Hadžidedić: Rusija je agresivna, ali Zapad će sve više jačati podršku BiH

Protekli dan bili su vrlo intenzivni na međunarodnoj sceni, a u kontekstu Bosne i Hercegovine.

Najava dolaska i žestoke poruke ministra vanjskih poslova Rusije Sergeja Lavrova, obraćanje ambasadora Rusije Igora Kalabuhova u Narodnoj skupštini RS, a potom otkazivanje posjete šefa ruske dilomatije zbog zabrane preleta preko NATO zemalja, kao i snažan odgovor Zapada kroz sankcije predsjedniku FBiH Marinku Čavari, jednom od vodećih ljudi HDZBiH, te Alenu Šeraniću, ministru koji je inicirao proces uspostave paralelnih institucija u BiH, ukazuju da se naša zemlja naša zemlja naša direktno u sudaru velikih.

Ukrajina i BiH

To je jedna od onih sudbina koju nismo birali, kao i stoljećima ranije kada su se na ovim prostorima lomila silna carstva.

Trending

Predrag Kojović: Dodika neće biti. Trojka 'nema oraha u džepovima'

Međutim, politička agresije Rusije na BiH, a nakon vojne u Ukrajini, jasno je pokazala dokle je Moskva spremana ići. Čini se da je međunarodna zajednica shvatila da nema pravo na novu grešku u Bosni i Hercegovini nakon više od 100.000 mrtvih prije 30 godina.

„Prije više od godinu dana, kada agresija Rusije na Ukrajinu nije bila nimalo izvjesna, ja sam nekoliko puta iznosio tezu da je Rusija kontinuirano pokušavala da NATO što više udalji od Ukrajine vršeći pritisak na tradicionalnu zapadnu sferu uticaja na Balkanu, prije svega na Bosnu i Hercegovinu kao najnestabilniji dio ovog regiona, iako zapravo nije imala nikakve stvarne geopolitičke ambicije u pravcu Balkana“, priča prof. dr. Zlatko Hadžidedić, politolog i ekspert za međunarodne odnose.

Merkel i veze sa Vučićem

Bosna je, prema njemu, za Rusiju bila neka vrsta poluge kojom je nastojala potisnuti Zapad iz Ukrajine.
„Pri tome je Rusiji posao bio značajno olakšan zahvaljujući nekim od članica Europske unije, prije svega Njemačkoj pod vlašću Angele Merkel, koja je osiguravala europsku nedodirljivost za Srbiju i Aleksandra Vučića, iako su oni u javnosti promovirani kao glavni ruski saveznici u destabilizaciji Balkana. Zahvaljujući tadašnjem „energetskom“ paktu između Merkelove i Putina, Rusija je tako dobila mogućnost da svoje geopolitičke interese ojača preko navodnog pokroviteljstva nad Vučićem i Srbijom i njihovim pokušajima destabilizacije Bosne i Hercegovine, iako je u realnosti pokroviteljstvo nad Vučićem i Srbijom zapravo imala Angela Merkel“, naveo je sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

U tom kontekstu, prisjetio posljednje vanjskopolitičke posjete Merekl u ulozi kancelara, koju je ona, simbolično, usmjerila upravo prema Beogradu i Vučiću.

„No, kada vršenje pritiska na Balkanu nije dalo očekivane rezultate, Rusija je krenula u otvoreni obračun sa prozapadnim snagama u Ukrajini, u obliku direktne vojne agresije na ovu zemlju. Ovaj akt je doveo do velike promjene u odnosu i orijentaciji svih relevantnih snaga. Prije svega, pod pritiskom SAD, ali i u strahu pred Rusijom, sve zemlje EU i NATO su se ujedinile u suprotstavljanju ruskoj agresiji na Ukrajinu“, ističe Hadžidedić.

U slučaju Njemačke, kako kaže, to je bilo dodatno olakšano silaskom s vlasti Angele Merkel i dolaskom novog kancelara, Olafa Scholza.

„Sa druge strane, ruski neuspjeh u vojnim operacijama u Ukrajini natjerao je Rusiju da svoju balkansku polugu pokuša dodatno iskoristiti u svojim nastojanjima da Ukrajinu udalji od zapadnog uticaja i vojne pomoći. U tom smislu, Rusija je svoju nekada koreografiranu igru oko podrške Srbiji u destabilizaciji Balkana počela pretvarati u sve agresivniju politiku koja je poprimila realne okvire“, analizira profesor Hadžidedić.

Udar na Bosnu

Nadalje, on smatra kako i najavljena posjeta Srbiji ministra Lavrova i nastup ambasadora Kalabuhova u NSRS govore o tome „da Rusija pokušava da na Balkanu bude što prisutnija i uticajnija, ali također i da u tome ima sve manje uspjeha“.

„Naravno, to će Rusiju vjerovatno činiti još agresivnijom, ali bez stvarnog učinka. A upravo kao što je svojom agresijom na Ukrajinu dovela do učvršćenja i proširenja NATO-a, tako je sada svojim suviše agresivnim djelovanjem na Balkanu dovela do reakcije i SAD i dijelova EU – a to je prije svega Europski parlament, ali također i njemački Parlament – koji shvataju da moraju ustati u zaštitu principa suvereniteta i kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, a ne samo Ukrajina“, rekao je Hadžidedić.

Međutim, desio se obrat kakav Moskva nije očekivala.

„Na ovaj način, nekontroliranim udarima na suverenitet Bosne i Hercegovine, kao i prethodnim udarima na teritorijalni integritet Ukrajine, Rusija je izazvala reakciju kakvu je najmanje željela, a to je prinudno ujedinjavanje najraznorodnijih snaga na Zapadu, pod sve jačim uticajem SAD. Sada i one snage unutar EU, na koje sam često ukazivao, a koje su decenijama djelovale protiv suvereniteta Bosne i Hercegovine i nastojale na njenoj teritoriji stvoriti nekakve fantomske velikodržavne – velikosrpske i velikohrvatske – projekte, imaju priliku da se distanciraju od takve politike i da svu krivicu za takve projekte prebace na Rusiju“.

Istovremeno, poručio je, to ih obavezuje da djeluju sve konkretnije u podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kako bi se sve više distancirali od sadašnje, krajnje nespretne, ruske politike na Balkanu.

„Ova politika je dovela do posve suprotnih rezultata od onih koje je Rusija nastojala ostvariti, i sada svima na Zapadu daje geopolitički okvir za podršku opstanku i jačanju suvereniteta Bosne i Hercegovine, kakve god da su prethodno stavove sami o tome imali“, zaključio je Hadžidedić.