Kadić: U kojem smjeru ide Zajednička sigurnosna i odbrambena politika EU?

Radiosarajevo.ba
Kadić: U kojem smjeru ide  Zajednička sigurnosna i odbrambena politika EU?
Foto: BIRN BiH / Veldin Kadić

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Zajednička sigurnosna i odbrambena politika Evropske unije (dalje ZSOP EU) ambiciozan je projekat pokrenut na kraju XX vijeka sa ciljem jačanja evropskih sigurnosnih i odbrambenih kapaciteta i stvaranja jedinstvene evropske sigurnosne strukture.

Piše: Veldin Kadić, za Radiosarajevo.ba

Uprkos brojnim pozitivnim iskoracima, ZSOP EU nije došla u stadij „gdje je to bilo zamišljeno“ i ostala je u sjeni NATO-a. Pored mnoštva drugih razloga koji su uticali na takvo stanje, narativ koji prožima cijelu EU, a koji glasi da je mir vođen snažnom ekonomijom najbolji garant sigurnosti i stabilnosti Unije okretao je ovu organizaciju od „razmišljanja“ o sigurnosnim i odbrambenim pitanjima.

U tom narativu, smatralo se da rat velikih razmjera kao sredstvo rješavanja međunarodnih sporova pripada prošlosti i da „nije moguće“ da se dogodi na evropskom tlu. Međutim, rat u Ukrajini radikalno mijenja ovu percepciju koja je već dobrano uzdrmana povlačenjem trupa SAD-iz Afganistana kada su na vidjelo isplivali mnogi deficiti EU u sferi sigurnosti i odbrane. Ovi događaji (zajedno sa globalnom krizom koju je izazvao Covid) bili su jasni indikatori da svijet ulazi u novu fazu međunarodnog realizma zbog čega je EU počela re-definirati svoje prioritete i praviti nove strateške orijentacije u sferi sigurnosti i odbrane.

Strateški kompas EU: snalaženje na „nepoznatom terenu“

Jedan od značajnijih iskoraka u tom pogledu napravljen je u martu 2022. godine kada je EU objavila Strateški Kompas za sigurnost i odbranu u kojem definira ključne prioritete u ovoj oblasti narednih 5-10 godina. Dokument koji je ujedno i strategija i akcioni plan prvi put donosi zajedničku procjenu strateškog okruženja Unije, definira zajedničke sigurnosne prioritete i listu sigurnosnih prijetnji i izazova. Kompas je u osnovi podijeljen u četiri vitalna dijela, a to su: djelovanje, ulaganje partnerstvo i sigurnost.

Jedan od ambicioznijih ciljeva koji je privukao najviše pažnje jeste da EU do 2025. godine razvije kapacitete za brzo raspoređivanje do 5.000 vojnika, za različite operativne scenarije koji će se pobliže odrediti tokom ove godine, a planirano je i zajedničko izvođenje vježbi od 2023. godine kako bi se povećala njihova spremnost i interoperabilnost.

Ova ambiciozna inicijativa pod velikom je lupom u pogledu implementacije posebno ako uzmemo u obzir ranije ciljeve od 60.000 vojnika koje se mogu rasporediti u roku od 60 dana i probleme oko korištenje borbenih grupa u praksi. Također, naglašava se važnost civilnih i vojnih operacija EU u području Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU i nameće potreba bržeg i fleksibilnijeg donošenja odluka kao i preispitivanje mehanizma finansiranja vojnih operacija.

Kroz Strateški Kompas iznova se potvrđuje privrženost klauzuli o uzajamnoj pomoći u slučaju oružane agresije kao i klauzuli o solidarnosti. Jedno od gorućih pitanja koje dugo opterećuje evropsku sigurnost i odbranu, a koja je posebno došlo do izražaja tokom Trampove administracije je nedovoljna potrošnja mnogih država EU na odbranu. Stoga se u Kompasu prepoznaje važnost strateškog smanjivanja zavisnosti od „drugih“ i neophodnosti većeg i efikasnijeg izdvajanja za odbranu.

Rast kineske moći

Evropska unija na globalnom nivou ostaje posvećena promociji multilateralizma i međunarodnog poretka zasnovanog na poštivanju ljudskih prava i temeljnih sloboda, univerzalnih vrijednosti i međunarodnog prava. U tom smislu razvijanje strateških partnerstava sa potecijalnim saveznicima čini se iznimno važnim za ostvarenje ovog cilja i za ukupnu ambiciju EU da bude globalni strateški igrač. Partnerstvo sa NATO-om i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) je od esencijalne važnosti dok EU ostaje predana razvijanju dobrih odnosa i sa drugim regionalnim i globalnim organizacijama kao i državama na bilateralnoj osnovi koje su značajne za evropsku sigurnosnu politiku. Prema Strateškom Kompasu, NATO ostaje temelj zajedničke odbrane svojih članica, a snažnija i sposobnija EU u sferi sigurnosti i odbrane komplementarna ovom savezu.

