Adnan Hadrović | Dodik u sudaru s MAGA-om: Ko u Washingtonu štiti američke interese, a ko Dodikove?
Milorad Dodik očigledno računa na to da će mu veze s Donaldom Trumpom i njegovim političkim krugom otvoriti prostor za ostvarivanje ciljeva koje ne uspijeva ostvariti kroz institucije Bosne i Hercegovine. Takva strategija donijela mu je određene političke koristi, ali posljednji događaji otvaraju pitanje nije li precijenio vrijednost tih veza, vjerujući da lični kontakti mogu nadjačati dugoročne strateške interese Sjedinjenih Američkih Država.
Piše: Adnan Hadrović za portal Radiosarajevo.ba
U politici je jedno lobirati i graditi odnose, a sasvim drugo očekivati da će bliskost s ljudima iz okruženja američkog predsjednika osigurati trajnu zaštitu. Posebno je rizično kada se političko prijateljstvo pokušava pretvoriti u sredstvo za ostvarivanje ciljeva koji nisu nužno u skladu s interesima države čiju podršku tražite.
Spremaju se novi napadi, Huti objavili: 'Sklonite se sa ovih područja'
Građani Bosne i Hercegovine već godinama plaćaju cijenu politike koja produbljuje krizu, slabi državne institucije i udaljava zemlju od stabilnosti i ekonomskog razvoja. Zato se nameće jednostavno pitanje: jesu li interesi Milorada Dodika zaista u skladu s američkim interesima ili se slogan "America First" pokušava pretvoriti u "Dodik First"?
Ukidanje sankcija bez očekivane deeskalacije
Sjedinjene Američke Države ukinule su 29. oktobra 2025. sankcije Dodiku i povezanim osobama i subjektima. Odluka je donesena u kontekstu nastojanja da se smiri politička kriza u Bosni i Hercegovini.
Međutim, ukidanje sankcija nije samo po sebi donijelo uvjerljiv i trajan politički zaokret. Nastavak sukoba oko ustavnog poretka i državnih institucija nameće pitanje da li je pružena prilika iskorištena za deeskalaciju i povratak političkom dijalogu.
Ako je cilj Washingtona bio smirivanje krize, onda je opravdano pitati šta je konkretno postignuto. Jesu li državne institucije dobile prostor da nesmetano rade? Je li smanjena opasnost od novih institucionalnih sukoba? Postoji li uvjerljiva spremnost na poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine?
Dosadašnji razvoj događaja ne daje dovoljno razloga za optimizam. Odgovore na ova pitanja ne mogu zamijeniti fotografije sa sastanaka, izjave o prijateljstvu s Trumpom niti politička obećanja. Oni se moraju tražiti u konkretnim postupcima i njihovim rezultatima.
Reakcija iz SAD | Hadrović: Dodikovo "ministarstvo vanjskih poslova" - direktan udar na Ustav BiH!
Ko plaća Dodikovo lobiranje?
Posebno važno pitanje jeste novac koji vlasti Republike Srpske izdvajaju za lobističke kompanije i političke konsultante u Sjedinjenim Državama. Kada se milioni dolara javnog novca usmjeravaju na takve angažmane, građani imaju pravo znati kome se novac isplaćuje, čiji se interesi zastupaju i kakve rezultate ti ugovori donose.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Pritom treba imati na umu da se prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV) prikupljaju od građana i privrede širom Bosne i Hercegovine, a zatim raspoređuju kroz jedinstveni sistem indirektnog oporezivanja, u skladu sa zakonom. To znači da javni prihodi ne mogu biti posmatrani kao novac koji pripada isključivo jednoj političkoj strukturi ili entitetu, bez obzira na to iz kojeg se budžeta kasnije finansiraju određene aktivnosti.
Kada vlasti jednog entiteta javna sredstva koriste za lobiranje usmjereno prema ciljevima koji mogu biti suprotni ustavnom poretku i interesima Bosne i Hercegovine kao države, bez transparentnosti i odgovarajuće javne odgovornosti, otvara se ozbiljno pitanje zakonitosti takvog postupanja. Takvo trošenje novca građana očigledno je protivno javnom interesu, a može biti i protivpravno i neustavno ako se utvrdi da krši zakonske propise ili zadire u ustavne nadležnosti državnih institucija.
