Štetni efekti šparoga: Mogu biti jako opasne za ove ljude

Kod nas je sezona ovog ukusnog povrća relativno kratka. Obično počinje početkom travnja i uglavnom traje do kraja juna, ali zbog uzgoja u staklenicima danas je moguće pronaći ovo povrće i tokom cijele godine.

Ovo povrće je vrlo omiljeno i popularno, pogotovo ono koje raste u divljini. Jeste li već pogodili o kojem se povrću radi?

Naravno, govorimo o šparogama. Nažalost, najnovije vijesti iz Botaničkog vrta u Hamburgu sugeriraju da će mnogi ljudi vjerovatno početi ozbiljno razmatrati rizike povezane s konzumacijom ovog povrća. Šparoga je u ovogodišnjem izboru za najotrovniju biljku zauzela drugo mjesto.

Trending

Upozorenje meteorologa građanima Bosne i Hercegovine: 'Slijedi nam burnih 24 sata, spremite se'

Godine 2024. Botanički vrt u Hamburgu organizirao je jedinstveno natjecanje za određivanje najotrovnijih biljaka. Neslavno prvo mjesto na ovom natjecanju dodijeljeno je gliciniji. Zanimljivo, drugo mjesto pripalo je šparogama, prenosi essanews. Znači li to da je ovo povrće stvarno otrovno?

Šparoge mogu apsorbirati štetne tvari iz tla, uključujući pesticide i teške metale poput kadmija. Nažalost, ovi spojevi u većim dozama mogu biti vrlo štetni za zdravlje i negativno utjecati na dišni sustav, jetru i bubrege. Najbolji način da smanjite rizik od trovanja šparogama je da ih odaberete iz pouzdanih izvora. Šparoge je najbolje kupovati od lokalnih dobavljača koji koriste prirodne metode uzgoja. Ne zaboravite kupovati šparoge iz organskog uzgoja kad god je to moguće.

04.03.24. 16:16

Iznimno vrijedne za proljetno čišćenje organizma: Donosimo vam odličan recept za pripremu šparoga

Osim toga, najbolje vrijeme za kupnju šparoga je tokom sezone, od početka maja do kraja juna. Izvan tog razdoblja uzgoj šparoga može se umjetno modificirati.

Također je vrijedno naglasiti da konzumacija šparoga ima mnogo pozitivnih strana. Ovo povrće je izvor mnogih vitamina, poput A, B, C, E i K, te minerala, poput magnezija, kalcija, kalija, željeza, natrija, fosfora i cinka. Sto grama šparoga ima samo 20 kalorija. Štoviše, zahvaljujući sadržaju proteina i dijetalnih vlakana, šparoge su vrlo zasitne.

Osobe koje pate od gihta trebale bi izbjegavati jesti šparoge. Ovo se povrće također ne preporučuje osobama koje se liječe od bubrežnih kamenaca. Šparoge sadrže mnogo purina koji, nažalost, pridonose nakupljanju mokraćne kiseline u tijelu. Osim toga, osobe s problemima crijevne peristaltike trebale bi izbjegavati jesti šparoge. Takvim osobama konzumacija šparoga može izazvati neugodan osjećaj nadutosti, piše Jutarnji List.