Stručnjaci otkrivaju: Koliko je maslac zapravo opasan za zdravlje?

Istraživanje, koje su proveli naučnici sa Univerziteta Harvard, daje lošu ocjenu zdravstvenih učinaka životinjskih masti, dok hvali biljna ulja.

Nauka je, naime, utvrdila da "dobri stari maslac", o kojem su prije nekoliko desetljeća domaćice govorile s oduševljenjem, možda ipak nije tako dobar za zdravlje.

Barem ako vjerujemo naučnicima sa Univerziteta Harvard, koji u časopisu JAMA Internal Medicine navode da su zdravstveni rizici dugotrajne konzumacije maslaca znatno veći u usporedbi s biljnim mastima i uljima. Prema njihovim nalazima, opća smrtnost je znatno veća u skupini onih koji se ne žele odreći maslaca na hljebu. Također su izloženi većem riziku od kardiovaskularnih bolesti i raka.

Trending

Nerin Dizdar: "Vjerujem da će u 2026. doći do povećanja minimalne plate i penzije"

Istraživačka skupina koju vodi Daniel Wang, a u kojoj su i epidemiolozi veterani Walter Willett i Meir J. Stampfer, analizirala je podatke više od 220.000 ljudi. Ispitanici su svake četiri godine ispitivani o svojim prehrambenim navikama. Nakon promatranja koje je trajalo i do 33 godine, pokazalo se da je smrtnost među onima koji su konzumirali najviše maslaca bila 15 posto veća nego u skupini s najmanjom potrošnjom. S druge strane, najveća potrošnja biljnih masti i ulja povezana je sa 16 posto nižom smrtnošću u usporedbi s onima koji su ih najmanje jeli.

"Možda bi ljudi trebali razmisliti o ovoj jednostavnoj promjeni u prehrani i zamijeniti maslac maslinovim ili sojinim uljem", rekao je Wang u priopćenju.

To može donijeti značajne i dugoročne prednosti za zdravlje. Međutim, istraživači su također primijetili da nisu sva biljna ulja jednako korisna. Maslinovo, repičino i sojino ulje pokazala su se povoljnima, dok kukuruzno i laneno ulje nisu imala značajno pozitivan učinak na zdravstvene rizike.

Nije stvar samo u mastima

Biljna ulja sadrže više nezasićenih masnih kiselina, koje su korisne za srce i krvožilni sistem te mogu imati protuupalno djelovanje. S druge strane, životinjske masti uglavnom sadrže zasićene masne kiseline, čija je dugotrajna konzumacija povezana s kardiovaskularnim bolestima i drugim zdravstvenim problemima.

Stoga se u većini prehrambenih preporuka biljna ulja hvale, dok se životinjske masti preporučuju umjereno. U pratećem komentaru, stručnjaci za prehranu ističu da učinak maslaca i biljnih ulja na zdravlje ovisi o cjelokupnoj prehrani i načinu života.

Iako studija potječe od istraživača s Harvarda i uključuje velik broj sudionika, postoji mnogo neizvjesnosti. Naposljetku, studije o prehrani obično imaju visoku stopu pogrešaka, što je dodatno pojačano time što se oslanjaju na iskaze sudionika – kao u ovom slučaju. Bilo bi realnije da su u analizu uključeni ispitanici koji koriste i maslac i biljna ulja, kao što to čini većina ljudi. Nije riječ samo o tome što mažete na kruh, već i o tome koje masti ili ulje koristite za pečenje, prženje i kuhanje.

Stoga su i neovisni stručnjaci kritični. Prehrambena naučnica Sarah Berry s King’s Collegea u Londonu ističe da studija daje još jedan dokaz o korisnosti biljnih ulja te da "maslac, koliko god bio ukusan, treba jesti samo povremeno".

U svakom slučaju, time se može odgovoriti na brojne objave na društvenim mrežama koje bez ikakvih dokaza veličaju maslac i kritiziraju biljna ulja. "Na društvenim mrežama postoji mnogo neutemeljenih tvrdnji o potencijalno štetnim učincima biljnih masti", kaže stručnjak za prehranu Tom Sanders s King’s Collegea.

Također se kritizira što u studiji nisu dovoljno uzete u obzir ekonomske i obrazovne prilike sudionika. Oni koji jedu više biljnih proizvoda obično imaju veće prihode i bolju obrazovanost. Za očekivani životni vijek i rizik od bolesti, razlike u obrazovanju i prihodima puno su važnije od izbora masti u kuhinji.

George Davey Smith sa Univerziteta Bristol daje oštru osudu: "Tako velike razlike u zdravstvenim rizicima nije moguće pouzdano utvrditi statističkim metodama koje su autori koristili – to je općepoznato", kaže renomirani epidemiolog. Za njega ostaje najzanimljivije pitanje: "Zašto naizgled ugledni naučni časopisi objavljuju takve članke?"