Savez kolumnista | Dr. Hadžikadunić: Petnaest teza o eskalirajućoj krizi u BiH i kako izaći iz nje

Dr. Emir Hadžikadunić, profesor međunarodnih odnosa na SSST-u, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Iranu i Maleziji i član je Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) pripremio je za portal Radiosarajevo.ba 15 teza o eskalirajućoj krizi u Bosni i Hercegovini, te kako izaći iz nje.

Ovo su korisni uvidi u trenutnu situaciju u našoj zemlji, a date preporuke predstavnika intelektualne zajednice mogu pomoći nositeljima vlasti u našoj zemlji da razmotre najbolja rješenja za proaktivnu politiku u jeku sigurnosno-politike krize u kojoj se naša zemlja nalazi.

Piše: Prof. dr. Emir Hadžikadunić, za portal Radiosarajevo.ba

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

1. Politička, pravna, a moguće i sigurnosna kriza u Bosni i Hercegovini ima i hronični i akutni karakter. Akutni dio krize čini odmetništvo predsjednika entiteta RS, Milorada Dodika, od pravosuđa države Bosne i Hercegovine (BiH), te zakonodavno nasilje koje vlasti entiteta RS provode nad pravosudnim institucijama BiH i nadležnostima SIPA-e. Rješenje je šok-terapija: predaja ili hapšenje Dodika, te povlačenje spornih zakona. Operacija je delikatna i treba biti izvedena s velikim oprezom i hirurškom preciznošću;

2. Narativ koji sugeriše da njegovo pravno odmetništvo trebaju riješiti organi sigurnosti BiH odmah i sada – i to upotrebom sile, ako treba i po cijenu ljudskih žrtava je pogrešan. Hladnija i racionalnija glava zna da se takva eskalacija poduzima tek kada se iscrpe sve druge pravne, političke, diplomatske i međunarodne mogućnosti i kada su rizici za neuspjeh manji od šansi za uspjeh, uz obavezne konsultacije sa međunarodnim prijateljima i saveznicima;

16.02.25. 17:42

Savez kolumnista | Između Dugina i Trumpa: Kako će BiH definisati svoju (geo)političku budućnost?

3. Hronični dio krize odnosi se na postepenu, ali dugotrajnu destabilizaciju Bosne i Hercegovine, koju od 2008. godine generiraju Milorad Dodik, Republika Srbija i Ruska Federacija – iz uzajamnih, ali i vlastitih nacionalnih interesa. Terapija je složena i dugoročna: nastavak i okončanje procesa evropskih i euroatlantskih integracija. No, taj politički proces trenutno ima sekundarni karakter;

4. Milorad Dodik je u bh. entitetu RS uspostavio novu političku i pravnu realnost. Sada nastoji pregovarati o toj novoj realnosti s političkim akterima u BiH, ali i s međunarodnim faktorima. To ne mora nužno biti znak njegove slabosti - a pogotovo to neće izgledati tako ako nađe sagovornike za svoje prijedloge;

5. Ponuda za pregovore došla je s dvije adrese. Prvu je iznio predsjednik Narodne skupštine entiteta RS, Nenad Stevandić - ujedno i bjegunac od pravosudnih institucija BiH - a zatim i predsjednik entiteta RS, Milorad Dodik, također bjegunac od bh. pravosuđa. Kada se ponuda s nižeg nivoa podigne na viši, to može značiti još nešto - Dodik traži izlaz iz eskalirajućeg ciklusa, svjestan da mu svaka nova konfrontacija dodatno sužava manevarski prostor;

6. Preovladava uvjerenje da Milorad Dodik nema - i da neće imati - sagovornike za pregovore o "novoj realnosti". Ipak, politički akteri u BiH i međunarodna zajednica mogu mu, po mogućnosti jedinstveno, odgovoriti: da se preda i vrati entitet RS u ustavni okvir Bosne i Hercegovine, kako to radi Le Pen s kojom se Dodik voli porediti;

25.01.25. 09:11

Savez kolumnista | Dr. Hadžikadunić: Donald Trump i BiH - zašto nema razloga za veliku brigu?