Republika Srpska ima Ustavom definirano (vrlo ograničeno) pravo da zastupa interese u inostranstvu u okviru svojih ustavnih nadležnosti. Ali to pravo ne podrazumijeva neograničenu slobodu trošenja javnog novca niti mogućnost da se zaobiđu nadležnosti državnih institucija Bosne i Hercegovine. Legitimno zastupanje interesa građana ne može biti izgovor za finansiranje aktivnosti kojima se podriva ustavni poredak države.
Prema Ustavu BiH, vanjska politika u nadležnosti je države, a Predsjedništvo BiH odgovorno je za njeno vođenje. Entiteti mogu razvijati određene oblike međunarodne saradnje u okviru svojih nadležnosti, ali ne mogu voditi samostalnu vanjsku politiku mimo ustavnog poretka.
Zato pitanje Dodikovog lobiranja nije samo pitanje političke strategije i transparentnosti. Ono se tiče i ustavnih granica entitetskog djelovanja, odgovornosti za trošenje javnog novca i odnosa prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Odluka Ustavnog suda BiH od 25. septembra 2026. godine ovom je pitanju dala dodatnu pravnu težinu. Sud je utvrdio da određene aktivnosti Republike Srpske povezane s budžetskim finansiranjem lobiranja nisu u skladu s Ustavom BiH te zabranio isplate za lobističke aktivnosti usmjerene prema ciljevima koji su u suprotnosti s Ustavom, odlukama Ustavnog suda i odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Odluka se, između ostalog, odnosi na konsultantski ugovor s kompanijom Dickens & Madson Canada Inc. i budžetska sredstva namijenjena predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu.
To je važno razgraničenje: nije svako međunarodno zagovaranje entitetskih interesa samo po sebi neustavno. Problem nastaje kada se javni novac koristi za aktivnosti koje zadiru u nadležnosti države ili su usmjerene prema ciljevima protivnim njenom ustavnom poretku.
Sada je važno da nadležne institucije osiguraju dosljednu primjenu odluke Ustavnog suda i, tamo gdje postoje pravne nejasnoće, pokrenu odgovarajuće postupke kako bi se utvrdile granice djelovanja entitetskih predstavništava u inostranstvu.
Istovremeno, nameće se i šire političko pitanje: kako je moguće da vlasti jednog entiteta ulažu značajna sredstva u kontinuirano lobiranje u Washingtonu, dok probosanskohercegovačke snage — uključujući niže nivoe vlasti u Federaciji BiH, druge političke aktere i nevladine organizacije — nemaju jednako razvijenu i koordiniranu strategiju za predstavljanje i zaštitu interesa Bosne i Hercegovine? Taj prostor mora se ozbiljnije i sistematičnije koristiti kroz koordinaciju političkih aktera, saradnju s američkim institucijama i povezivanje s organizacijama i pojedincima koji razumiju značaj stabilne i suverene Bosne i Hercegovine.
Trumpovi saradnici u Republici Srpskoj: čiji se interesi zastupaju?
Rasprava o lobiranju Republike Srpske u Washingtonu dobila je novu dimenziju nakon medijskih izvještaja od 7. oktobra 2026. godine o angažmanu Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira, istaknutih političkih saradnika iz Trumpovog kruga.
Prema tim izvještajima, njih dvojica bila su angažovana za političko savjetovanje vlasti Republike Srpske u vezi s izbornim pitanjima. Njihove veze s Trumpovom političkom organizacijom otvorile su pitanje mogućeg sukoba interesa, posebno uoči izbora za američki Kongres 3. novembra 2026. godine.
Trump je najprije poručio da će provjeriti postoji li sukob interesa i da će prekinuti saradnju ako ga utvrdi. Potom je izjavio da takvog sukoba nema, uz obrazloženje da su njih dvojica vanjski konsultanti koji mogu raditi i za druge klijente. O ovom slučaju izvijestili su, između ostalih, Reuters New Your TImesa i The Washington Post.
Sama činjenica da američki politički konsultanti rade za stranog klijenta nije dokaz nezakonitosti niti automatski znači da je riječ o miješanju u unutrašnje poslove druge države. Ipak, kada je riječ o ljudima iz neposrednog Trumpovog političkog okruženja, njihovi angažmani u inostranstvu opravdano otvaraju pitanja o prirodi ugovora, izvorima naknade i mogućim sukobima interesa.
Važno je pritom razlikovati privatne političke angažmane od zvanične politike američke države. Pristup ljudima bliskim predsjedniku nije isto što i podrška Washingtona, baš kao što ni politički dogovor s pojedinim konsultantima ne predstavlja automatski promjenu američke vanjske politike.
Dodik, međutim, očigledno nastoji iskoristiti veze u Washingtonu kako bi ojačao vlastitu političku poziciju. Ako se ime američkog predsjednika i bliskost s njegovim saradnicima koriste kao dokaz da će Washington podržati Dodikove poteze, onda se javnosti nudi zaključak koji tek treba dokazati.
Upravo zato slogan "America First" ne smije postati pokriće za privatne političke interese niti sredstvo za legitimizaciju poteza koji mogu biti u suprotnosti s ciljevima američke vanjske politike.
Adnan Hadrović o Sarajevskoj Hagadi u Washingtonu: Razbijen je mit o podijeljenoj BiH!
Washington ima zakonske instrumente. Hoće li ih koristiti?
Sjedinjene Američke Države raspolažu konkretnim zakonskim mehanizmima za odgovor na aktivnosti koje ugrožavaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu. Posebno je značajan Western Balkans Democracy and Prosperity Act, usvojen 18. decembra 2025. godine kao dio američkog Zakona o odbrambenim ovlaštenjima za fiskalnu 2026. godinu.
Član 10704 američkog zakonodavstva predviđa sankcije prema stranim osobama za koje predsjednik utvrdi da su se, počevši od 18. decembra 2025. godine, bavile aktivnostima koje ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana, podrivaju demokratske procese i institucije, uključuju korupciju ili opstruiraju provedbu mirovnih sporazuma, uključujući Dejtonski sporazum.
Zakon propisuje rok od 90 dana za uvođenje predviđenih sankcija prema osobama za koje se utvrdi da ispunjavaju kriterije. Taj rok istekao je 18. marta 2026. godine. To, međutim, ne znači da se sankcije automatski primjenjuju na svakog političara čiji su postupci sporni. Potrebno je utvrditi relevantne činjenice i primijeniti zakonske odredbe na konkretne osobe.
Upravo je zato važno pitanje kako se zakon provodi. Ako postoje dokazi da određene osobe ispunjavaju propisane kriterije, američka administracija treba ih razmotriti kroz odgovarajuće procedure, bez obzira na političke veze ili pripadnost.
Postojanje zakona ne znači da je politička odluka unaprijed donesena, ali znači da Washington ima jasan pravni okvir za djelovanje. Dosljedna primjena tog okvira važna je i za kredibilitet američke politike i za poruku da se međunarodne obaveze ne mogu selektivno poštovati.
Dodatni razlog za strateški oprez jeste Dodikov odnos prema Moskvi. Njegove dugogodišnje političke veze s Rusijom i protivljenje pojedinim zapadnim inicijativama otvaraju pitanje koliko je politika koja produbljuje institucionalnu krizu u Bosni i Hercegovini usklađena s dugoročnim američkim interesima na Zapadnom Balkanu.
Rusiji odgovara region u kojem su institucije slabe, političke podjele duboke, a evropske i evroatlantske integracije blokirane. Dugotrajna kriza može se koristiti za slabljenje zapadnog utjecaja i održavanje nestabilnosti bez otvorenog sukoba. Dodikova politika, bez obzira na njegove motive, može doprinositi takvom ishodu.
Stabilna, suverena i funkcionalna Bosna i Hercegovina zato nije samo interes Sarajeva, Banje Luke ili Mostara. Ona je dio šire sigurnosne slike jugoistočne Evrope i dugoročnog američkog interesa za mir i stabilnost regiona.
Pri tome treba jasno razlikovati Dodikovu politiku od građana Republike Srpske. Kritika njegovih postupaka nije kritika srpskog naroda. Građani Republike Srpske, kao i svi drugi građani Bosne i Hercegovine, zaslužuju stabilnost, ekonomske mogućnosti i vlast koja javni novac troši odgovorno, u njihovom interesu.
Savez kolumnista | Hadrović: Krajnje je vrijeme za proaktivnu borbu za BiH - probudite se više!
