Rijetki trenuci jedinstva državnog vrha BiH: Ko je uspio okupiti Bećirovića, Cvijanović i Komšića?

Zajednički nastupi sva tri člana Predsjedništva BiH relativno su rijetki. Zbog političkih razlika i kompleksnog ustavnog sistema, međunarodne delegacije često se sastaju sa jednim ili dva člana, dok su zajedničke posjete i prijemi u punom sastavu izuzetak, a ne pravilo.

Zbog toga je posljednji sastanak članova Predsjedništva BiH u punom sastavu -  Željka Komšića, Željke Cvijanović i Denisa Bećirovića sa papom u Vatikanu, od 9. marta, izazvao posebnu pažnju.

Rijetki zajednički nastupi državnog vrha BiH

Podsjetimo, papa Leo XIV odbio je pojedinačne audijencije članova Predsjedništva BiH i i jasno stavio do znanja da će sastanak biti održan samo ako prisustvuju sva tri člana Predsjedništva. Takav pristup doveo je do rijetkog zajedničkog diplomatskog nastupa državnog vrha BiH.

Trending

Verbalni sukob u sudnici | Ramo Isak povisio ton, Pašić mu uzvratio: 'Ne deri se, međede jedan'

Tokom susreta razgovarano je o odnosima Bosne i Hercegovine i Svete Stolice, položaju vjerskih zajednica te značaju očuvanja mira i stabilnosti u regionu.

Prije 4 dana

Nakon međusobnih nesuglasica, papa presjekao: Predsjedništvo BiH danas u zvaničnoj posjeti Vatikanu

Istaržili smo u kojim se to još (rijetkim) slučajevima desilo da sastanku prisustvuju sva tri člana Predsjedništva BiH.

Susret sa francuskim predsjednikom u Parizu

Jedan od značajnijih zajedničkih sastanaka održan je krajem oktobra 2025. godine u Parizu, gdje su se Komšić, Bećirović i Cvijanović sastali sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom.

Razgovori u Jelisejskoj palati bili su fokusirani na evropski put Bosne i Hercegovine, političku stabilnost Zapadnog Balkana i jačanje bilateralnih odnosa dvije države.

Francuski predsjednik tom prilikom ponovio je podršku reformama koje bi BiH približile Evropskoj uniji.

Posjeta NATO-u u Bruxellesu

Zajednički nastup tročlanog Predsjedništva zabilježen je i 15. aprila 2025. godine tokom posjete sjedištu NATO-a u Bruxellesu.

Delegacija Bosne i Hercegovine razgovarala je sa zamjenicom generalnog sekretara Alijanse Radmilom Shekerinskom o sigurnosnoj situaciji u regionu i saradnji BiH sa NATO-om.

Na sastanku je naglašena važnost reformi u oblasti odbrane i nastavka partnerskih programa između BiH i NATO-a.

Prijem predsjednika Kipra u Sarajevu

U maju 2025. godine u zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini boravio je predsjednik Kipra Nikos Christodoulides. Tokom posjete održan je sastanak sa sva tri člana Predsjedništva BiH u Sarajevu.

Razgovarano je o unapređenju bilateralnih odnosa, ekonomskoj saradnji i evropskim integracijama, posebno u kontekstu iskustava Kipra kao članice Europske unije.

Sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a

Još jedan primjer zajedničkog nastupa desio se 10. marta 2025., u Sarajevu kada su članovi Predsjedništva BiH primili u službenu posjetu generalnog sekretara NATO-a Mark Ruttea, koji je tada boravio u prvoj posjeti Bosni i Hercegovini nakon stupanja na dužnost.

Sva tri člana Predsjedništva BiH zajedno su ga dočekala u zgradi Predsjedništva u Sarajevu.

Razgovori su bili fokusirani na sigurnosnu situaciju u regionu, saradnju BiH sa NATO-om i nastavak reformi u sektoru odbrane.

Pored gore navedenih, od zajedničkih sastanaka tu su još i:

• Sastanak sa predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom u Sarajevu, 13. maja, 2025.
• sastanak sa delegacijom nordijskih i baltičkih zemalja (NBB) u Sarajevu, 3. juna, 2025.
• sa zamjenikom američkog državnog sekretara 23. maja, 2025., u Sarajevu
• sa predsjedavajućom OSCE-a, 18. marta 2025. u Sarajevu.

Zajednički sastanci i dalje izuzetak

Primjeri iz 2025. i jedan iz 2026. godine pokazuju da su zajednički sastanci tročlanog Predsjedništva najčešće rezervisani za visoke diplomatske posjete ili situacije u kojima međunarodni partneri insistiraju na jedinstvenom nastupu državnog vrha.

Tokom ove i prošle godine, imali su ukupno 10 zajedničkih susreta koje smo uspjeli pronaći.

U praksi, političke razlike među članovima često dovode do toga da strane delegacije razgovaraju sa jednim ili dva člana Predsjedništva, dok su susreti u punom sastavu i dalje relativno rijetki u svakodnevnoj diplomatiji Bosne i Hercegovine.

Sve ovo navedeno svjedoči kompleksnosti situacije u našoj zemlji i turbulentnim odnosima u državnom vrhu, odosno u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.