7. Može se pretpostaviti da se Milorad Dodik nada kako bi, u slučaju sigurnosne eskalacije, međunarodni faktor mogao reagirati zamrzavanjem konflikta i očuvanjem statusa qvo. Međutim, dosadašnje poruke ključnih međunarodnih aktera, pogotovo SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i Turske, nisu nimalo ohrabrujuće za njega. Ipak, imajući u vidu složene globalne okolnosti, niko sa sigurnošću ne može predvidjeti ponašanje velikih i regionalnih sila, uključujući članice EU. Ta varijabla ostaje nepoznanica za sve aktere;

8. Milorad Dodik je posljednju krizu izazvao iz ličnih i sebičnih razloga - kako bi izbjegao sudski proces. Danas drži čitav entitet RS u političkom zatočeništvu, čime, posljedično, dovodi u težak položaj i cijelu BiH. Svojim eskalirajućim postupcima negativno utiče i na imidž Republike Srbije, prisiljavajući je na ponašanje koje u ovom momentu nije nužno u njenom interesu. Aleksandar Vučić to indirektno priznaje na svojoj posljednjoj konferenciji za štampu;

9. Republika Srbija ima eskalirajući i stabilizirajući potencijal. Trenutno se identificira s krizom, uvodeći je u svoj javni prostor i diplomatsku komunikaciju. S jedne strane, ističe podršku Dejtonskom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH, spominje sudske presude i vanustavne aktivnosti M. Dodika (što je pitanje unutrašnjeg suvereniteta BiH). S druge strane, A. Vučić pruža bezrezervnu političku podršku M. Dodiku. Doduše, u zadnjem oglašavanju, simptomatično spominje da će čvrsto stajati uz "RS i njen narod";

10. Na diplomatskom planu primjetno je da međunarodni akteri u direktnoj komunikaciji s Beogradom sve više preispituju stavove Srbije. Ključno pitanje koje ih može zanimati jeste: hoće li se, i kada, predsjednik Srbije distancirati od Milorada Dodika. Ukoliko se eskalacija nastavi, Srbiji će sve manje odgovarati direktna povezanost s Dodikom. Indikativno je i spominjanje incidenta s protjerivanjem njemačke ministrice, o kojem predsjednik Vučić, prema vlastitom priznanju, nije bio obaviješten.

11. Predstavnici vladajuće Trojke ističu da su njihovi diplomatski sagovornici SAD, članice EU-a, UK, Turska i NATO. Zaista za BiH danas nema važnijih destinacija od Washingtona, Brisela, Berlina, Londona, Ankare, Pariza, Rima…

12. Međutim, BiH se ne treba unaprijed isključivati iz diplomatskog dijaloga sa Republikom Srbijom bez konsultacija sa ključnim partnerima. Naprotiv, trebala bi slijediti primjer drugih zrelih diplomatija, poput Kraljevine Velike Britanije, koja je nedavno propitivala stavove Srbije i prenijela svoje mišljenje. Razlog je jednostavan: zašto se oslanjati na sekundarne diplomatske izvore kada možete imati direktna saznanja? Tako postupaju subjekti u međunarodnim odnosima;

13. Eventualna diplomatska poruka BiH Beogradu bila bi jednostavna: izlaz iz eskalirajućeg stanja leži u poštivanju ustavnog i pravnog poretka BiH. Najvažnija poruka glasila bi: spasite entitet RS unutar Bosne i Hercegovine – od Milorada Dodika. Ako bi predsjednik Srbije bio konstruktivan sagovornik, BiH bi, uz konsultacije s Washingtonom, Berlinom, Londonom…, mogla organizirati bilateralni sastanak u Sarajevu.

14. Za one koji smatraju da je bilo kakav dijalog sa Republikom Srbijom sporan, vrijedi podsjetiti da je Slobodan Milošević u Dejtonu bio fleksibilniji pregovarač od Momčila Krajišnika;

15. Na kraju, nije moguće dovoljno naglasiti koliko je važna saradnja vladajućih stranaka "Trojke" (Narod i Pravda, Naša stranka, Socijaldemokratska partija), HDZ-a, te opozicije u RS-u i FBiH, kako na unutrašnjem, tako i na međunarodnom planu.

* * *

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba