Intenzivno vježbanje sa zaštitnom maskom može biti jako opasno - evo i zašto

Koronavirus utječe na sportske događaje još od januara - kada je Kineski fudbalski savez objavio kako odgađa početak sezone. Dva mjeseca kasnije otkazana je i Olimpijada, prvi put u modernoj historiji. 

Sportski kolektivi, i profesionalni i amaterski, tek su sada počeli polako istraživati koji je najbolji način vratiti se na treninge. Kako vakcine još nema, izazovi su brojni, a jedan je posebno važan - disanje. 

Kada se bavimo sportom, dišemo brže i jače nego kad odmaramo, što povećava rizik od zaraze. Kao rezultat toga, engleski Premiership razmatra uvođenje zaštitnih maski. Ipak, zbog maske je teško udahnuti dovoljno vazduha koji nam je potreban kad se bavimo sportom ili vježbamo. Naime, zaštitne maske povećavaju otpor protoku vazduha, a, kad vježbamo, dišemo više i jače, te maska predstavlja veliki problem. 

Čak i srednje jaka vježba će nam se činiti teža kad nosimo masku, no naše zdravlje tada nećemo ugroziti. Problem nastaje kada su vježbe izuzetno naporne, kao pred treninge za fudbal ili ragbi. 

Kada naporno vježbamo, naši mišići proizvode mliječnu kiselinu koja stvara onaj osjećaj žarenja. Ta se kiselina potom pretvara u ugljični dioksid koji izdišemo. No, šta se desi kada nosimo masku? Može doći do ponovog udisanja ugljičnog dioksida što može smanjiti naše kognitivne funkcije i povećati broj udisaja.  Također, u tzv. recikliranom zraku smanjuje se količina kisika, zbog čega naše tijelo podnosi napor kao da vježbamo na većim visinama. 

Od izuzetnog je značaja što više proučavati ove probleme, pogotovo jer su u Kini dva tinejdžera preminula u jednoj sedmici, dok su nosili maske tokom obavezne fizičke vježbe. Autopsije nisu obavljene tako da je nemoguće znati da li su i koliko maske igrale ulogu u njihovoj smrti, ali činjenica je da svi žele odgovor na pitanje - da li je sigurno vježbati s maskama? Lindsay Bottoms s Univerziteta Hertfordshire provela je eksperiment pokušavajući doći do odgovora. 

Trčala je tri minute na traci za trčanje, pri brzini od nekih 10 kilometara na sat. Vježbala je u opremi za mačevaoce, prvo bez zaštitne maske, a onda i s njom. 

Koncentracija kisika u zraku, na razini mora, je oko 21 posto. Kada je Bottoms trčala na traci bez zaštitne maske (noseći masku za mačevaoce), nivo je bio 19.5 posto. Ovo je jednako tome kad vježbamo na 600 metara nadmorske visine. No, kad je stavila i zaštitnu masku, nivo kisika je spao na 17 posto, što je otprilike kao da vježbamo na 1.500 metara nadmorske visine. Ukoliko bi se kisik još smanjio - da je Bottoms nastavila s vježbom - mogla je čak dobiti i simptome tzv. visinske bolesti.  

Kada je vježbala samo s maskom za mačevaoce, nivo ugljičnog dioksida bio je ispod jedan posto. Kada je stavila i zaštitnu masku, taj se nivo povećao na tri posto - mi podsjećamo da naučnici kažu da osoba ne bi trebala biti izložena nivoima ugljičnog dioksida većim od 1.5 posto duže od 15 minuta.