Fascinantno istraživanje: Da li je ovaj dio našeg organizma ključ u borbi protiv stresa?

Zdrave bakterije u našim crijevima mogle bi biti ključ u borbi protiv stresa, pokazala je studija istraživača u Kaliforniji, koji su promatrali više od 100 odraslih osoba i proveli ankete o njihovom mentalnom zdravlju.

Zatim su podijeljeni u dvije grupe: visoke i niske otpornosti mentalnog zdravlja, i svaki je sudionik također prošao magnetsku rezonancu i dao uzorke stolice.

Naučnici su otkrili da je grupa s visokom otpornošću mentalnog zdravlja imala i jaču crijevnu barijeru od onih koji su bili manje mentalno otporni. Jaka barijera neophodna je za apsorpciju hranjivih tvari i blokiranje toksina iz crijeva. Odnos se temelji na direktnoj komunikaciji između mozga i probavnog sistema - primjer uključuje crijeva koja mozgu šalju signale gladi ili sitosti.

Trending

Pojeftinilo gorivo na pumpama u Federaciji Bosne i Hercegovine

Istraživači su rekli da bi ova otkrića mogla dovesti do tretmana koji mogu koristiti crijevne bakterije za personalizaciju njege za mentalno zdravlje.

Dr. Arpana Gupta, viša autorica studije i suvoditeljica UCLA Goodman-Luskin Microbiome centra, istakla je: "Ako možemo identificirati kako izgledaju zdravi otporni mozak i mikrobiom, tada možemo razviti ciljane intervencije na ta područja kako bismo smanjili stres."

Tim s UCLA-e procijenio je 116 odraslih osoba kojima nije dijagnosticiran mentalni poremećaj. Oko 61 posto sudionika bile su žene, dok su ostatak bili muškarci. Većina sudionika u obje grupe bili su bijelci, a odmah iza njih su bili odrasli Azijati. Prosječni BMI bio je oko 28, što se klasificira kao prekomjerna tjelesna težina. Svi su sudionici bili podvrgnuti MRI skeniranju i dali uzorke stolice s priborom za kućnu upotrebu dva do tri dana prije testa. Također, sedam dana ranije ispunili su detaljne upitnike o svojoj prehrani.

U anketi koju su sami prijavili, sudionici su odgovarali na pitanja o svojoj mentalnoj otpornosti na skali od nula (uopće nije tačno) do četiri (tačno gotovo uvijek). Ukupni rezultat sastojao se od sedam faktora: osobna kompetencija; visoki standardi i upornost; povjerenje u svoje instinkte; tolerancija na negativne ishode i stres; prihvatanje promjena i osiguravanje odnosa; kontrola; duhovni utjecaj. Viši rezultati značili su veću otpornost - što znači da su se mogli nositi sa stresom i bolje reagirati na nedaće.

Istraživači su otkrili da su oni u grupi s visokom otpornošću bili manje anksiozni i depresivni, manje skloni prosuđivanju i bolji u reguliranju svojih emocija od onih koji su bili manje otporni. Osim toga, ova je grupa imala zdravije mikrobiome, što je mreža bakterija, parazita i gljivica koja regulira zdravlje probavnog, imunološkog, hormonskog i nervnog sistema.

Istraživači su rekli da su ti sudionici izlučivali hemikalije povezane sa smanjenom upalom i jačim crijevnim barijerama u usporedbi s onima s manjom otpornošću. Studija se nadovezuje na brdo nedavnih istraživanja o povezanosti crijeva i mozga, koja utječe na glad, sitost, žudnju za hranom, probavu, metabolizam, stres i imunitet, navodi klinika Cleveland.

01.08.24. 21:05

Ako se mučite sa nesanicom ove su vježbe za vas: Pomažu u opuštanju i pobjeđuju stres

"Otpornost je uistinu fenomen cijelog tijela koji ne utječe samo na vaš mozak nego i na mikrobiom i metabolite koje proizvodi", dodala je dr. Gupta.

Dr. Desiree Delgadillo, autorica studije i postdoktorandica na UCLA-i, dodala je: "Imamo cijelu ovu zajednicu mikroba u našim crijevima koja odiše ovim terapeutskim svojstvima i biokemikalijama, tako da se veselim nadogradnji ovog istraživanja."

Međutim, postojalo je nekoliko ograničenja. Istraživači su napomenuli da bi buduće studije također trebale uključiti sudionike s mentalnim zdravstvenim stanjima poput depresije i PTSP-a, te je općenito potrebno više istraživanja kako bi se potvrdili nalazi. Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Mental Health.