Kako treba izgledati kućni karantin za oboljele od COVID-19

Mnogi, koji se zaraze novim sojem koronavirusa i obole od infekcije COVID-19, neće imati teške simptome i liječenje će provesti kući, osim ako ne postoji vjerovatnoća od razvijanja teže kliničke slike.

Ostali razlozi za kućnu zdravstvenu skrb uključuju simptomatske bolesnike koji više ne
zahtijevaju hospitalizaciju, mjesta gdje bolnička skrb nije dostupna ili nije osigurana (tj. ograničeni kapacitet i resursi koji nisu u stanju zadovoljiti potražnju za zdravstvenim uslugama) ili u slučaju informiranog odbijanja hospitalizacije.

Ako postoji bilo koji od ovih razloga, u kućnom okruženju mogu se zbrinuti bolesnici s blagim simptomima i bez hroničnih stanja poput plućnih ili srčanih bolesti, zatajenja bubrega ili imunokompromitirajućeg stanja koji povećavaju rizik od razvoja komplikacija. Ova odluka zahtijeva pažljivu kliničku prosudbu i treba je provesti zajedno s procjenom sigurnosti pacijentovog okruženja, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Stambeni prostor mora biti prikladan za pružanje kućne njege; to jest pacijent i obitelj trebaju biti sposobni pridržavati se mjera opreza koje će se preporučiti u sklopu kućne izolacije i njege (higijena ruku, respiratorna higijena, čišćenje okoliša, ograničenje kretanja, itd.) i rješavanje sigurnosnih pitanja (npr. slučajna ingestija i opasnost od požara) prije preporuke korištenja sredstava na bazi alkohola za upotrebu u kućanstvu.

Pacijent i obitelj trebali bi se trebali pridržavati sljedećih preporuka:

• Smjestiti pacijenta u dobro prozračenu jednokrevetnu sobu (tj. otvoren prozor);
• Ograničiti kretanje pacijenta i minimalizirati djeljenje prostora. Osigurati da su zajednički prostori (npr. kuhinja, kupaonica) dobro prozračeni (npr. držite prozore otvorenima);
• Članovi kućanstva trebaju ostati u drugoj prostoriji ili održavati udaljenost najmanje jedan metar od bolesne osobe;
• Ograničiti broj njegovatelja bolesnika. U idealnom slučaju da se o pacijentu brine jedna osoba dobrog zdravlja bez osnovnih kroničnih ili imunokompromitirog stanja. Zabraniti posjete sve dok se pacijent potpuno ne oporavi;
• Izvršiti higijenu ruku nakon bilo koje vrste kontakta s pacijentom ili njegove neposredne okoline. Higijenu ruku treba obaviti i prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon upotrebe toaleta i kad god ruke izgledaju prljavo. Ako ruke nisu vidno zaprljane, može se upotrijebiti sredstvo na bazi alkohola. Za vidno zaprljane ruke higijena ruka sapunom i vodom;
• Prilikom pranja ruku sapunom i vodom poželjna je upotreba papirnih ručnika za jednokratnu upotrebu za sušenje ruku. Ako nisu dostupni, koristiti čiste ručnike i zamijeniti ih kada postanu vlažni;
• Da bi se ograničilo širenje respiratornog sekreta, pacijentu treba osigurati medicinsku masku i preporučiti korištenje što je više moguće. Pojedinci koji ne podnose medicinsku masku, trebali bi strogo provoditi mjere higijene, tj. prekriti usta i nos prilikom kašljanja ili kihanja papirnom maramicom za jednokratnu upotrebu. Odbaciti ili na odgovarajući način očistiti materijale koji se upotrebljavaju za prekrivanje usta i nosa nakon upotrebe (npr. operati rubac običnim sapunom ili deterdžentom i vodom);
• Negovatelj treba nositi dobro prijanjajuću medicinsku masku koja pokriva usta i nos kad se nalazi u istoj prostoriji s pacijentom. Maske se ne smiju dirati tijekom upotrebe. Ako se maska navlaži ili zaprlja od sekreta, mora se odmah zamijeniti novom, čistom, suhom maskom. Uklanjati masku primjenom odgovarajuće tehnike (tj. ne dodirujte prednju stranu, već uklonite odostraga). Odbacite masku odmah nakon uporabe i izvršite higijenu ruku;
• Izbjegavati izravan dodir s tjelesnim tekućinama, posebno oralnim ili respiratornim izlučevinama, te stolicom. Koristiti jednokratne rukavice i masku prilikom pružanja oralne ili respiratorne njege i pri rukovanju sa stolicom, urinom i otpadom. Izvršite higijenu ruku prije i nakon uklanjanja rukavica i maske; Ne upotrebljavati korištene maske ili rukavice;

• Koristiti posteljinu i pribor za jelo namjenjeno isključivo za pacijenta; te predmete treba očistiti sapunom i vodom nakon upotrebe i ponovo ih koristiti, a ne odbaciti;
• Svakodnevno očistiti i dezinficirati površine koje se često dodiruju u bolesničkom području, poput noćnih ormarića, kreveta i ostalog namještaja. Za čišćenje najprije treba koristiti sapun ili deterdžent za kućanstvo, a nakon ispiranja treba primijeniti uobičajeno dezinfekcijsko sredstvo za kućanstvo koje sadrži 0,5% natrijev hipoklorid (tj. ekvivalent 5.000 pm ili 1/10 izbjeljivača s 9/10 vode);
• Očistiti i dezinficirati površine kupaonice i WC-a barem jednom dnevno. Za čišćenje treba koristiti sapun ili deterdžent za kućanstvo, a nakon ispiranja dezinfekcijsko sredstvo za kućanstvo koje sadrži 0,5% natrijev hipoklorid;
• Oprati pacijentovu odjeću, posteljinu, ručnike za kupanje i itd. običnim sapunom i vodom ili u perilici rublja na 60–90 ° C uobičajenim deterdžentom za domaćinstvo i dobro ih osušiti. Kontaminirane materijale staviti u vrećicu za rublje. Ne tresti i izbjegavati izravan dodir kože i odjeće sa onečišćenim materijalima;
• Rukavice i zaštitnu odjeću (npr. plastične pregače) treba koristiti za čišćenje ili rukovanje površinama, odjećom ili posteljinom zaprljanom tjelesnim tekućinama. Ovisno o kontekstu mogu se koristiti ili namjenske rukavice ili rukavice za jednokratnu uporabu. Namjenske rukavice treba očistiti sapunom i vodom te dekontaminirati s 0,5% natrijevim hipokloridom nakon upotrebe. Rukavice za jednokratnu uporabu treba odbaciti nakon svake uporabe. Izvršiti higijenu ruku prije i nakon uklanjanja rukavica;
• Rukavice, maske i drugi otpad nastao za vrijeme zdravstvene skrbi pacijenta kod kuće treba staviti u kantu za smeće s poklopcem u bolesničkoj sobi prije odlaganja kao infektivni otpad;
• Izbjegavati druge vrste izlaganja kontaminiranim stvarima iz neposredne okoline pacijenta (npr. ne dijeliti četkicu za zube, cigarete, jelo, posuđe, piće, ručnike, krpe ili posteljinu).