"America First" ne može značiti "Dodik First"
Dodikova strategija nosi i dodatni politički rizik. Izbori za američki Kongres podsjećaju da se politički odnosi u Washingtonu mijenjaju, a s njima i prioriteti, utjecaj pojedinaca i prostor za različite međunarodne angažmane. Kontakti koji danas izgledaju korisno ne predstavljaju garanciju trajne političke zaštite.
U međunarodnoj politici lične veze mogu biti važne, ali ne mogu trajno zamijeniti usklađenost interesa. Ako se pokaže da su očekivanja o deeskalaciji bila pogrešna, američka administracija trebala bi biti spremna preispitati svoj pristup. U politici nije slabost priznati pogrešnu procjenu. Mnogo je veći problem ustrajavati na pristupu koji ne daje rezultate samo zato što bi njegovo preispitivanje moglo narušiti nečiji politički kredibilitet.
Washington ima na raspolaganju zakonske instrumente kojima može odgovoriti na pokušaje podrivanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i ugrožavanja stabilnosti Zapadnog Balkana. Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana pruža dodatni okvir za djelovanje protiv onih koji ugrožavaju mir, stabilnost i demokratske procese u regiji. Pitanje, dakle, nije samo da li ti instrumenti postoje, već postoji li politička volja da se primijene kada to zahtijevaju američki interesi i važeći zakoni. Političke veze s Washingtonom ne znače imunitet od odgovornosti.
Dodikova uvjerljiva izborna pobjeda (umotanom celofanom podrske i Moskve i Washingtona) mogla bi ga dodatno ohrabriti u uvjerenju da ima snažan politički mandat za nastavak svoje politike. Ako tome doda uvjerenje da mu veze s Trumpovim političkim krugom pružaju zaštitu od ozbiljnijih posljedica, mogao bi postati još bahatiji u odnosu prema institucijama Bosne i Hercegovine i ustavnim ograničenjima vlastite pozicije.
Međutim, izborna pobjeda nije dozvola za kršenje Ustava, niti politički kontakti u Washingtonu mogu predstavljati trajno osiguranje od posljedica takve politike. Upravo bi ga uvjerenje u vlastitu nedodirljivost moglo odvesti u najveću političku grešku u odnosu na Trumpa!
America First ne može značiti Dodik First. Američka politika prema Bosni i Hercegovini mora se voditi interesima Sjedinjenih Američkih Država, a ne ličnim ambicijama političara koji pokušavaju američku moć staviti u funkciju vlastitih ciljeva. Ako Dodik vjeruje da može iskoristiti američke političke podjele i lične veze kako bi nastavio podrivati ustavni poredak Bosne i Hercegovine, mogao bi se suočiti s činjenicom da Washington, kada procijeni da su američki interesi ugroženi, ima i sredstva i razloge da reaguje. Na kraju, Dodikove veze mogu mu otvoriti vrata u Washingtonu, ali mu ne mogu garantovati da će kroz njih proći bez političke cijene.
Gdje su pro-bosanci tu?
Ovo bi ujedno trebao biti poziv svim probosanskim političkim snagama da nakon izbora prevaziđu međusobne razlike i uspostave zajednički front za djelovanje u Washingtonu. Umjesto rasutih, stranački ograničenih i često međusobno neusklađenih inicijativa, Bosni i Hercegovini potreban je ozbiljan, koordiniran i dugoročan pristup američkim institucijama, Kongresu, administraciji i relevantnim političkim krugovima. Cilj takvog djelovanja mora biti da se argumentovano suprotstavi narativu kojim se Bosna i Hercegovina predstavlja kao nemoguća država, a njena podjela kao navodno neizbježno rješenje. Na taj način ne bi se samo neutralizirali pokušaji političkog nametanja takve slike o BiH već bi se američkim donosiocima odluka jasnije predočilo zašto su suverena, teritorijalno cjelovita i funkcionalna Bosna i Hercegovina važna za stabilnost Zapadnog Balkana i dugoročne interese Sjedinjenih Američkih Država. Jer, ako oni koji zagovaraju podjelu BiH organizirano traže podršku u Washingtonu, onda i oni koji se zalažu za njen suverenitet moraju biti prisutni, povezani i spremni da svoje argumente zastupaju jednako ozbiljno i kontinuirano, sto je staretski interes i BiH i US!
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