Posebna je primjetan rastući strah od kineske moći i Kine u cjelini koja je markirana kao „partner za saradnju, ekonomski konkurent i sistemski rival“ (Strateški Kompas, 2022). Iako je dokument u strateškom horizontu zamišljen kao globalni, čini se da izostaje fokus na tri ključne pomorske tačke, odnosno „Baltičko, Mediteransko i Crno more“ (Georg Riekeles, The European policy centre, 2022) pri čemu se posebno ističe ovaj posljednji „region koji je sada ahilova peta EU i NATO-a“(Ionela Ciolan, The European policy centre, 2022). Na koncu, odbrana i jačanje otpornosti od hibridnih prijetnji, dezinformacija, sajber napada kao i tehnoloških izazova je prepoznata kroz kompas, iako se neki aspekti poput „dinamike koja oblikuje sajber prostor i svemir ne uzimaju dovoljno u obzir“(Andrea G. Rodriguez; The European policy centre, 2022).

Mogućnost novih iskoraka u razvoju ZSOP EU

Bez obzira na određene (ne)realne ambicije, pojedine nedostatke kao i odvažne i hrabre ciljeve koji se nalaze u Strateškom Kompasu ovaj dokument, EU odražava njeno konvencionalno geopolitičko razmišljanje što je nedostajalo ovom nadnacionalnom entitetu od njegovog osnivanja. U tome se ogleda najveći značaj ovog dokumenta; dakle sposobnost EU da svijet manje motri kroz tržište, a više kroz geopolitiku.

Strateški kompas pisan je odvažnim i hrabrim jezikom posebno u kontekstu Rusije koja je vrlo jasno etiketirana kao agresor i prijetnja evropskoj sigurnosti, što je oštra retorička transformacija u odnosu na ranije.

Dokument dakle „opisuje svijet onakav kakav je, a ne onakav kakav bi EU želila da bude“(Jamie Shea, The European policy centre, 2022). No, da bi se ostvarili zadati ciljevi implementacija strateškog kompasa ostaje od vitalne važnosti. Napori na implementaciji zahtijevat će odlučne iskorake zemalja članica i prevazilaženje tradicionalnih barijera koji su do sada opterećivali razvoj ZSOP EU. Uspostavljanje adekvatnog monitoringa i evaluacije zacrtanih ciljeva vrlo je važno za dugoročnu opstojnost i privrženost zemalja EU strateškom kompasu.

Treba imati na umu da, iako je kompas važan novi iskorak u razvoju ZSOP EU stari problemi koji su opterećivali njen razvoj za sada još uvijek ostaju. Uprkos svim unutrašnjim preprekama i limitima koje stoje na tom putu poput ovisnosti o energiji, EU pokušava da se u „novim“ okolnostima pozicionira kao geopolitički akter sposoban da razumije jezik moći. Isporuka oružja i opreme Ukrajini i spremnost da smanji energetsku ovisnost od Rusije pokazuje spremnost Unije da ustupi primat geopolitici u odnosu na ekonomiju bez obzira na potencijalno velike finansijske „šokove“. Militarizacija evropskog kontinenta zbog rata u Ukrajini je neminovna i ZSOP EU se zbog istog našla na novoj raskrsnici na kojoj novi putevi razvoja zavise ponajviše od rješavanja starih problema. EU nikad nije nedostajalo vizije u pogledu razvoja jedinstvene sigurnosne arhitekture samo je problem što nije bilo smjelosti da se vizija pretvori u djelo.

Rat u Ukrajini je šansa i opasnost za ZSOP EU čiji glavni zagovornici moraju imati na umu da je uloga i važnost NATO-a ponovo ojačala jer je po prvi put u posthladnoratovskom periodu povratio svoju izvornu svrhu zbog koje je i osnovan. No, ako se pravilno razluči ovaj odnos među kreatorima politike EU to ne bi smjelo predstavljati prepreku novim hrabrijim iskoracima. Praksa pokazuje da su vanjske krize i nepredviđene okolnosti ono što dominantno pokreće velike integracijske procese unutar EU. Nije li i ZSOP EU nastala kao rezultat vanjskih kriza u bližem i širem okruženju EU koje i sada (poput rata u Ukrajini) nude potencijal za nove epohalne iskorake i rješenja.

Stoga, zajednička sigurnosna i odbrambena politika EU će u konačnici (da reinterpretiramo viziju Žan Monea o Evropi) biti zbir rješenja usvojenih kao odgovor na prošle, sadašnje i buduće „krize“ u vanjskom i unutrašnjem okruženju EU.

* Veldin Kadić je viši asistent Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije