Doktorica pojašnjava: "Jedan problem sa spavanjem može biti simptom demencije"

Nedavna studija otkrila je zabrinjavajuću povezanost između loše kvalitete spavanja i povećanog rizika od Alzheimerove bolesti. Istraživači su otkrili da poteškoće u ulasku u fazu vitalnog REM spavanja koreliraju sa kognitivnim pogoršanjem.

REM san, poznat po tome što je intenzivan i period kada najviše sanjamo, igra ključnu ulogu u pomaganju mozgu da procesuira i pohranjuje uspomene. Problemi sa postizanjem ove faze sna mogli bi biti prvi znakovi Alzheimerove bolesti, sugerišu istraživanja.

Studija, objavljena u časopisu Alzheimer's and Dementia, pokazala je da kašnjenje u ulasku u REM san – koji se javlja u četvrtom 90-minutnom ciklusu spavanja – ne samo da ometa formiranje uspomena, već može podići i nivo hormona stresa. Dr. Yue Leng, glavna autorica rada, upozorila je: "Kašnjenje u REM snu ometa sposobnost mozga da konsoliduje uspomene, jer remeti proces koji doprinosi učenju i pamćenju."

Trending

Spahić o situaciji na Curinim njivama: "Do sada se ništa nije uradilo, a mnogo se govorilo"

Istraživanje je sprovedeno u saradnji sa timom sa UCSF Weill Instituta za neuroznanost, a Dr. Leng je dodala: "Ako REM san nije dovoljan ili je odgođen, može povećati nivo hormona stresa, kortizola. To može oštetiti hipokampus, koji je ključna struktura za konsolidaciju pamćenja." Istraživanje je obuhvatilo 128 osoba starijih od 70 godina koje su provela noć u spavaonici. Među učesnicima, trećina je imala blage kognitivne smetnje, polovina je bila dijagnosticirana sa Alzheimerovom bolešću, a ostatak je imao normalnu kognitivnu funkciju. Tokom noći mereni su njihovi moždani talasi, pokreti očiju, disanje i puls.

Učesnici su potom podeljeni u dve grupe na temelju toga koliko brzo su ulazili u REM san. Oni koji su prvi postigli ovu fazu sna u proseku su to postigli za 98 minuta, dok su oni sa lošijom kvalitetom sna trebali više od tri sata. Većina pacijenata sa Alzheimerovom bolešću spadala je u ovu drugu grupu, koja je također imala viši nivo proteina povezanih sa Alzheimerom i drugim demencijama.

Učesnici koji su imali odgođeni REM san imali su znatno veće nivoe amiloida i tau proteina u odnosu na ostale. Ova istraživanja doprinose rastućem broju dokaza koji povezuju kvalitet spavanja sa rizikom od demencije, te bi mogla uticati na dalja istraživanja o uticaju lijekova koji pomažu REM san na smanjenje ovog rizika.

15.01.25. 19:29

Istraživanje: Šta se događa u našem tijelu kada se probudimo u određeno vrijeme noću?

Dr. Leng je zaključila: "Buduća istraživanja trebaju proučiti uticaj određenih lijekova koji utiču na obrasce spavanja, jer bi oni mogli uticati na progresiju bolesti."

Nedavna istraživanja otkrila su da tretmani za nesanicu koji pomažu u postizanju REM sna mogu također smanjiti nivoe tau i amiloida u mozgu, što budi optimizam da terapije spavanja mogu doprinijeti smanjenju rizika od demencije. Neurolog Dr. Dantao Peng, viši koautor studije, rekao je: "To uključuje liječenje stanja kao što je apneja u snu i izbjegavanje prekomjernog pijenja alkohola, jer oboje mogu ometati zdrav ciklus spavanja."

"Pacijenti koji uzimaju određene antidepresive i sedative koji smanjuju REM san trebali bi razgovarati o svojim brigama sa doktorom, ako su zabrinuti zbog Alzheimerove bolesti."