Miloš Cvetković i Ron Haviv kao svjedoci ratnih strahota: Otvorene izložbe "Moja Bosna" I "Sloboda"

Fotografska izložba "Moja Bosna" I "Sloboda" čiji su autori Miloš Cvetković i Ron Haviv, u okviru programa Modula Memorije otvorena je danas, 13. aprila u okviru programa "Suočavanje sa prošlošću u Srbiji" koji J.U. MES organizuje sa ZFD Srbija.

Izložba "Sloboda", ratnog fotoreportera Rona Haviva tematizira logore u Bosni i Hercegovini, otvorene u periodu agresije.

"Najprije su počele kružiti glasine. Zatim su se pojavili dokazi – postojali su logori, bili oni zvanični ili ne, skrivene prostorije, sale za fizičku kulturu, hale i fabrike na otvorenom, farme, škole… nije  bilo bitno o kojoj strani je bila riječ – sve su ih imale. To je bio dio rata. To je bilo očigledno za neprijateljske vojnike, a manje očigledno za civile. Stare osobe, djeca i žene često su zarobljavani iz želje da se zatvori Drugi.

Trending

Bagerista doživio nezgodu na radu, preminuo na putu za KUM Sarajevo

Najosnovnija želja bila je u potpunosti kontrolirati kretanje ljudi. Pritom je bilo najvažnije da li se radi o pritvorenicima, zatvorenicima ili osobama koje je trebalo ispitivati. Ovim ljudima je uskraćena Sloboda… Rat nas podsjeća koiko smo i sami fragilni i u kojoj mjeri ideja slobode može biti privremena za sve nas”, dio je Havivovog uvodnog teksta iz publikacije Liberty.

Izložba Miloša Cvetkovića "Moja Bosna" je priča o ratu u Bosni i Hercegovini, tj. onim njegovim dijelovima koje je Miloš Cvetković svojim fotografskim hodočašćima uspio obuhvatiti. Njegove fotografije pokrivaju razdoblje od 1992. do 1995. i to prije svega istočnu, zapadnu i centralnu Bosnu, ali u knjizi se nalazi i nekoliko fotografija iz Crne Gore i Hrvatske, gdje je dio ljudi iz Bosne i Hercegovine završio kao izbjeglice, kao i Srbije, gdje su završili kao zarobljenici.

Ovo nije sveobuhvatna priča o ratu u Bosni, već pogled jednog ratnog fotografa koji je imao pristup samo jednoj strani u ratu. Samo mali dio priče o ratu u kojem je za manje od četiri godine ubijeno oko 100.000 ljudi; u kojem je glavni grad bio u potpunoj opsadi 44 mjeseca, pri čemu je ubijeno oko 11.000 njegovih stanovnika. Rat u kojem su pripadnici Vojske Republike Srpske počinili genocide i u Srebrenici ubili preko 8.000 muškaraca i dječaka.