnici su pod visokim rizikom. Interesantna je stvar vezana za ljudi koji uzimaju lijekove. U Evropskoj agenciji za lijekove debatiralo se da pacijenti koji uzimaju lijekove ACE ihbibitore i blokatore angiotenzin receptora, da li ti pacijenti i dalje treba da nastavljaju da uzimaju te lijekove za kontrolu hipertenzije. Pokazano je da Evidence-based medicine bazirana na dokazima. A, pokazano je da se ovaj virus veže za ove receptore i da on preko njih ulazi u ćeliju. Prema tome, pošto je pojačana produkcija ovih receptora za vrijeme uzimanja kod hipertoničara od tri do pet puta, preko njih taj virus ulazi u ćelije i time povećava rizik od arerijske hipertenzije za povećani mortalitet", kaže dr. Sokolović.

I Evropska agencija za lijekove, a sada i Američko udruženje kardiologa su debatirali o tome pošto postoji ta naučna činjenica kakvu preporuku dati pacijentima koji uzimaju te lijekove i koji imaju hipertenziju, odnosno da li da se nastavi ili ne sa terapijom.

"Imaju druge grupe lijekova kojima se to može zamijeniti. Oni su rekli iz Evropske agencije za lijekove da pacijenti trebaju da nastave lijekove ukoliko imaju efikasnost i ukoliko su stabilni. Međutim, Evropsko udruženje kardionoga i Vijeće za hipertenziju Evrope navode, a i sam sam zastupao od početka koronavirusa i savjetovao sam svojim pacijentima u smislu šta da im preporučim šta treba da uzimaju, potvrdili su da nema dokaza, jer kako će i biti, kada je sada novi virus, nova bolest i ne može se istraživati sa hipertenzijom, da sada to štetno djeluje. Međutim, navode jednu rečenicu - ne može se isključiti postojanje štetnog djelovanja tih lijekova kod pacijenata i da povećava rizik za liječenje. To su neke dileme oko načina liječenja pacijenata. Ukoliko su pacijenti stabilni i imaju dobar krvni pritisak na ovim lijekovima, onda preporučejem da pokušaju, obzirom na povećani rizik, da zamijene te lijekove sa jednom drugom grupom lijekova koji nemaju taj rizik", kaže dr. Sokolović.

Jer, navodi, ACE inhibitori i blokatori angiotenzin receptora su direktno povezani sa virusom.

"Hipertoničari, kardiološki bolesnici, kao i dijabetes, spadaju u visokorizičnu grupu i zato ljudi koji su stariji, oni imaju te hipertenzije, koronarne bolesti. Zašto je rečeno da ljudi preko 65 godina su rizična grupa? Smatra se da ljudi preko 60 godina, iako nemaju nekih simptoma bolesti srca, da oni već imaju neke koronarna oštećenja i upravo je ta opasnost povećana kod tih ljudi", poručio je dr. Sokolović.

 

KOMENTARI (11)