Šta se dešava s vašim tijelom ako ne jedete 36 sati? Simulacija otkriva šokantne promjene

Iako sama pomisao na preskakanje tri obroka dnevno mnogima zvuči kao noćna mora, sve je više istraživanja koja pokazuju da povremeni post – pa čak i onaj koji traje do 36 sati – može imati iznenađujuće koristi za tijelo.

Kroz historiju, ljudi nisu imali stalni pristup hrani. Dr. Valter Longo, istraživač dugovječnosti sa Univerziteta Južne Kalifornije, kaže da su ljudi nekada bili prisiljeni da poste jer jednostavno nije bilo hrane. Danas je situacija drugačija – u većini dijelova svijeta hrana je dostupna gotovo svuda i u svakom trenutku.

Kako tvrdi dr. Vicki Catenacci sa Univerziteta Colorado, savremeni način života doveo je do toga da ljudi jedu tokom prosječnih 14 sati dnevno, što mijenja prirodne obrasce unosa hrane.

Trending

KCUS: "Snaga zdravstvenog sistema je u saradnji, a ne u rivalstvu"

Šta se dešava ako postite 36 sati?

Simulacije pokazuju da tijelo počinje reagovati već nakon četiri sata bez hrane – nivo inzulina opada, a tijelo počinje trošiti uskladištenu glukozu. Nakon osam sati, pada nivo šećera u krvi, a energija se crpi iz glikogena. Već nakon 12 sati, tijelo prelazi na sagorijevanje masti i ulazi u stanje ketoze.

Nakon 16 sati, aktivira se proces autofagije – "recikliranja" oštećenih ćelija i toksina. Do 24. sata dolazi do velikih ćelijskih popravki, smanjenja upala i poboljšanja osjetljivosti na inzulin.

Oko 30. sata raste nivo hormona rasta, što pomaže u očuvanju mišićne mase i sagorijevanju masti, a vrhunac autofagije dostiže se nakon 36 sati – tada se organizam najintenzivnije čisti, regeneriše i podstiče metabolizam.

Ipak, stručnjaci pozivaju na oprez

Iako rezultati zvuče obećavajuće, stručnjaci upozoravaju da većina istraživanja o dugim postovima dolazi iz studija na životinjama. Profesor Adam Collins sa Univerziteta Surrey kaže da njegovo istraživanje pokazuje kako stroži post povećava sagorijevanje masti, ali nije siguran da li jedan 36-satni post sedmično donosi iste koristi i kod ljudi.

Profesor James Betts sa Univerziteta Bath dodaje da mnogi pozitivni efekti nisu dosljedno potvrđeni u ljudskim studijama te da se u periodima posta smanjuje fizička aktivnost zbog manjka energije.

Upozorava i Johns Hopkins Medicine: post duži od 24 sata može imati i negativne posljedice, jer tijelo može ući u režim "gladovanja" i početi skladištiti više masti.

Zaključak? Povremeni post može imati potencijalne koristi, ali duži post od 24 sata treba provoditi s oprezom i, idealno, uz savjet stručnjaka.