Rikardo Druškić otvorio samostalnu izložbu u Barceloni i ušao među finaliste takmičenja na Taivanu

Bosanskohercegovački umjetnik mlađe generacije Rikardo Druškić otvorio je 6. aprila samostalnu izložbu u galeriji Taller La Maldita Estampa u Barceloni.

U isto vrijeme, stigla je vijest da je ovaj umjetnik uvršten među finaliste na umjetničkom konkursu International Annual Theme Award (I.A.T.A.) u Taivanu. 

Tim povodom, Rikardo Druškić govori za Radiosarajevo.ba. Razgovor započinjemo na temu upravo otvorene izložbe u drugom po veličini gradu u Španiji.  

Trending

Muškarac pokušao prokrijumčariti u Njemačku 45 kilograma Dubai-čokolade: Carinici ga uhapsili

Druškić: Na galeriju Maldita Estampa sam naišao preko interneta,  putem otvorenog poziva u kojem su nudili rezidencijalni program. Javio sam se i shvatili smo da je izložba najbolje rješenje za kolaboraciju. To je bilo u septembru prošle godine, a od tada pa do otvorenja sve je prošlo bez problema. Najviše me zabrinjavao prijevoz radova, ali to sam riješio vrlo brzo i finansijski vrlo povoljno za mene. Što se tiče samog otvaranja, galerija je bila puna iako je u Španiji u to vrijeme bila tzv. "sveta sedmica", sedmica prije Uskrsa kada baš svi idu na odmore.

Otvorenju je prisustvovala i ambasadorica BiH u Španiji Danka Savić, što je za mene bilo prijatno i lijepo iznenađenje.

Radiosarajevo.ba:  Uvedite nas u ciklusu „Mundus Novus“, od čega se sastoji i o čemu govori?

Druškić: Moj ciklus pod nazivom "Mundus Novus" istražuje dolazak AI (umjetne inteligencije) i njezin potencijalni uticaj na društvo. Koncept ciklusa je podijeljen na dva dijela. U prvom dijelu preslikavam slike od historijskog značaja i one koje su imale veliki uticaj na mene, ali glavne protagoniste zamjenjujem robotima. To radim kako bih stvorio kontrast između prošlosti i budućnosti koji će gledaoca potaći na razmišljanje.

Jedna od središnjih tema "Mundus Novus" je potencijal umjetne inteligencije da revolucionira mnoge industrije i iz temelja promijeni način na koji radimo i živimo. U nekim od mojih preslikanih verzija ovih historijskih slika, roboti su prikazani kako se bave aktivnostima koje su nekoć obavljali ljudi, poput poljoprivrede, lova ili sviranje muzike. Time ukazujem na potencijal umjetne inteligencije da preuzme mnoge zadatke koje trenutno obavljaju ljudi, što potencijalno može dovesti do značajnih promjena u radnoj snazi i u društvu u cjelini. Taj proces koji nazivamo automatizacija, već je prisutan i u BiH.

Na drugim slikama roboti su prikazani kako pale sela, ubijaju ljude. Mijenjaju svijet na gore. Time ukazujem na distopijsku prijetnju koju ova tehnologija nosi. Jedna potencijalna distopijska prijetnja koju predstavlja umjetna inteligencija (AI) je mogućnost da umjetna inteligencija postane toliko napredna da nadmaši ljudsku inteligenciju i predstavlja prijetnju našem postojanju. Ovaj scenarij, poznat kao "singularnost", česta je tema znanstvene fantastike i bio je predmet mnogih rasprava među znanstvenicima, filozofima i futurolozima.

Radiosarajevo.ba: Kakav je vaš generalni stav prema umjetnoj inteligenciji (AI) i mislite li da umjetna inteligencija i ličnost umjetnika mogu biti saveznici? Postoji li opasnost da AI u jednom trenutku potpuno zamijeni čovjeka u umjetnosti?

Druškić: Ta tema je od onih koji me najvise zanimaju. Istražujem je svakodnevno. Najviše znanja dobijem slušajući podcaste koje objavljuje Lex Friedman. Umjetnici su uvijek koristili tehnologiju za razvijanje svoje umjetnosti. Da Vinci je u 15. vijeku koristio projektor kako bi sebi olakšao posao. Lično, oduševljen sam mogućnošću savremenih AI programa za kreiranje umjetnosti, a kada čujem kako umjetnici sa strahom i velikom odbojnošću pričaju o tome, stvarno mi bude žao. Koristio sam Midjourney i pomogao mi je.

