Ni vježbanje vam neće pomoći: Ako i vi imate ovu naviku, vrijeme je za ozbiljnu promjenu

Zastrašujuća studija otkriva da navika koju milioni ljudi rade svaki dan može uzrokovati smanjenje mozga. 

Svi smo svjesni da stalna vezanost za mobitele ima loš utjecaj na naše zdravlje i mentalno blagostanje - ali jeste li znali da zapravo postoji navika koja je još gora, a koja bi mogla utjecati i na vaš mozak? Studija koju su proveli istraživači s Medicinskog centra Univerziteta Vanderbilt istraživala je kako dugotrajna razdoblja sjedenja mogu utjecati na naše zdravlje.

Što duže sjedite, to je mozak slabiji

Ako ste jedna od prosječnih odraslih osoba koje provode oko 10 sati sjedeći svaki dan, prema studiji Harvarda, vjerojatno biste trebali ovo pročitati... Studija je obuhvatila 404 sudionika - sve su odrasle osobe starije od 50 godina kojima nije dijagnosticirana demencija kada su prvi put sudjelovali u studiji.

Trending

Nesreća u Sarajevu: Vozilom udario pješaka dok je prelazio ulicu

Također se od njih tražilo da imaju 'odgovarajuću slušnu i vidnu oštrinu, poznavanje engleskog jezika i pouzdanog partnera za studiju', kao i da nemaju 'historiju neuroloških poremećaja, teških psihijatrijskih bolesti ili terminalnih bolesti', navodi se u studiji - nedavno objavljenoj u Wileyju.

Sudionici su sudjelovali u aktigrafskim testovima, neuropsihološkim procjenama, uz MRI skeniranje mozga. Aktigrafija je 'tehnika za mjerenje vaše aktivnosti', objašnjava Cleveland Clinic. Sastoji se od toga da se sudionicima dâ nosivi uređaj koji mjeri njihovo kretanje uz obrasce spavanja i kako ciklus utječe na cjelokupno zdravlje. Neuropsihološko testiranje 'mjeri koliko dobro vaš mozak funkcionira' testiranjem 'niz mentalnih funkcija, poput čitanja, korištenja jezika, pažnje, učenja, brzine obrade, rasuđivanja, pamćenja i rješavanja problema, kao i raspoloženja i ponašanja'. A, magnetska rezonancija je 'vrsta dijagnostičkog testa koji može stvoriti detaljne slike gotovo svake strukture i organa unutar tijela' koristeći magnete i radiovalove, a ne ionizirajuće zračenje, napominje John Hopkins' Medicine.

Studija je zatim proučila rezultate svakog od testova za svakog sudionika, uspoređujući 'presječne i uzdužne linearne regresije' kada je riječ o strukturi mozga i spoznaji u odnosu na to koliko su duljeg razdoblja sudionici provodili sjedeći - u prosjeku 13 sati dnevno.

Čak i unatoč tome što je 'većina' sudionika izjavila da ispunjavaju preporuku Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) od najmanje 150 minuta 'umjerene do intenzivne tjelesne aktivnosti' (MVPA) sedmično, mirno sjedenje negativno je utjecalo na mozak sudionika.

"MVPA je bila snažno i obrnuto proporcionalna sjedilačkom ponašanju", dodaje studija - dakle, u osnovi, bez obzira koliko vježbate, to neće u potpunosti poništiti štetu uzrokovanu duljim sjedenjem.

Istraživanje je otkrilo da što je sudionik dulje sjedio, to su mu bile lošije 'epizodne performanse pamćenja'. Više vremena provedenog u sjedenju također je bilo povezano s 'manjim volumenom hipokampusa i brzinom obrade podataka' - volumen hipokampusa je veličina strukture vašeg mozga koja je odgovorna za vaše pamćenje i učenje.

Studija je također otkrila da je sjedeći način života povezan s 'manjim AD-neuroimaging potpisom debljine korteksa' - što znači da je 'sjedeći način života neovisni faktor rizika za Alzheimerovu bolest'.

Nije dovoljno samo vježbati

Rezultati studije potom zagovaraju smanjenje vremena sjedenja - 'posebno među starijim odraslim osobama s genetskim rizikom za Alzheimerovu bolest'.

Kako je Medical.Net citirao docenticu neurologije u Pittsburghu dr. Marissu Gogniat: "Smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti nije samo vježbanje jednom dnevno. Minimiziranje vremena provedenog sjedeći, čak i ako vježbate svakodnevno, smanjuje vjerojatnost razvoja Alzheimerove bolesti."

I to nije jedina studija koja upozorava na opasnosti sjedenja i njegov utjecaj na mozak. Godine 2022., Harvard je u PLOS One izvijestio o studiji iz 2018. koja je otkrila da je previše sjedenja zapravo povezano s 'promjenama u dijelu mozga koji je esencijalni za pamćenje'. Rezultati studije slično su pokazali da ljudi koji su dulje sjedili imaju tendenciju tanjeg medijalnog temporalnog režnja (MTL). Budući da je stanjivanje u ovom području mozga povezano s ranim znakovima problema s pamćenjem i demencije, istraživači su ponovili da previše sjedenja može povećati rizik od kognitivnog pada.