Potencijal je ogroman. Čovjek ima generisan strah od novog i drugačijeg. Mozak je predicting machine i najlakše nam je kada smo u svojim komfor zonama. Ipak umjetnost, po defaultu, treba da bude otkrivanje nečeg novog, ulaženje u nepoznato. Mislim da smo u procesu stvaranje nove epohe, novog žanra u umjetnosti, a ja planiram da budem jedan od njegovih pionira.

Ne znam da li će AI art zamijeniti čovjeka, ali generalno, kada pogledam historiju planete zemlje, homosapiens je tu njen nulti mikro dio. Sasvim mi je prirodno da dođe neka nova, naprednija rasa. Nemam osjećaj melanholije, o budućnosti razmišljam s velikim uzbuđenjem.

Radiosarajevo.ba: Zanimljivo je da ste na svojim radovima personificirali umjetnu inteligenciju, dali ste joj lik robota? U mojoj mašti mene više podsjeća na hobotnicu?

Druškić: Robot je oduvijek bio metafora za umjetnu inteligenciju. Nisam ja tu izmislio toplu vodu. Imago Dei - po uzoru na sebe, Bog je napravio čovjeka. Tako smo i mi, po uzoru na sebe, napravili tehnologiju čiji oblik i ponašanje asociraju na homo sapiensa.

Radiosarajevo.ba:  U međuvremenu ste dobili vijest da ste finalista jednog od najznačajnijih umjetničkih konkursa u Taiwanu, sa čak tri rada. Možemo li saznati više detalja?

Druškić: Prošle godine sam odlučio da ću se ponovo početi prijavljivati na takmičenja. Mislim da mi je rad u posljednje dvije godine nevjerovatno napredovao. To znam zato što imam oči i vidim iz prve ruke kao autor, a mogu i da osjetim i po reakcijama ljudi. Nikada više nisam uživao u slikarskom procesu i sa svojim slikama kao sada. Imam sreću da putujem često i gdje god sam pokazao svoj rad, bile su predivne reakcije. Tema ovog takmičenja je 'paralelni svijetovi' a to je upravo ono čime se ja bavim, između ostalog. Ovo takmičenja je zaista jedno od najpriznatijih u Aziji i veliko mi je zadovollstvo biti finalista, i što mogu predstavljati našu državu.

Radiosarajevo.ba: Prije određenog vremena razgovarali smo s vama na temu NFT-a. Voljela bih da nam ispričate o vašim novim iskustvima po ovom pitanju? Vjerujete li da bi likovna umjetnost u jednom trenutku mogla postati doslovno neopipljiva, prisutna samo u digitalnom obliku? 

Druškić: Sto se tice teme NFT/a, brzo sam odustao od nje. Ta ideja je pratila i razvoj ethereum kriptovalute, a kako je onda sa ostalim kriptovalutama doživjela pad, tako je i moj entuzijazam pao. Generalno, volim da isprobavam nove stvari, tako da sam htio da vidim šta je NFT. Ruku na srce, nikad nisam bio dovoljno zagrijan za ideju. Mlađe generacije tu ideju mogu bolje da prihvate, a meni je to iskustvo.

Radiosarajevo.ba: Na vašim društvenim mrežama najavili ste da će od sada vaša djela na izložbama pratiti muzika i adekvatna priča. Kako ste to zamislili?

Druškić: Savremeno digitalno doba umjetnost je odvelo u jedan novi, interaktivni pravac. Spajaju se razne umjetnosti. Meni je cilj da moje životno djelo bude unikatno. Pored slike, želim da svako moje djelo ima zvuk i tekst. Upravo sam započeo projekt koji će sigurno biti jedan od mojih najvećih i najvažnijih.

Radiosarajevo.ba: Rikardo, čestitamo vam na vašem međunarodnom uspjehu. Na kraju nam recite o vašim planovima?

Druškić: Moj plan je da nastavim ići putem kojim sam do sada išao. Put konstantnog napretka i apsolutne posvećenosti umjetnosti. Trenutno su sva moja znatiželja i fokus usmjereni ka razvijanju novog ciklusa "Xantea 2502". Mislim da će to da bude nešto sprektakularno, a spektakl kao takav volim.